Vojna, policijska i zastitna industrija i razvoj

Još od Domovinskog rata, obrambena industrija RH predstavlja važan čimbenik i stup razvoja Republike Hrvatske, kako u obrambeno-sigurnosnom aspektu tako i u gospodarskom razvoju. Hrvatska obrambena produkcija koja je bila nužna posljedica potreba Hrvatske vojske u ratu u kratkom vremenu ostvarila je zapaženi razvoj i proizvodnju vlastitih proizvoda i sredstava koji su postali prepoznati na vanjskim tržištima. Tijekom godina, uslijed procesa restrukturiranja obrambene (vojne) produkcije (razvoja i proizvodnje) te financijske krize koja je uzrokovala radikalno smanjenje vojnog proračuna za financiranje obrambene industrije, ovaj industrijski sektor nalazi se pred rastućim izazovima koji utječu na njegovu konkurentnost. Određeni proizvodni programi i projekti svojom kvalitetom i tehnološkom razinom imaju globalnu prepoznatljivost i konkurentnost na međunarodnom tržištu. U vremenima recesije i smanjene ekonomske snage države da podupire daljnji razvoj određenih tehnoloških programa i projekata, ovim dokumentom nastojat će se identificirati smjerovi tehnološkog razvoja koji bi bili prihvatljivi prvenstveno za dionike ovog sektora koji imaju interes i vlastite kapacitete daljnjeg razvoja projekata takve vrste. Iste projekte i razvojne smjerove pokušat će se kombinirati sa dostupnim izvorima financiranja dostupnim za RH kroz buduće ES Fondove u financijskoj perspektivi 2014-2020. Cilj ovog dokumenta je dati opći uvid u sektor obrambene industrije te identificirati potencijale i smjerove tehnološkog razvoja dionika ovog sektora u pogledu korištenja sredstava EU, pogotovo onih alociranih kroz Tematski cilj 1 – istraživanje, razvoj i inovacije. naliza je rađena na temelju dostupnih podataka pregleda Sektora za identificirane tvrtke i znanstveno istraživačke organizacije povezane sa sektorom obrambene industrije. Kao osnovni alat u identifikaciji tehnoloških smjerova razvoja, projekata i pod-niša ovog industrijskog sektora korištena je forma Upitnika koji je pripremila Ekspertna radna grupa Klastera konkurentnosti obrambene industrije. Upitnik i njegova forma stavljeni su u Prilog ovom dokumentu. Upitnik je poslan na mail adrese 37 trgovačkih društava za koja se u ovom trenutku mogu reći da predstavljaju okosnicu obrambeno-sigurnosne industrije Republike Hrvatske te koja imaju proizvodne kapacitete smještene u Republici Hrvatskoj. 

Odgovor na Upitnik vratilo je 21 trgovačko društvo što čini visokih 56% posto odaziva identificiranih dionika. 

Poglavlje 1. - 
Uvod 1.1. Kratka Povijest: Hrvatska obrambena industrija se razvila tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) na osnovi goruće potrebe za naoružavanjem Hrvatske vojske, Zbora narodne garde i Hrvatske policije u trenucima okupatorskog djelovanja pobunjenih dijelova Srpskog stanovništva organiziranih kroz četničke paravojne formacije, terorističke skupine te kroz ostatke tzv „JNA“. Jedan od najvećih motiva i podstrijeka u razvoju samostalne obrambene industrije bio je i nepravedno nametnuti embargo na naoružavanje RH od strane međunarodne zajednice. U to vrijeme, glavni cilj te mlade, novoosnovane industrije je bio proizvoditi oružje, streljivo i opremu za obranu Hrvatske slobode i nezavisnosti. Osnovni zadaci su bili čim više iskoristiti dostupne kapacitete i sredstva koja su bila na dispoziciji hrvatskim obrambenim snagama, unaprijediti i razviti njihov učinak te pronaći određena inovativna rješenja koja su bila najiskoristivija u tadašnjim uvjetima rata i potreba naših oružanih snaga na bojišnici. Na tim osnovama postepeno je počela rasti suvremena hrvatska vojna industrija. Vrlo brzo zbog nužnosti, patriotizma te sve većeg broja dostupnih oružanih sustava, razna hrvatska trgovačka društva prilagodile su svoju proizvodnju ratnim potrebama te počele izbacivati rješenja koja su bila inovativna i aplikativna u samom ratu. Tijekom rata usvojena je relevantna vojna proizvodnja koja se nije bazirala samo na licencnoj proizvodnji , već i na vrlo zapaženim vlastitim projektima. Nakon završetka vojnih djelovanja – završnim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, hrvatska vojna industrija postepeno je počela proces prilagodbe novim uvjetima i planovima razvoja Oružanih snaga RH koje je diktira nadležno Ministarstvo obrane. 4 1.2. Definiranje Sektora Sektor obrambene industrije u svojoj 

1.2. Definiranje Sektora Sektor obrambene industrije u svojoj uskoj tradicionalnoj klasifikacijskoj podijeli prema NKDu 2007 podijeljen je na slijedeći način te pokriva slijedeće odjeljke C20, C25 i O84 sa pripadajućim pod-odjeljcima: 



Tako tradicionalna podjela ipak dosta ograničava i sužava pregled svih dostupnih kapaciteta i potencijala društava koja se mogu povezati sa pojmom i konceptom suvremene Obrane. Važno je za naglasiti i da takva podjela uvelike ograničava i sam razvoj pojedinih elemenata obrane koje bi Republika Hrvatska a pogotovo njene obrambeno-sigurnosne snage mogle i trebale koristiti. Što znači to točno? Pod suvremenom se obranom danas smatra ukupnost oružane, civilne i gospodarske obrane u uskoj suradnji svih subjekata sigurnosne strukture: nositelja obrane i nositelja unutarnje sigurnosti (MORH-a, MUP-a, DUZS-a, obavještajni sustav, carine, inspektorata). U tom smislu svako materijalno-tehničko sredstvo, oprema, uređaji, pribori, potrošni materijali i sredstva, piće i hrana namijenjeni za obranu i proizvedeni sukladno specifičnim standardima iz područja obrane i sigurnosti, kao što su MIL i NATO standardi, jeste obrambeno, a proizvođač navedenoga spada u obrambenu industriju. Sukladno navedenoj definiciji obrane, obrambena industrija ima krucijalnu važnost u stvaranju materijalne osnovice države za obranu od svih oblika ugroza, a posebice u području pripremljenosti države za ratnu – obrambenu proizvodnju (proizvodnju u vrijeme antropogene i/ili prirodne ugroze države), stvaranja strateške robne rezerve te kao osnovica za obrazovanje tehničkih kadrova (proizvodnja, logistika, održavanje) za potrebe obrane. Iz navedenih razloga dionici obrambene industrije s pravom spadaju u subjekte od posebnog interesa s velikom odgovornošću, obavezama, ali i pravima te bi država u odnosu s njima trebala graditi specifične partnerske odnose. Svoju ogromnu ulogu obrambena industrija ima i u području gospodarske obrane jer umanjuje ovisnost države o nabavi kritičnih sredstava, robe i opreme u vrijeme neposrednih ugroza i same ugroze države, pogotovo ugroza širih razmjera kao što su regionalne i svjetske ugroze (regionalni sukobi, epidemije i dr.) C20 (73) Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C20.5 Proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda C25 (6) Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C25.4 Proizvodnja oružja i streljiva O84 (1) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje O84.2 Pružanje usluga zajednici kao cjelini 5 Obrambena industrija Republike Hrvatske u budućnosti bi, pored gore nabrojanih uloga u obrambeno-sigurnosnom sustavu, trebala biti jedan od značajnijih nosioca gospodarskog razvoja. Jedan od glavnih zadaća ovog dokumenta bit će i prezentirati najvažnijim nosiocima obrambenosigurnosnog sustava RH kapacitete koje posjeduju gospodarski subjekti, potporne znanstvenoistraživačke strukture koje mogu dati doprinos u razvoju pojedinih proizvoda, usluga ili infrastrukture te budući smjer razvoja koje isti dionici u zajedničkoj suradnji žele postići na temelju svojih identificiranih kapaciteta i trenutnog razvojnog procesa. Postojeće iskustvo i tradicija razvijanja proizvoda vojne namjene na prostoru Republike Hrvatske uz postojanje tehnološke baze i segmenata industrijskih kapaciteta globalnog renomea, daju ovom sektoru snažan zamašnjak i propulzivnost u definiranju budućih industrijskih politika. 

Poglavlje 2. 
– Veličina i struktura Sektora 2.1. NKD Podjela 
Koliko pomutnje i netočnih pokazatelja stvara definiranje obrambenog sektora prema tradicionalnoj klasifikacijskoj podijeli prema NKD-u vidi se i kroz slijedeći izdvojeni statistički podatak rađen u okviru jedne od zadnjih analiza obrambene industrije koji kaže slijedeće: Prema podacima iz 2011. g.(razvrstavanje subjekata temeljem nacionalne klasifikacijske djelatnosti NKD), u obrambenom sektoru na području Republike Hrvatske su djelovala 94 poduzeća, koja su zapošljavala 759 zaposlenika!“ Ako uzmemo podatke u 2011. godini za samo jednog od najvažnijih gospodarstvenika unutar sektora obrambene industrije – tvrtku HS Produkt d.o.o. (NKD 2007- 25.62, a NKD2002 – 28.52.0)– oni pokazuju da je HS Produkt u 2011. godini kao gospodarski subjekt samostalno zapošljavao ukupno 1004 stalno zaposlena djelatnika. Razlog krivih podataka bio je u „nespretnom“ prebacivanju klasifikacijskih djelatnosti sa standarda 2002 na 2007 (Nova Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007. - NN, br. 58/07.), gdje pojedini gospodarski subjekti nisu bili pravilno razvrstani te nisu izvršili promjenu NKD djelatnosti sukladno osnovnim djelatnostima koje obavljaju. Upravo iz tih razloga, razvidno je bilo da se neka jasnija statistika koja bi bolje prikazivala sveukupnu veličinu i strukturu ovog sektora neće moći prikazati na pravi način. 2.2. Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme - NN 33/02, 173/03, 146/08 Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme (NN 33/02, 173/03, 146/08 ) jedan je od važnijih zakonskih dokumenata koji je poslužio u obradi statističkih podataka za ovaj industrijski sektor u ovom Poglavlju. Taj Zakon naime između ostalog definira i slijedeće: „planiranje, razvoj proizvodnje i remonta naoružanja i vojne opreme; kriteriji za određivanje i uporabu kapaciteta za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme; promet naoružanja i vojne opreme, osiguranje i zaštita proizvodnje i prometa naoružanja vojne opreme; utvrđivanje sukladnosti s propisanim zahtjevima za naoružanje i vojnu opremu; proizvodnja i remont naoružanja i vojne opreme u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te priznanje patenata za izume koji su od interesa za poslove obrane.“ Zadnji statistički podaci o izvozu za robu vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava te pružanje usluga za robu vojne namjene prezentirani na Vladinoj koordinaciji, pokazao je slijedeće: 7 U 2013. godini održano je ukupno 27 sjednica Povjerenstva za davanje suglasnosti za izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava te pružanje usluga za robu vojne namjene. Povjerenstvo je dalo suglasnost za ukupno 779 dozvola. Ministarstvo gospodarstva je u 2013. godini izdalo 409 izvoznih dozvola, 360 uvoznih te 10 za pružanje usluga. Godišnje izvješće za 2013. godinu ukazuje na pozitivne trendove izvoza robe vojne namjene u odnosu na 2012. godinu pa je tako u 2013. godini odobrena vrijednost izdanih dozvola za robu vojne namjene iznosi 711.535.861,19 €ura, a što čini 198,4 % veću vrijednost u odnosu na 2012. godinu kada je ista vrijednost iznosila 238.421.237,11 €ura. Realizirana vrijednost u 2013. godini iznosi 85.865.613,25 €ura a što je za 66,8 % više nego u 2012. godini kada je iznosio 51.490.913,12 €ura. Iako je ovaj statistički pokazatelj vrlo značajan i pokazuje iznimnu uspješnost ovog sektora, on još uvijek nije točno definirao pravu vrijednost obrambenog sektora jer su ovdje uračunate vrijednosti izvoza samo za proizvođače robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, ali ne i ostalih proizvođača koji imaju paletu proizvoda iz obrambenog sektora (proizvođači odjeće i obuće, ICT aplikacija, strojeva za razminiranje, itd). Također, Zakon nije previše jasno definirao kriterije za same proizvođače robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava te je stoga obuhvat sektora u jedan statistički zbir dosta težak i iz te perspektive. Nepostojanje kriterija odnosi se i na proizvođače sredstava i opreme za ukupnost oružane, civilne i gospodarske obrane te unutarnju sigurnost. Hrvatska još uvijek nema razrađen i uveden sustav gospodarske sigurnosti/obrane u svoje politike i sustav nacionalne sigurnosti, a kamoli jasnu definiciju sredstava i opreme koje podupiru takav sustav u širem smislu. 2.3. Klaster Konkurentnosti obrambene industrije Upravo zbog gore navedenih činjenica, Sektor obrambene industrije najbliže je definiran kroz djelovanje klastera konkurentnosti obrambene industrije koji je ujedno i glavni nositelj aktivnosti i inicijativa ovog industrijskog sektora u okviru Ministarstva gospodarstva kao nadležnog tijela državne uprave za provođenje industrijskih politika (Sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, NN 150/11, 22/12, 39/13, 125/13, 148/13) 

ŠTO JE KLASTER KONKURENTNOSTI? 
Klasteri konkurentnosti predstavljaju formalno okupljanje dionika pojedinog prerađivačkog sektora sa zajedničkim interesom i od strane institucija podržanim kapacitetima kojima se želi postići slijedeće; i) jačanje konkurentnosti pojedinog sektora kroz identifikaciju i unapređenje postojećih konkurentskih prednosti u EU okruženju, ii) fokusiranost 

prema istraživačko-razvojnim i inovacijskim projektima koji mogu dati dodatnu vrijednost sektoru, iii) identifikacija tehnologija i razvojnih smjerova potrebnih za ravnopravnu utrku sa EU konkurenciju te iv) pozicioniranje sektora u EU ali i svjetskim lancima vrijednosti“ Temeljni razlog zbog kojeg se krenulo u pravcu sektorske specijalizacije regija proizlazi iz činjenice niske konkurentnosti hrvatske ekonomije te visokih regionalnih dispariteta unutar Republike Hrvatske. S obzirom na nastojanje da svoje gospodarstvo i tržište integrira u globalni kontekst, Republika Hrvatska mora osigurati uvjete da se svi dijelovi zemlje mogu natjecati u tom okružju. Iskustvo Europske unije pokazuje kako je najbolji instrument za specijalizaciju i jačanje konkurentnosti regija uspostava klastera za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu. Razvoj klastera konkurentnosti omogućuje umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora („Triple Helix“) te na taj način dovodi do povećanja konkurentnosti 16. siječnja 2013. godine, sastala se početna radna skupina (tzv. Leadership grupa) koja je trebala utvrditi interes dionika pojedinog industrijskog sektora za osnivanje Klastera konkurentnosti – formalnog udruživanja predstavnika koji bi potpadali pod sektor obrambene industrije definiran prema načelima Triple Helix- a (umrežavanje dionika iz javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora). Klaster Obrambene industrije formalno je osnovan – 06. Svibnja 2013 u obliku neprofitne Udruge te je registriran pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba pod nazivom – „Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije“ U klasteru trenutno aktivno djeluje preko 20 tvrtki (veliki, srednji i mali gospodarski subjekti), uključeno je sudjelovanje lokalne i regionalne zajednice (Karlovačke županije) koja prepoznaje obrambeni sektor kao prioritetni u svojim razvojnim planovima, te su uključene i znanstvenoistraživačke organizacije koje u pojedinim područjima istraživanja i razvoja mogu dati podršku ovom industrijskom sektoru. Resorne državne institucije zadužene za obrambeno-sigurnosne poslove (MORH, MUP, DUZS, HCR) prepoznale Klaster kao formalno udruženje dionika koje im može poslužiti kao alat u provođenju raznih politika te izvor razvojnih projekata kroz koje se može pridonijeti pojedinom sigurnosnom segmentu. 

Najistaknutiji predstavnici industrijskog Sektora unutar Klastera obrambene industrije – tzv lideri procesa su slijedeći: 
1. HS produkt – Karlovac – 1186 zaposlenih – 488 milijuna kn prihoda 
2. DOK-ING – Zagreb – 150 zaposlenih - 230 milijuna kn prihoda 
3. Končar- Institut za elektrotehniku- Zagreb – 171 zaposlenih – 83 milijuna kn prihoda 
4. ČATEKS – Čakovec – 370 zaposlenih – 68 milijuna kn prihoda 
5. VARTEKS d.d. – Varaždin – 1995 zaposlenih – 234 milijuna kn prihoda 
6. Šestan-Busch – Prelog – 37 zaposlenih – 29 milijuna kn prihoda 

Upravo su se kroz inicijativu i djelovanje klastera konkurentnosti definirale i Strateške smjernice razvoja ovog Sektora (pogledaj: Privitak I) koje služe kao jedan od temeljnih dokumenata u definiranju zajedničkog razvojnog smjera ovog sektora. Za naglasiti je da je Klaster i inicijative koje Klaster provodi, prepoznat od strane i ostalih tvrtki koje još formalno još uvijek nisu članice Klastera, ali aktivno sudjeluju u procesima analiza i razvojnih smjerova – na čemu se između ostalog temelji i ovaj sažeti prikaz obrambene industrije RH (već otprije spomenuti Upitnik koji je temelj ovog dokumenta). 

2.4. Identificirana trgovačka društva koja su nosioci obrambene industrije Republike Hrvatske Dolje navedeni Prikaz 1. prikazuje trenutno stanje obrambene industrije RH sukladno okviru koji je uzelo Ministarstvo gospodarstva. U obzir su uzeta trgovačka društva koje imaju potpisanu suradnju s MORH/MUP (glavni nosioci trenutnog obrambeno-sigurnosnog sustava RH). Drugi važan kriterij je bio skeniranje razvojnih smjerova samih društava prema ulaganjima u istraživanje i razvoj te tehnološkim kapacitetima koje ista imaju za razvijanje trenutno postojećih tehnologija i proizvodnih procesa. Za naglasiti je i da prezentirane tvrtke imaju proizvodnju smještenu u RH. Također, prezentirana društva svojim poslovnim politikama i svojom proizvodnom orijentacijom žele biti povezana sa sektorom obrambene industrije te sudjelovati u razvijanju novih tržišnih niša za ovaj industrijski sektor. Određena područja koja su povezana sa obrambeno-sigurnosnim politikama i primjenama kao na primjer: područje energetike te područje medicinske opreme i pomagala, nisu zastupljena kroz ovaj dokument – već će ista biti obrađena kroz posebna Tematska područja Strategije pametne specijalizacije obzirom da se društva koja djeluju u tim područjima više povezuju sa primjenama u Sektoru energetike i održivog okoliša te zdravlja i kvalitete života. Politika EU, koja se odnosi na jačanje konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva EU, u novom financijskom razdoblju 2014-2020 glavni naglasak daje prema specijalizaciji, umrežavanju svih aktera razvoja, formiranju inovativnih regija koji na temelju identificiranih konkurentnih prednosti mogu nadograđivati svoje kapacitete. Ministarstvo gospodarstva je upravo stoga obrambenu industriju obuhvatilo kroz industrijske niše koje su u ovom trenutku prisutne u RH te koje imaju potencijal daljnjeg razvoja. Identificirane su slijedeće niše obrambene industrije koje predstavljaju osnovicu ovog industrijskog sektora te su polazišna točka budućih ciljanih ulaganja u razvoj ovog industrijskog sektora u pogledu industrijsko tehnološke modernizacije i traženja novih inovativnih niša za ovaj industrijski sektor : 

•  Oprema Vojnika 
  
•  Naoružanje (lako pješačko i srednji kalibar) 
  
•  Sustavi podrške i humanitarnog razminiranja 
  
•  Kompleksni borbeni sustavi 
  
•  Multisektorsko povezivanje
  

PRIKAZ 1. OBRAMBENA INDUSTRIJA RH – TRENUTAČNO STANJE - PRIKAZ TVRTKI KOJE IMAJU POTPISANU SURADNJU SA MORH/MUP, KAPACITETE I SMJER RAZVOJA – ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ, INOVACIJE 




Poglavlje 3. 
– Nacionalne politike i dostupni mehanizmi potpore za Sektor (RH i EU kontekst) 
3.1. Nacionalne politike „U Republici Hrvatskoj su uloge i odgovornosti za nabavu složenih vojnih borbenih sustava definirane Zakonom o obrani i distribuirane u rasponu od Hrvatskog sabora, preko Vlade RH i MORH-a do krajnjih korisnika u granama i postrojbama OSRH. Hrvatski sabor odlučuje o visini sredstava za financiranje obrane, usvaja Dugoročni plan razvoja oružanih snaga i raspravlja i usvaja Godišnje izvješće Vlade RH o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snagama. Vlada RH predlaže visinu sredstava za financiranje obrane i Dugoročni plan razvoja oružanih snaga, donosi Odluku o proizvodima i uslugama posebno važnim za obranu Republike Hrvatske te prati i usmjerava razvoj, proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme u skladu sa Zakonom o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme. Ministarstvo obrane izrađuje Dugoročni plan razvoja oružanih snaga, obavlja poslove što se odnose na podupiranje i nadzor rada pravnih osoba koje se bave proizvodnjom naoružanja i vojne opreme i drugim djelatnostima od interesa za Oružane snage u skladu sa Zakonom o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, te osigurava materijalno zbrinjavanje Oružanih snaga. Ministarstvo obrane u provedbi materijalnog zbrinjavanja Oružanih snaga surađuje s drugim ministarstvima i tijelima državne uprave osim u opskrbi bojnim sredstvima. Materijalno zbrinjavanje uključuje pet glavnih djelatnosti koje, u najširem smislu, po dubini, čine logistički sustav OSRH. Postupci materijalnog zbrinjavanja za svih pet djelatnosti propisani su u Pravilniku o načinu materijalnog zbrinjavanja oružanih snaga Republike Hrvatske (NN broj 179/04). Pravilnik nadalje određuje izradu niza naputaka koje donose pomoćnici ministara za materijalne resurse i za financije i proračun te načelnik Glavnog stožera OSRH. Od tih naputaka, za nabavu složenih borbenih sustava kao dijela djelatnosti opremanja, modernizacije i održavanja naoružanja i vojne opreme, relevantni su: Naputak o opremanju OSRH sredstvima naoružanja i vojne opreme, Naputak o telekomunikacijskom osiguranju i Naputak o provedbi nabave u MORH i OSRH.“ (izvor: http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatskivojnik/1922008/nabava.asp ) Zakon o obrani temeljni je pravni akt koji definira značenje obrane za RH! Na način kako je trenutno definiran, on govori slijedeće: „Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru“ Trenutno posložen obrambeni sustav koncentriran je dakle isključivo prema pripremi mjera i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju. Ukoliko stoga obrambenu industriju vežemo isključivo uz proizvodnju roba vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, osnovne Nacionalne politike i regulative koje utječu na razvoj sektora obrambene industrije su: 
- Zakon o obrani (Narodne Novine 73/13) 
- Dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH 
- Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme (“Narodne novine”, broj 33/02, 173/03 i 146/08) 14 
- Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava (NN, broj 80/13) 
- Zakon o oružju (NN 63/07,146/08, 59/12) 
- Pravilnik o načinu materijalnog zbrinjavanja oružanih snaga Republike Hrvatske (NN broj 179/04) 
- Uredba o utvrđivanju naoružanja i vojne opreme za potrebe OSRH-a i MUP-a (NN broj 17/2003) 
- Pravilnik o utvrđivanju sukladnosti i kakvoći proizvoda naoružanja i vojne opreme (NN, broj 24/2003) 
- Pravilnik o općim i posebnim mjerama osiguranja i zaštite proizvodnje, prometa i remonta naoružanja i vojne opreme (NN broj 5/2003) 

Iz samog prikaza širine trenutno pobrojanih pravno-regulativnih akata vidljivo je da se u institucionalnom smislu uvažavaju pojedina zajednička načela i pravno-regulativni pristup zastupljen u suvremenim organizacijskim modelima nabave borbenih sustava, tipičnim za većinu NATO zemalja. Ipak, takav sustav trenutno ne daje jasne upute i smjer proizvođačima opreme i proizvoda koji mogu potpadati u kategoriju obrambene industrije. Pojam materijalnog ustroja i dalje postoji kao odlučujući kriterij za utvrđivanje potreba ili nedostataka naoružanja i vojne opreme – odnosno u kraćoj verziji; dali nečeg fali i u kojim količinama? Načelo usredotočenosti na vojne sposobnosti, umjesto na opremu, postoji samo u naznakama bez metodološke konkretizacije. Prikupljanje zahtjeva koji dolaze s nižih razina, odozdo, dominantan je način rada, u odnosu na model odozgo prema dolje (top-down) analize potreba. Vidljiva je potreba i nužnost razrade novih oblika suradnje s akterima obrambene industrije te davanje jasnih uputa oko željenog izgleda obrambenog sustava u budućnosti a uzimajući u obzir primarno kapacitete koje tom razvojnom smjeru mogu pružiti domaći proizvođači koncentrirani kroz gore navedene industrijske niše! Uzimajući u analizu 2 osnovna dokumenta kojima se definiraju potrebe RH za Obranom, dolazimo do slijedećih spoznaja koji zasad nepovoljno utječu na sektor obrambene industrije: Dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH – trenutno je na snazi plan razvoja do 2015. godine. Prema dostupnim informacijama u izradi je novi Dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH 2014-2023. Novi plan razvoja se oslanja na preporuke Strateškog pregleda obrane (SPO), dokumenta kojeg je Vlada RH na temelju prijedloga MORH-a usvojila na sjednici 25. srpnja 2013. i koji je polazište za osnovne smjerove nastavka obrambene reforme i razvoja Oružanih snaga RH. Strateški pregled obrane daje elemente za razvoj budućih sposobnosti i veličinu Oružanih snaga Republike Hrvatske te prioritete njihove daljnje transformacije u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Sagledavajući samo cjelinu „2.2.5. Istraživanje i razvoj“ koja je najzanimljivija za ovaj cijeli dokument jer to je područje koje se može koristiti kroz sufinanciranje buduće dostupnih ESI Fondova – dolazimo do nedovoljno jasno definiranog smjera razvoja, neuključenosti proizvođača obrambene industrije u procese istraživanja i razvoja, nespominjanja mogućnosti financiranja određenih istraživanja kroz fondove EU („dual use“ – tehnologije i tehnološki kapaciteti dvojne namjene), te ključno ne spominjanje barem indikativnog iznosa ili postotka sredstava koje bi MORH u budućem razdoblju bio spreman izdvojiti za potrebe istraživanja i razvoja! Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme – trenutno je na snazi te osigurava mehanizme državne kontrole i usmjeravanja aktivnosti na obrambenom tržištu, u skladu s interesima nacionalne sigurnosti i potrebama održavanja konkurentnosti vojne industrije. Njime se između ostalog definiraju i slijedeće aktivnosti povezane sa proizvodnjom roba vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava - „planiranje, razvoj proizvodnje i remonta naoružanja i vojne opreme; kriteriji za određivanje i uporabu kapaciteta za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme; promet naoružanja i vojne opreme, osiguranje i zaštita proizvodnje i prometa naoružanja vojne opreme; utvrđivanje sukladnosti s propisanim zahtjevima za naoružanje i vojnu opremu; proizvodnja i remont naoružanja i vojne opreme u ratu i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te priznanje patenata za izume koji su od interesa za poslove obrane.“ 15 U intenzivnoj je pripremi su izmjene ovog Zakona slijedom slijedećih iden

U intenzivnoj je pripremi su izmjene ovog Zakona slijedom slijedećih identificiranih nedostataka: - Zakon nije usklađen sa gore navedenim Zakonom o oružju te Zakonom o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava 
- Unutar samog Zakona nisu jasno definirani kriteriji za proizvođače robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava koji bi time ostvarivali prava i posebne uvjete u natječajima koje provode glavni akteri Nacionalnog sigurnosnog sustava Iz osnovnog prikaza Nacionalnih politika vidljivo je daljnje definiranje pojma obrane usko vezanog za razvoj oružanih snaga, a ne kroz pojam koji bi uključivao širi pojam Nacionalne sigurnosti i obrane. Obzirom da je nužno skoro revidiranje ova dva dokumenta, industrija i svi ključni dionici ovog sektora spremni su kroz djelovanje Klastera konkurentnosti obrambene industrije sudjelovati u izradi operativno učinkovitog te financijski optimalnog i realnog Dugoročnog plana razvoja OSRH i MUP-a koji bi obuhvaćao i širi koncept definiranja obrane i nacionalne sigurnosti kroz gospodarsku sigurnost/obranu. Gospodarska obrana u najužem smislu podrazumijeva samodostatnost suvremenih i konkurentnih na međunarodnom tržištu proizvodnih kapaciteta države i s njima povezanih znanstvenih potencijala koji omogućavaju građanima države opstojnost i prosperitet bez vanjske pomoći. No, gospodarska obrana u širem smislu podrazumijeva i ukupnu gospodarsku dostatnost države za obranu od svih oblika suvremenih prirodnih i antropogenih ugroza u najvažnijim elementima za obranu namjenskom industrijskom i prehrambenom proizvodnjom, održavanjem i remontom hrane, vode, energenata, komunikacijskih sustava, transportnih i logističkih kapaciteta i sustava, naoružanja i municije i drugih sredstava i opreme za potrebe oružane i civilne obrane. Hrvatska još uvijek nema razrađen i uveden sustav gospodarske sigurnosti/obrane u svoje politike i sustav nacionalne sigurnosti. Obzirom na djelotvornost i opcije koje ovakav sustav pruža naprednim državama članicama EU, uobličavanje i definiranje sličnog sustava prilagođenog potreba Republike Hrvatske zasigurno bi dalo pozitivne efekte i učinke na sektor obrambene industrije. 3.2. Dostupni potporni mehanizmi za Sektor (RH i EU kontekst) Vlada RH predlaže visinu sredstava za financiranje obrane i odobrava Dugoročni plan razvoja oružanih snaga kojim se propisuju mjere vezane za opremanje grana i postrojba Oružanih snaga modernim naoružanjem i vojnom opremom te modernizacijom postojećeg naoružanja i vojne opreme koja zadovoljava razvoj ključnih sposobnosti Oružanih snaga. Ministarstvo obrane financira sustav obrane i provodi materijalno zbrinjavanje oružanih snaga. Postupci materijalnog zbrinjavanja propisani su u Pravilniku o načinu materijalnog zbrinjavanja oružanih snaga Republike Hrvatske (NN broj 179/04). Pravilnik sadrži naputke za nabavu složenih borbenih sustava kao dijela djelatnosti opremanja, modernizacije i održavanja naoružanja i vojne opreme. U Republici Hrvatskoj vojna industrija je državnog karaktera što bi značilo da se njezina istraživačkorazvojna i organizacijska shema oslanja u znanju i realiziranju projekata na državne i vojne institucije. Objekti i proizvodni potencijali posebno važni za obranu su objekti znanstvenoistraživačkih institucija koji su uključeni u razvoj naoružanja i vojne opreme (NVO-a), građevine u kojima se obavlja proizvodnja, održavanje, smještaj i čuvanje NVO-a, prateća infrastruktura, proizvodna postrojenja i druga sredstva koja su u sklopu tehnološkog procesa proizvodnje NVO-a. Ministarstvo obrane zaduženo je i za davanje novčanih naknada proizvođačima NVO-a za održavanje spremnosti kapaciteta za proizvodnju NVO-a, u vrijeme kada isti nisu u funkciji, a od posebne su važnosti za 16 obranu Republike Hrvatske. Autoru teksta trenutno nije poznato da li se ova mjera koja je zakonski definirana, doista aktivno i provodi i u kolikom iznosu sredstava državnog proračuna. Iako je u svrhu obavljanja istraživanja predviđeno osnivanje istraživačkih vojnih instituta koji bi trebali biti financirani iz državnog proračuna, realnost je da se upravo zbog konstantnog smanjivanja državnog proračuna namijenjenog obrani – takva vrst ulaganja u pravilu zanemaruje. Zbog globalne gospodarske krize i njezina odraza na Republiku Hrvatsku, nakon 2008. godine nije se mogla postići planirana razina financiranja obrane. Visina i udio obrambenog proračuna u BDP-u su smanjeni. 


Slika 1. prikazuje kretanje ukupnog udjela obrambenih troškova u BDP-u, u postocima od 2006-2012, usporedno sa prikazom potrebnih sredstava predviđenih Dugoročnim planom razvoja OSRH do 2015.

NATO - Republika Hrvatska deklarira spremnost za sudjelovanjem u zajedničkim naporima NATO-a i EU-a kroz mehanizme međusobne suradnje na izgradnji, održavanju i jačanju obrambenih sposobnosti. Inicijative poput Pametne obrane (Smart Defence) i združivanja i dijeljenja sposobnosti (Pooling and Sharing) ključni su elementi toga pristupa. Članstvo Republike Hrvatske u NATO-u od 2009. osigurava mogućnost hrvatskim tvrtkama i obrtnicima da u suradnji s drugim članicama NATO-a sudjeluju na projektima znanosti i tehnologije u domeni sigurnosti sustava informacijske tehnologije, tehnologije zaštite okoliša, istraživanja na području energije, geoloških opasnosti (kontrola poplava, gašenje požara, seizmološke studije, itd.). Provodit će se razne aktivnosti kako bi se pojačala suradnja na inovacijama u okviru NATO-vih projekata uključujući komunikacijsku kampanju podizanja svijesti u hrvatskim tvrtkama i akademskim institucijama o mogućnosti sudjelovanja u projektima NATO-a. ESI Fondovi - U Strateškom planu Obrane, dokumenta kojeg je Vlada RH na temelju prijedloga MORHa usvojila na sjednici 25. srpnja 2013, a vezano uz kontekstu članstva RH u EU-u, naglašeno je da će se analizirat mogućnosti korištenja strukturnih fondova za izgradnju sposobnosti Oružanih snaga predviđenih za dvojnu civilno-vojnu uporabu (dual use), primjerice, u područjima traganja i spašavanja, medicinskog prevoženja, nadzora granice, uklanjanja posljedica ekoloških incidenata i sl. Republika Hrvatska će se uključiti u programe razvoja određenih sposobnosti, identificirajući potrebe za onim sposobnostima za čiji razvoj sama nema dovoljno sredstava ili dugoročnoga ekonomskog opravdanja. EU financiranje namijenjeno proizvodnji vojne opreme, proizvoda i tehnologija nije moguće. Mogućnost financiranja postoji samo za projekte istraživanja, razvoja i inovacija – koji mogu sadržavati komponentu vojne tehnologije („dual use“) te za tehnologije koje su prepoznate kroz stratešku podlogu – Strategija pametne specijalizacije! Za trgovačka društva koja svojom aktivnošću, proizvodnjom, uslugama i proizvodima mogu pružiti potporu obrambeno-sigurnosnom segmentu RH, dostupni su modeli potpore koje se provode kroz nacionalna i EU sredstva u nadležnosti središnjih tijela državne uprave zaduženih za industrijske politike i potpore prerađivačkim sektorima (MINGO) te potporama za male i srednje poduzetnike u razvoju proizvodnih procesa, modernizaciju postojećih i razvoj novih tehnologija, procesa i proizvoda i(ili) usluga sa visokom dodanom vrijednosti, podrške u dosizanju standarda i certificiranja, i sl. (Ministarstvo poduzetništva i obrta). Za nacionalna sredstva dostupni su razni programi sufinanciranja proizvodno-razvojnih projekata kroz programe koje po gore navedenim aktivnostima provode nadležna tijela.


Poglavlje 4. 
- Budući smjerovi razvoja i interesa u kontekstu korištenja sredstava EU - pogotovo onih alociranih kroz ERDF fond 
- tematski cilj 1 – 
Istraživanje, razvoj i inovacije Kako je već i napomenuto u gorjem tekstu, mogućnost korištenja ESI fondova iz Financijske perspektive 2014-2020 za izgradnju sposobnosti Oružanih snaga limitirana je na financiranje dvojne civilnovojne uporabe (dual use), primjerice, u područjima traganja i spašavanja, medicinskog prevoženja, nadzora granice, uklanjanja posljedica ekoloških incidenata i sl. Dionici sektora obrambene industrije RH definirana kroz djelovanje klastera konkurentnosti obrambene industrije prije godinu dana započela je proces pripreme i identifikacije razvojnih smjerova u kontekstu mogućnosti korištenja ERDF Fonda za Tematski cilj 1 – Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Mogućnost financiranja postoji za projekte istraživanja, razvoja i inovacija – koji mogu sadržavati komponentu vojne tehnologije („dual use“) te za tehnologije koje su prepoznate kroz stratešku podlogu – Strategija pametne specijalizacije! Upravo je Strategija pametne specijalizacije podloga kroz koju će biti navedena razvojna područja s područja istraživanja, razvoja i inovacija zanimljiva za društva koja djeluju kao dionici obrambenog sustava RH Klaster konkurentosti obrambene industrije je kroz djelovanje svojih radnih tijela, ekspertne radne grupe za pripremu ovog dokumenta uz podršku Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost u tehničkom smislu organizacije sastanaka i prikupljanja kvantitativnih podataka sa terena, pripremio slijedeći sažetak područja interesa i budućih smjerova razvoja sektora obrambene industrije koji se mogu financirati kroz Tematski cilj 1 – Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, a djelomično i kroz Tematski cilj 3 – Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture. Sažeti prikaz ulaganja Sektora obrambene industrije podijeljen je u nekoliko područja, do kojih su najvažnija ona koja definiraju zajedničke razvojne potrebe za istraživačko-razvojnom infrastrukturom te sažeti prikaz postrojenja i tehnologija koji bi trebali davati dodatnu konkurentnu prednost dionicima ovog sektora na temelju njihovog identificiranog stupnja razvoja. Vrlo je značajan i prikaz daljnjeg razvoja sektora u smjeru korištenja pojedinih naprednih tehnologija (KET) koje se logički nadovezuju na dosegnuti stupanj tehnološke spremnosti identificiranih dionika. Kao osnovni alat za analizu tehnoloških smjerova razvoja, projekata istraživanja i tehnološkog razvoja Sektora, definiranja pod-niša ovog industrijskog sektora korišten je „Upitnik za dionike obrambenog sektora“ koji je pripremila Ekspertna radna grupa Klastera konkurentnosti obrambene industrije. Upitnik i njegova forma stavljeni su u Privitak II. Upitnik je poslan na mail adrese 37 trgovačkih društava za koja se u ovom trenutku mogu reći da predstavljaju okosnicu obrambeno-sigurnosne industrije Republike Hrvatske. Odgovor na Upitnik vratilo je 21 trgovačko društvo što čini visokih 56% posto odaziva. Kao izvor identifikacije trgovačkih društava koja imaju doticaj sa ovim industrijskim sektorom korišteni su slijedeći izvori: 
- Katalog Hrvatske vojne industrije – redovito izdanje koje na godišnjoj bazi izdaje Izdavaštvo Hrvatskih vojnih glasila a uz potporu Ministarstva obrane RH - HGK 
– Baza podataka Zajednice proizvođača posebne namjene 
- Klaster konkurentnosti Obrambene industrije 
- Nezavisni stručnjaci i višegodišnji pratioci stanja i trendova Hrvatske vojne industrije



4.1. Prikaz područja interesa za obrambeni sektor 
4.1.1. Najvažnija proizvodna infrastruktura 
Proizvodna infrastruktura se u sažetom obliku može uglavnom svesti na ulaganja i potrebe karakteristične za većinu proizvodnih društava koja djeluju u RH:  Proizvodno-razvojni prostor (npr. Proiz hale, proširenje kapaciteta, i sl) 
 Poslovni prostor za tehnološki razvoj proizvodnje (Proizvodna postrojenja, oprema) 
 Informacijsko-računalni prostor s laserskom tehnologijom (npr. lasersko krojenje) 
 Skladišne prostore Prioritet: tehnološko-razvojni prostor i informacijsko-računalni prostor 4.1.2. Najvažnija istraživačko razvojna infrastruktura Identificirane su slijedeće potrebe dionika sektora koje spadaju u ovo područje interesa: 
 Razvojno-prototipni centar – namjenska i interventna vozila; implementaciju modernih komunikacija i digitalne tehnologije; suvremene laserske tehnologije za 3D vizualizaciju, predikciju i forenziku (CIED opasnosti) 
 Ispitna stanica i stanica za kontrolu opreme 
 Ispitni laboratorij i laboratoriji za testiranje (certifikaciju) – balistika i otpornost prsluka (antibalistika) 
 Certifikacijski laboratorij za ispitivanje vatrenog oružja (CIP) 
 Laboratoriji za ispitivanje svojstava naprednih materijala (tekstil i obuća) i za fotoniku (ispitivanje prikrivenih svojstava novih maskirnih uzoraka odore) – smjer bazičnih istraživanja materijala sa mogućom implikacijom u gospodarstvu (Sektor tekstilne industrije) Identificirani 
Prioriteti (infrastruktura): Centar kompetencija koji integrira razvojno-prototipni odjel, ispitni laboratorij i laboratorij za certifikaciju opreme, komponenti i završnog proizvoda Prioriteti razvoja istraživačko-razvojne infrastrukture: razvoj vozila (posadna i bezposadna), komunikacije i digitalna tehnologija, 3D tehnologija i laserska tehnologija 
Prioriteti razvoja laboratorija i laboratorijske opreme: ispitivanja, nalazi, testiranja i certifikacija opreme, prsluka, vatrenog oružja, novih materijala, elektroničkih komponenti, djelova, sklopova i opreme, te gotovih proizvoda 

4.1.3. Najvažnija postrojenja/tehnologije 
 Strojevi za proizvodnju (optolektroničkih senzora, CNC strojevi za obradu metala i aluminija, rezanje metala, izradu i obradu plastike, izotermičkih panela, kalupa, ultarzvučno i visokofrekventno zavarivanje pomoću specijalnih ljepila, elektrozvučno zavarivanje, preše i alati za savijanje i pjeskarilice, CNC obradni centri srednje veličine, automati za tekstilnu industriju, automati za proizvodnju vodonepropusnih i zrako propusnih odjevnih predmeta iz laminantnih tkanina, protubalističke opreme i donjeg rublja sa srebrnim nitratom, itd) 
 Industrijski roboti i CAD/CAM automatizirana proizvodnja 
 Razvojni alati za implementaciju strojeva za proizvodnju i odgovarajuća oprema visoke rezolucije 
 Oprema i programski paketi za simuliranje proizvodnih radnji i funkcioniranje proizvodnih linija (npr. 3D printeri) Prioriteti proizvodnje i proizvodnih linija: novi materijali za kacigu, prsluke i odjeću, te za proizvodnju malog i lakog oružja, industrijski roboti i CAD/CAM obradni centri i strojevi, oprema visoke rezolucije i paketi za simuliranje (proizvodnje i proizvodnih linija) 

4.1.4. Napredne tehnologije (ket) 
 Mikro i nanoelektronika (za kacige, mikrovalni komunikacijski modemi, prijenos podataka bez optičke vidljivosti, kripto zaštita, i sl.) 
 Laserska tehnologija (LIDAR) za prikupljanje, obradu i vizualizaciju podataka kao i 3D skeniranje (terestrički skeneri, bespilotne letjelice za 3D skeniranje) 
 Novi materijali (termoplastika u sučelju s metalima, poluesteri, poliureteni, kompozitni materijali, korištenje grafena, balistički materijali, ) 
 Procesna i ugrađena (Embaded) računala za automatizaciju i regulaciju procesa (mikrokontroleri, senzori, analizatori, generatori, laseri za pozicioniranje objekta, PLC-ovi, HMI-ovi, SCAD-a sustavi i sl.) Prioriteti KET Tehnologija: mikro i nano tehnologija, laserska tehnologija, tehnologija novih materija, procesna tehnologija za automatizaciju proizvodnje i automatizaciju mobilnih vozila (strojevi za humanitarno razminiranje)

Poglavlje 5. – Zaključci i preporuke 
5.1. Zaključci 
Obrambena industrija u Hrvatskoj predstavlja zdrav i jak sektor čije određene performanse u velikoj mjeri odudaraju od performansi ukupnog sektora i cjelokupne prerađivačke industrije. Dok ukupno gospodarstvo i danas ima silaznu putanju, radnih mjesta je sve manje, stremljenje višem stupnju tehnološkog razvoja, ulaganja u istraživanje razvoj i inovacije su rijetki izuzeci, obrambena industrija u hrvatskoj pokazuje upravo suprotne rezultate. Na žalost ova je industrija s određenim pokazateljima izuzetak te se ne uklapa u opće negativne trendove. U početku ove analize napomenuto je da je vrlo teško bilo napraviti dubinsku analizu cjelokupnog industrijskog sektora iz nekoliko važnih razloga: 
- Definiranje samog pojma i spektra Obrambene industrije 
– Fokus ovog dokumenta bio je usmjeren prema proizvođačima naoružanja i vojne opreme koji imaju potpisane ugovore sa nosiocima obrambeno-sigurnosnog sustava (MORH, MUP, DUZS) 
– Za naglasiti je da ne postoje jasno definirani Kriteriji za same proizvođače robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava 
- Neusklađenost NKD-a – Važno je naglasiti da trenutna podjela prema NKD-u ne definira točno obrambeni sektor te statistički pokazatelji temeljeni na ovakvoj klasifikaciji NKD-a ne prikazuju stvarno stanje ovog sektora 

Glavni cilj ove Analize bio je utvrditi potencijale i smjerove tehnološkog razvoja za dionike sektora obrambene industrije kako bi isti imali mogućnost i priliku koristiti Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove u Financijskoj perspektivi 2014-2020 EU, pogotovo onih alociranih kroz Tematski cilj 1 – istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Važno za istaknuti ovdje je da je za dionike obrambenog sektora izrazito limitirana mogućnost povlačenja sredstava iz ESI Fondova. EU financiranje namijenjeno proizvodnji vojne opreme, proizvoda i tehnologija nije moguće. Mogućnost financiranja postoji samo za projekte istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija – koji mogu sadržavati komponentu vojne tehnologije („dual use“) te za tehnologije koje su prepoznate kroz stratešku podlogu – Strategija pametne specijalizacije! Definirani smjerovi tehnološkog razvoja kroz ovaj dokument biti će ukomponirani upravo u navedeni strateški dokument (Strategija pametne specijalizacije) koja predstavlja ex-ante preduvjet za korištenje EU Fondova za Tematski cilj 1-Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije čime će se omogućiti dionicima ovog industrijskog sektora mogućnost financiranja istraživačkorazvojnih projekata temeljenih na njihovim stvarnim potrebama. Posebno je važno naglasiti da je predstavljeni tehnološki smjer razvoja ovog sektora, identificirana područja interesa u pogledu tehnologija, istraživačko-razvojne infrastrukture, naprednih tehnologija temeljen na „bottom up“ pristupu, odnosno da su sami dionici ovog Sektora identificirali svoje potrebe koje su u ovoj Analizi objedinjeno prikazane. Dobro sročen i fokusiran upitnik poslan na 45 hrvatskih trgovačkih društava (svih kategorija) za koja se u ovom aktualnom trenutku mogu reći da 22 predstavljaju okosnicu hrvatske obrambene industrije, jasno je ukazao na potrebe i smjerove razvoja ove industrije temeljene na stvarnom stupnju tehnološkog razvoja ovog sektora. Osnovnu projektnu zadaću za ovu Analizu zadao je Klaster konkurentosti obrambene industrije koji je na sastanku lidera/nacionalnih šampiona ovog industrijskog sektora Odlukom definirao zadaću, odredio ekspertni tim koji je bio zadužen za provedbu iste, te u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva definirao rokove i dodatne elemente ovog dokumenta kako bi bio prihvatljiv za proces i metodologiju pripreme Strategije pametne specijalizacije. 
U pregledu sektora i izrađenoj podlozi, te definiranom zadaćom koju je ovaj dokument trebao polučiti jasno je vidljivo kako ova industrija sa sobom nosi nekoliko pozitivnih odlika zbog kojih je posebno važna za ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije jer već sad unutar strukture samog industrijskog sektora postoje tvrtke koje su svojim dugogodišnjim samostalnim poslovanjem dokazale svoju tržišnu održivost i aplikativnost vlastitih istraživačko-razvojnih projekata u komercijalnu fazu: 
1. Rast tržišta i izvoza unatoč kontrakciji gospodarstva 
2. Prepoznatost od strane vanjskih kupaca 
3. Stremljenje ulaganjima u istraživanje i razvoj – nužnost daljnjeg razvoja proizvoda visoke dodane vrijednosti uz jasno istaknutu potrebu za stručnom i visoko obrazovanom radnom snagom 
4. Visoko Tehnološki stupanj razvoja za većinu identificiranih društava – logična je i jasno vidljiva nadogradnja već postojećih kapaciteta (kroz analizu poslanog Upitnika) 
5. Visoka kohezivnost sektora – društva unutar samog sektora spremna su ulaziti u zajedničke kolaborativne projekte sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i drugim igračima u cilju razvoja novih proizvoda i tehnologija 
6. Visoka bruto operativna profitna stopa u odnosu na ostatak prerađivačke industrije – viša profitabilnost / jači utjecaj na gospodarski rast i veća mogućnost za reinvestiranje profita 5.2. Preporuke 
Sukladno navedenom donosimo nekoliko preporuka za naredno razdoblje u smislu daljnjeg razvoja i potrebnih aktivnosti obrambene industrije u RH. - Izrada dubinskih analiza (identifikacija lanaca dobavljača i uključenosti u globalne lance vrijednosti, izvoznih strategija) i strategije za cijeli Sektor (koja bi uključivala sve aktere obrambeno-sigurnosnog aspekta te pružala jedinstveni potporni okvir koji bi davao jasne smjerova razvoja industriji) te prepoznavanje istog kao važne okosnice budućeg razvoja gospodarstva - Razvoj poslovnog okruženja s naglaskom na Inovacijsku infrastrukturu za pokrivanje i potporu aktivnostima više dodane vrijednosti – npr. Razrada projekta Centra kompetencija za koji je većina dionika sektora obrambene industrije istaknula kao ključno ulaganje koje nedostaje u razvoju određenih konkurentskih prednosti – za napomenuti je da su društva u obrambenom sektoru sama već definirale potrebe i razvojne tehnološke smjerove kojima idu – Centar kompetencija trebao bi dati podršku upravo tim identificiranim potrebama 23 - Razvoj istraživačko razvojnih projekata unutar Centra kompetencija – kolaborativnih projekata kojim bi se opravdala svrha samog centra, identifikacija dionika koji su spremni aktivno sudjelovati u razvoju takvih projekata te sufinancirati dio razvoja - Animacija sektora u pogledu dostupnih mogućnosti za financiranje istraživačko-razvojnih projekata u pogledu korištenja ESI fondova 
– koje vrste projekata će financirati Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta a koje Ministarstvo poduzetništva i obrta - Razvoj ljudskih resursa i kompetencija 
- Osnovu razvoja sektora obrambene industrije predstavlja ljudski kapital. Potrebno je uskladiti obrazovne programe u strukovnim i visokoškolskim ustanovama s novim trendovima u sektoru kako bi se došlo do potrebitog broja kvalificirane i specijalizirane radne snage. Također, postojeću radnu snagu potrebno je nadalje osposobljavati ciljanim programima izobrazbe i (ili) je prema potrebi prekvalificirati. 
- Usmjeravanje rada Klastera konkurentnosti prema identifikaciji novih tržišnih niša za ovaj sektor, novih razvojnih smjerova koja bi društva u ovom sektoru kolaborativnim djelovanjem mogla ostvariti – npr. Razvoj objedinjenog sklopa opreme i zaštitne odjeće nove generacije za obrambeno-sigurnosni sektor (integracija komponenata opreme i naoružanja vojnika), razvoj sigurnosnih standarda i certifikacijskih procedura testiranja opreme i tehnologije, razvoj balističke zaštite uporabom novih materijala (grafen) i naprednih tehnologija, itd. 
- Širenje i identifikacija novih izvoznih tržišta koji imaju potrebe za većom razinom tehnološke razvijenosti određenih proizvoda dvojne namjene i sredstava koje bi bili u mogućnosti proizvesti društva unutar obrambene industrije RH. Potrebno je gledati granična tržišta koja imaju dostatne kapacitete za kupovinu razne vrste oprema i sredstava a koja s druge strane ne preferiraju nabavu proizvoda, roba i usluga prema tradicionalnoj podjeli na „zapadne“ i „istočne“ tehnologije, proizvodne sustave i proizvode. 
- Privlačenje ciljanih stranih ulaganja u Sektor 
- Ciljano, planirano i proaktivno privlačenje novih direktnih stranih ulagača u aktivnosti za koje sam Sektor obrambene industrije odluči da su najpogodnije te koje će donijeti najjači ekonomski efekt i progresivni efekt. 
Za istaknuti je da uspjeh u privlačenju direktnih stranih ulaganja ne ovisi samo o planu i volji za proaktivno privlačenje ulagača već i o stvaranju povoljnog ulagačkog okruženja za ciljane ulagače. Na ovom planu bi se trebalo uložiti veliki trud u pripremanju tog okruženja kroz: prilagodbu već spomenutog obrazovnog sustava; utvrđivanja potrebe sektora za određenom vrstom stranog ulaganja (što želimo? Koja vrst ulaganja je od izrazitog poticaja/interesa za sektor?); identifikacija posebnih alata za poticanje ciljanih aktivnosti sa višom dodanom vrijednosti (koje preduvjete je potrebno ispuniti za takve aktivnosti i takvu vrst ulaganja?); olakšavanje procesa realizacije ulagačkog projekta itd. 
- Transfer Tehnologije i znanja - Ovaj se cilj uvelike oslanja na već navedene preporuke i ciljeve jer će se realizacijom gornjih preporuka i aktivnosti istovremeno ostvariti i veći i kvalitetniji transfer znanja i tehnologije. U ovome sama tehnologija i znanje sa sobom donose i više plaće kao i višu dodanu vrijednost konačnog proizvoda i usluge, ali ono što je još i važnije je da taj transfer unosi nova znanja i kompetencije u samo društvo čime se tada stvaraju dodatni potencijali za daljnji razvoj same industrije koja više ne bi ovisila samo o dolasku ili nedolasku novih stranih ulagača. Na ovaj se način, uvjetno rečeno, preskače nekoliko stepenica organskog razvoja industrije te se omogućuje daljnji organski razvoj kroz interne resurse, znanja i kompetencije.

Izradio: Ekspertni Tim Hrvatskog Klastera konkurentosti Sektora obrambene industrije 
Partneri: Hrvatski Klaster Konkurentosti obrambene industrije, Ministarstvo gospodarstva 
http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2013/12/Obrambena-industrija-Analiza-PRIKAZ-I-MOGU%C4%86I-SMJEROVI-RAZVOJA.pdf

http://www.sadefensejournal.com/wp/?p=3864

17 February, 2017 ·

The lack of war material quickly became apparent, at the same time, the United Nations pronounced an embargo for military and strategic furnishing of all the belligerents.
The result was the development of local small arms factories, the most ingenious and dynamic of them evolving later into today’s Croatian armament industry.
The main producer of small arms in Croatia is HS Produkt, established in the city of Karlovac, located 35 miles South-West of Zagreb. It is a fully private company, with a modern factory and many CNC machines. They employ 1,850 people and the work is organized with 4) 6-hour shifts each day. During our visit, all of the small arms we saw were manufactured inside the factory, including cold hammering barrels and molding plastic components.
As stated by Mr. Zeljko Pavlin, the factory manager, the small arms production began in 1991 with ITM pistol’s so-called PHP (Prvi Hrvatski Pistol). The enterprise at this date was known as IM Metal and was established in Ozalj. Approx 10,000 pistols were made with milled frames. It looks like the Beretta 92, with a slide very close to the Walther.

P 38. The pistol had a double action trigger mechanism and a bolt stop latch. Two variations did exist with short or long barrel.
Later the HS 95 pistol was developed, with a molded steel frame. It was designed like the SIG P226 pistol, with a square trigger guard, external hammer and single or double action and a de-cocking lever. It was used by the Army and police force (15,000 guns were produced).

In 2000, the HS 2000 was made with a polymer frame. It includes many characteristics inspired from both the Glock and P 226 pistols. In 2001, it became the HS 9 and was also sold in the U.S.A. by Springfield Armory.

HS-9. The frame and grip are made of molded polymer with metallic inserts, square trigger guards and a front rail permitting the mounting of various accessories. The grip is textured on both sides. The frame can be furnished in black, khaki or tan. The barrel has a square rear section which acts as the lock, located just inside the ejection port. The recoil spring is located under the barrel. Surrounding square slide is made of alloy steel (Inox steel), with the ejection port at top-right and wide grooves both at rear and front. The magazine is made of Inox steel and has a polymer base plate. The ambidextrous lock is located at the rear trigger guard base.

HS 9 uses several safety devices:
– Trigger safety;
– Grip safety grip;
– Bolt open latch located on left face;
– Cocking indicator;
– The extractor acts as a “loaded” indicator.

VHS-9

VHS-1 assault rifle. The Visenamjenska Hrvatska Stojnica (multi-purpose Croatian automatic rifle) was designed by Marko Vucovik. It looks similar to the French FAMAS, but it works with a gas action short-stroke piston and has a multi lugs locking bolt like the M16. It was premiered in 2005 and tested by the Croatian Army in 2007 then adopted later. This is a compact bullpup style rifle. The frame is covered by a three part sheath, having a carrying handle, a handguard and the pistol grip. The cocking lever is centrally located in the axis and can be charged from the right or the left side. The ejection port is on the right hand side. The frame is made of steel; the barrel and bolt are made of machined steel and the sheath is polymer.
The firing selector is located above the trigger, it has single shot (right position), safety (center) or burst (left position). The bolt stop lever is located just above the pistol grip on the left side.
Sights are:
– Conventional rear and front sight mounted on the carrying handle;
– Collimator installed on the side of the carrying handle;
– Any other optic on a Picatinny rail.

VHS 07-XDM-9 Compact 3.8
VHS-1 is loaded using a standard M16 curved box-magazine but there is a variant for the G36 magazine. The VHS system is a gas action with a short stroke piston and a gas port above the chamber to reduce recoil. The system is able to launch NATO Standard 22 mm rifle grenades.
The bayonet is a knife-bayonet-shears combination made in Germany by Borkott & Eickhorn in Solingen. The VHS has several accessories:
– Bipod;
– Laser sight;
– Flashlight;
– 40x46mm grenade launcher.
This is the description of the standard version, but a short barrel rifle designed VHS-K also exists. 15,000 VHS are used by the Croatian Army and some others are in service in Iraq and Kurdistan.
VHS-2 assault rifle. VHS-2 was developed in 2013 to replace the VHS, of which production has stopped. Several points were improved:
– Stock is adjustable in length and cheek rest in high;
– The mechanism can be easily reversed for use by a right- or left-handed shooter. Ejection ports are located on both sides, the one not in use is closed by the flap cover; – The selector is now ambidextrous, it is located above the pistol grip and can be moved with the thumb for either type shooter. It has safety, single shot, and full auto positions. The bolt stop latch is now located behind the magazine well;
– The trigger guard is enlarged to permit shooting with gloves;
– This rifle uses its own polymer magazines but M16-style magazines can be used with an adapter. VHS-2 can launch NATO Standard rifle grenades with 22 mm receptacle, but it can also mount a 40x46mm grenade launcher which can be mounted under the handguard.

Several variations were also developed:
– VHS-D 2, with upper carrying handle and Picatinny rail allowing installation of conventional sights or a sighting device;
– VHS-K 2, a shorter barrel version;
– VHS-D 2-CT-1,5 X, the upper carrying handle has a red dot optical sight;
– VHS-K 2-CT-1,5 X, same as above but with short barrel.
The Croatian Minister of Defense has stated his intention of ordering 20,000 VHS-2 rifles for 10 700 Kunas each (approximately $1,380).
The VHS-2 was also actually tested by the French Army in the FAMAS replacement program (AIF or Future Infantry Weapon program). Four other guns are also in the competition.
VHS-BG grenade launcher. This is a single shot 40x46mm grenade launcher. It has a rifled barrel, mounted on an operating mechanism that includes a ring trigger and a safety. It also has a folding sight graduated up to 350 meters, and a front sight that matches.
To load, the tube turns to the side. This grenade launcher can be fitted on the VHS or VHS-2 rifle or on a standalone device with stock and pistol grip.
Our factory visit was completed with live firing both HS-9 pistols and VHS-2 rifles, and we could appreciate both performance and ergonomic design of each. HS-Produkt can produce 600,000 pistols and 30,000 assault rifles each year, with impressive quality and standardization.


XDM-40

VHSV-D

VHS-D2-CT

VHS-BG

DOK-ING at IGG stand at ISNR 2016

For the first time DOK-ING is proud to be a part of IGG Group as our agent in UAE, at International Exhibition for National Security and Resilience in Abu Dhabi, March 15 to 17, 2016.
This edition of ISNR provides a more comprehensive and immersive experience since it is hosting 5 dedicated exhibitions, 2 conferences, hundred plus seminar presentations and ten plus live features. Offering a world-class range of new exclusive and exciting features on the show floor, it has added a few new ones this year such as Innovation Podium, Future of Policing Pavillion, Fire Simulation Area and Emergency Response, Disaster Preventiona and Rescue Outdoor Display Area.
The three day event is expected to see more than 500 exhibiting companies from 45 countries showing solutions to nearly 20,000 attendees from more than 90 countries. As the Middle East's leading biennial event specialising in homeland security and national resilience, the ISNR offers governments, security and emergency services a unique opportunity to source innovative technologies and learn the latest strategies to prepare for, protect against, respond to and recover from a world of hazards.
The ISNR Exhibition is also a hightly-effective business platform for buyers to meet existing and new suppliers with the purpose of conducting business, exploring opportunities, networking and sourcing the latest technologies in the market. 

pozdravljam ... moj mali prilog novom forumu


Sukladno zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Makedonije, i potpisanim ugovorom o pružanju usluga, stručni tim radnika ZTC-a izvršio je radove pregleda helikoptera tipa Mi-17V-5 i Mi-171, iz sastava Helikopterske jedinice MUP-a, vremenu od 16.02.2016. do 19.02.2016. godine.
Izvođeni su radovi pregleda ZIM sustava na samim helikopterima, kao i radionička ispitivanja IRE sustava, te njihova provjera nakon ugradnje na helikoptere. Radovi su izvršeni uz stručnu pomoć i suradnju pilota i tehničkog osoblja Helikopterske jedinice.
Svi radovi predviđeni Ugovorom izvršeni su bez primjedbi Naručitelja na kvantitetu i kvalitetu, što je i potvrđeno Zapisnikom o izvršenim radovima i samim time helikopteri su stavljeni u funkciju.
Uz navedeno, predstavnicima Helikopterske jedinice MUP-a Republike Makedonije, prezentirane su mogućnosti ZTC-a u izvođenju radova održavanja helikoptera porodice Mi-8 i Bell-206, te aviona Air Tractor, tip AT-802, svih inačica.
Također, prezentirane su mogućnosti ZTC-a u proizvodnji P/D, kao i mogućnosti nabave usluga i roba preko domaćih i INO partnera ZTC-a.
Na kraju su predstavnici Helikopterske Jedinice MUP-a Republike Makedonije i ZTC-a ocijenili da postoji veliki prostor za nastavak i proširenje započete suradnje, u području održavanja zrakoplova i zrakoplovnih komponenti, opskbe pričuvnim dijelovima i ostalim zrakoplovnim materijalima, stručne tehničke podrške i dr.

Jedan lijepa vijest: http://www.hromadske.tv/society/mvs-ukrayini-zakupilo-pistoleti-u-khorvatiyi/ ... ocito razvoj njihove puske neide tako brzo kako je to HS Produkt radio sa svojom VHS -> VHS2

Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine kupuje oružje u Hrvatskoj

Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine u Republici Hrvatskoj je kupilo je 100 pušaka, izjavio je glasnogovornik Ureda Artem Ševčenko.

"Kad su Hrvati 1991. godine, samo proglašenjem neovisnosti počeli se i boriti za nju, oni su nisu imali svoju vojsku niti svoje oružje. Složena situacija pod međunarodnim embargom na oružje koje je zapravo bilo usmjereno protiv Hrvata je bila teška. Zato, u 1991, te je na temelju zapovjedi osnovana i firma od koje je danas izrastao gigant  HS Produkt. Ona je sada u top 3 globalnih tvrtki u kvalitetu pištolja "- Ševčenko je napisao na Facebooku.




Prema njegovim riječima, tvrtka je aktivno razvija suvremene puške koje će imati koristi u odnosu na zastarjele AK.





"Budući zamjenik predsjednika AP Andrei Taranov razgovarao s hrvatskim oružarskim radionicama na svojim proizvodima. Tu su ih odmah i testirali ", - rekao je Ševčenko.





/ Foto facebook.com/artem.shevchenko/

Dakle vec lista nije tako mala:
Ukraina, Francuska, USA, ... do velikih kolicina u Iraku i Kurdistanu.


Artem Shevchenko added 8 new photos.
Yesterday at 7:00am · 

Коли хорвати у 1991му, тільки-но проголосивши незалежність, одразу почали за неї воювати, у них не було ані власної армії, ані власної зброї. Була тільки воля до перемоги і любов до країни. Ситуацію ускладнювало міжнародне ембарго на продаж зброї хорватам, яким проти сербських сепаратистів і Югославської народної армії сербів було ой як тяжко. Тоді ж, у 1991, і було засновано зброярську стрілецьку компанію HS. Вона тепер входить у Топ-3 світових фірм за якістю пістолетів (70 % експорту - у США, 100 пістолетів Україна вже придбала). А ще активно розвиває напрям сучасних штурмових гвинтівок, які виграють порівняно із надійними, але морально застарілими АК. Відтак заступник глави АП Андрій Таранов провів переговори із хорватськими зброярами щодо їхньої продукції. Там же її і випробували одразу ж. Вражає.

Znaci i Matu Rimca treba svrstati ovdje jer ....

Rimčeve bicikle počela koristiti i južnoafrička policija
Šef lokalne policije Robbie Robberts rekao je kako se električnim biciklima pokušavaju učinkovitije boriti protiv zločina i nasilja


Čini se da posao ide prilično dobro za Greyp, tvrtku Mate Rimcakoja proizvodi električne bicikle. Rimac se na Facebooku danas pohvalio kako je Južna Afrika jedno od njihovih najvećih tržišta, a njegove bicikle počela je koristiti i tamošnja policija.
- Nakon mnogih drugih institucija (vojske i policije) diljem svijeta, sada policija u Cape Townu koristi Greyp G12 da učinkovito hvataju zločeste dečke i usput se dobro zabavljaju - komentirao je Rimac dijeleći fotografije policajaca sa sivim Greypom. Šef lokalne policije Robbie Robberts rekao je kako se električnim biciklima pokušavaju učinkovitije boriti protiv zločina i nasilja.
- Riječ je o uvoznom proizvodu, zove se Greyp, električni je bicikl i mješavina je motocikla i bicikla - rekao je Robberts za Cape Talk prošli tjedan. Dodao je da ima punjivu bateriju, s jednim punjenjem može voziti do 120 km i ima najveću brzinu od 65 km/h (iako je službena brojka 70 km/h).
http://www.vecernji.hr/automobili/rimceve-bicikle-greyp-g12-pocela-koristiti-i-juznoafricka-policija-1068491

DRONEfest rasprodan!

Koliko su dronovi trenutno zanimljiva tema u Hrvatskoj, najbolje potvrđuje podatak da je DRONEfest, prva poslovna konferencija o bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj, rasprodana već tri tjedna od početka prodaje kotizacija. Organizator konferencije je softverska tvrtka IN2, a vrijeme i mjesto održavanja 30. ožujka u HUB385 inkubatoru na zagrebačkoj Trešnjevci.

Svi koji nisu stigli kupiti kotizaciju potrebnu za predavanja i radionice, također će moći svratiti na konferenciju, s obzirom da ona nije potrebna za izložbeni prostor i FLY zonu na kojima će biti prikazani razni noviteti vezani uz industriju dronova. Među zanimljivostima vrijedi izdvojiti dvije letjelice koje izlažu partneri konferencije Teamnet i Avitech. Na štandu Teamneta moći će se vidjeti njihova bespilotna letjelica Hirrus s rasponom krila od 3,2 metra, dok će Avitech na svom štandu predstaviti DJI Phantom 4, novi model kojem će to biti prvo službeno predstavljanje u Hrvatskoj.

Bez kotizacije moći će se posjetiti i izložba fotografija i kratkih video uradaka, koje su dronovima snimili fotografi amateri i profesionalci.

Sudionike s kotizacijom očekuju tri bloka predavanja. Tema prvog bloka je regulativa, područje koje je u Hrvatskoj i svijetu još uvijek izloženo čestim izmjenama. Procedura korištenja dronova trenutno je prilično komplicirana, s obzirom da se njom želi spriječiti kršenje privatnosti i izbjeći opasnosti poput pada drona na ljude i imovinu ili sudara sa zrakoplovima i drugim letjelicama. Nakon predavanja na ovu temu, sudionike očekuje i panel rasprava koju će moderirati bivši čelnik Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić. Tema drugog bloka predavanja su studije slučaja, odnosno konkretni primjeri primjene dronova u poslovne svrhe. Predavanja će obuhvatiti korištenje dronova u poljoprivredi na primjeru projekta tvrtke IN2 za tvrtku Žito, iskustva tvrtke Teamnet na području visoke razine poslovanja, bespilotne letjelice u operacijama kriznog menadžmenta na primjeru belgijskog projekta ICARUS te primjenu dronova u sigurnosnim operacijama. Treći blok sastoji se od predavanja pripadnika akademske zajednice, koji će se na kraju okupiti na panel raspravi koju će moderirati prof. dr. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Na radionicama za ograničen broj polaznika moći će se saznati kako izraditi svoj dron i kako snimati dronom.

Partneri konferencije su tvrtke Aviteh i Teamnet, a medijski pokrovitelji Aerosvijet, CroPC.net, ICTbusiness.info, Infotrend, ICTbizcrunch.com, Netokracija, Poslovni puls, Preporucamo.com, Racunalo.com, Tangosix.rs i Vidi.

Više informacija o DRONEfestu može se pronaći na službenoj web stranici konferencije dronefest.in2.hr

Danas u nasem akvatoriju ...

MINISTRI: Nakić i Buljević potpisali ugovor o HHMS-u; osigurani helikopteri u svim uvjetima
Ugovorom su osigurana dva helikoptera koji će biti stacionirani u Splitu i na Krku.

Autor: PolitikaPlus/Hina

Ministar zdravlja Dario Nakić i ministar obrane Josip Buljević u srijedu su potpisali ugovor o uspostavi hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) tijekom cijele godine u svim uvjetima, a ugovorom su osigurana dva helikoptera koji će biti stacionirani u Splitu i na Krku.

Helikoptera stacionirani u Splitu i na Krku moći će pružiti hitnu pomoć osobama na udaljenim otocima u svim uvjetima i svako doba dana, istaknuo je ministar zdravlja Nakić.  Izvijestio je kako su u tijeku pregovori s MUP-om da se u srcu turističke sezone, ljeti, ima još jedna baza - u Dubrovniku.

"Tu je i lokalna zajednica izrazila spremnost da sufinancira taj projekt“, rekao je novinarima u Banskim dvorima.

Posredno se osvrnuo na ranije probleme koje je HHMS imala, budući da je prema prijašnjem ugovoru s jednom talijanskom tvrtkom takav hitni helikopterski prijevoz obavljan samo danju, a let je ovisio i o tjelesnoj težini pacijenta.

„Dugo vremena, cijelo vrijeme smo imali raspravu oko hitne helikopterske službe… Danas potpisujemo ugovor oko uspostave hitne helikopterske službe koja će biti cijelu godinu. Dakle, ne u vremenskim uvjetima, noću da se ne može letjeti, ne za one ljude koji su upitne tjelesne težine, nego da se osigura pravovremena dostupnost zdravstvene zaštite ljudima koji se nalaze na udaljenim područjima, na otocima“, rekao je ministar zdravlja Nakić.

Naglasio je pritom višestruku financijsku korist projekta koji će za devet idućih mjeseci koštati ukupno 7 milijuna kuna (šest milijuna kuna osigurao je MORH i jedan milijun kuna Ministarstvo zdravlja), odnosno 10 milijuna kuna na godišnjoj razini, rekavši da je prošla administracija za tu namjenu planirala na godišnjoj razini 127 milijuna kuna.


Zanimljivo to je skoro cijena EBA!

Kad vec imamo toliko problema sa nabavom mlaznih zrakoplova - evo jedan prijedlog:

Ceski zavod je napravio minijaturni osobni mlazni ultra laki zrakoplov od karbonskih vlakana koji tesko i radar moze otkriti ali i sam pilot ga moze odvuci sa staze, svojim rukama.

Idealno za start-up firmu koja bi iz ovoga mogla razviti neki zrakoplov koji bi mogli graditi sebo po potrebi.  


evo sada i video:

HS Produkt je izgleda vrlo aktivan: http://obris.org/hrvatska/hrvatske-jurisne-puske-za-indijsku-vojsku/
Originalni tekst: http://obris.org/hrvatska/hrvatske-jurisne-puske-za-indijsku-vojsku/

Presley Thomas, Hindustan Times, Quepem (Goa) |  Updated: Apr 05, 2016 12:43 IST

An assault rifle is the basic requirement of any army. But at the Make in India-themed Defence Expo 2016 here, little headway was made to find a suitable replacement for the Indian Army’s Insas rifles in use since 1996.

This is despite the fact that more than 1,000 firms from 40 countries are vying for a share in the Indian defence industry that is expected to swell to $100 billion in 10 years.
“The politicians think that they are safe when they see a jawan carrying a rifle. The need of the hour is to change that way of thinking. The army has been forced to use obsolete weapons,” said retired Major General Afsir Karim, who commanded a paramilitary battalion in the 1971 War.

After cancelling a global tender for assault rifles in 2015 that was floated in 2011, the army has pinned its hopes on the Insas Excalibur designed by Defence Research and Development Organisation (DRDO).
But army sources said the Excalibur is at best a retrofitted Insas and cannot be the primary weapon. Dr S Christopher, director general of DRDO, said, “We accept that there have been glitches, but we are constantly working to provide better equipment.”

The 2011 tender had sought to procure nearly 66,000 rifles and manufacture 100,000 more under transfer of technology. Beretta, Sig Sauer, IWI, Colt and Ceska had shown interest but nothing materialised. At the moment, the 1B1 INSAS rifles are standard issue for the infantry though some special and elite units use Uzis, Heckler & Koch MP5s etc.

A possible replacement may be Croatia-made VHS 2 assault rifle. Manufacturer HS Produkt’s India representative Shailesh Tewary claims the NATO-certified weapon has undergone testing in India and its performance was appreciated. HS Produkt is willing to transfer design, development and technology to India.

“While our weapon system has a proven track record and is in service with various armies we would like to study the Defence Procurement Policy (DPP) thoroughly before planning our step ahead,” said a senior executive of one of the firms.
Experts point out that defence acquisition is not a standard open market commercial form of procurement as it has geo-political ramifications.

Utihli ste ... evo lijepih vijesti!

Đuro Đaković Specijalna vozila ugovorila posao u vrijednosti od 26 milijuna eura

Ovo je prvi izvozni projekt u obrambenoj industriji za Đuro Đaković nakon gotovo 30 godina kada je Đuro Đaković proizveo i isporučio tenkove M-84 za Kuvajt.

Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., društvo u sastavu Grupe Đuro Đaković je s finskim naručiteljem Patria Land Systems, društvom u sastavu Grupe Patria potpisalo ugovor o proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila Patria AMV 8x8 u vrijednosti od 26 milijuna eura za treća tržišta.

Patria i Đuro Đaković do sada su uspješno surađivali na proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske kada su Đuro Đaković Specijalna vozila proizvela borbena vozila za hrvatsku vojsku, dok je Patria osigurala svu potrebnu tehnologiju. Posao za hrvatsku vojsku stvorio je temelje za izlazak na treća tržišta nakon kojeg je potpisan i Okvirni sporazum o suradnji ove dvije tvrtke u zajedničkom nastupu na trećim tržištima za prodaju borbenih oklopnih vozila.

„Ovo je prvi izvozni projekt u obrambenoj industriji za Đuro Đaković nakon gotovo 30 godina kada je Đuro Đaković proizveo i isporučio tenkove M-84 za Kuvajt. Ovaj posao je ključni dokaz uspješnosti i vizije zajedničke suradnje Đure Đakovića i Patrie te je vjerujem samo početak i budućih sličnih projekata“, izjavio je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga.

„Patria je zadovoljna suradnjom s Grupom Đuro Đaković i ovaj ugovor pokazuje snažnu predanost nastavku dugogodišnjeg partnerstva između Patrije i Đure Đakovića i u budućnosti ", rekao je Mika Kari , predsjednik Uprave Patria Land Systems.

jedna zanimljiva fotka ... Patrija za pustinjske testove

to je mozda nekih 20 AMV Patrija ... sad je pitanje ako je to cijena samog rada ili i cijena sve opreme tj. vozila?

Bumo vidjeli ... Poljaci nemaju informacije .... za sada

http://www.defender.hr/naslovnica-izdvojeno/duro-dakovic-specijalna-vozila-ugovorila-s-patrijom-posao-tezak-26-milijuna-eur/

Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., društvo u sastavu Grupe Đuro Đaković je s finskim naručiteljem Patria Land Systems, društvom u sastavu Grupe Patria potpisalo ugovor o proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila Patria AMV 8×8 u vrijednosti od 26 milijuna eura za treća tržišta.

Patria i Đuro Đaković do sada su uspješno surađivali na proizvodnji i isporuci borbenih oklopnih vozila za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske kada su Đuro Đaković Specijalna vozila proizvela borbena vozila za hrvatsku vojsku, dok je Patria osigurala svu potrebnu tehnologiju. Posao za hrvatsku vojsku stvorio je temelje za izlazak na treća tržišta nakon kojeg je potpisan i Okvirni sporazum o suradnji ove dvije tvrtke u zajedničkom nastupu na trećim tržištima za prodaju borbenih oklopnih vozila.

„Ovo je prvi izvozni projekt u obrambenoj industriji za Đuro Đaković nakon gotovo 30 godina kada je Đuro Đaković proizveo i isporučio tenkove M-84 za Kuvajt. Ovaj posao je ključni dokaz uspješnosti i vizije zajedničke suradnje Đure Đakovića i Patrie te je vjerujem samo početak i budućih sličnih projekata”,izjavio je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga.

„Patria je zadovoljna suradnjom s Grupom Đuro Đaković i ovaj ugovor pokazuje snažnu predanost nastavku dugogodišnjeg partnerstva između Patrije i Đure Đakovića i u budućnosti “, rekao je Mika Kari , predsjednik Uprave Patria Land Systems.

Novinari i vojni analitičari u srbiji jos neznaju kako izgledaju moderni AMV ...

Kao vijest na uspjeh naseg proizvodjača su naravno za ilustraciju uzele BOV iz proizvodnje koja je završila prije odprilike 15 godina.

Zavist je zavist, nema tu pomoći

Nase puške na bojišnici ....

evo jedna informacija i od mene:

http://www.janes.com/article/57535/uae-orders-patria-amvs

UAE orders Patria AMVs

The United Arab Emirates (UAE) has ordered Patria AMV 8x8 armoured vehicles, the Finnish company announced on 28 January.

"These vehicles will be produced by our Polish partner in a very tight time schedule," said Patria Land Business president Mika Kari, according to the press release. It said all other details of the contract were classified.

Meanwhile, a source at the Polish armoured vehicle company Rosomak SA, which licence-builds AMVs for the Polish armed forces, told IHS Jane's that Patria has awarded it a PLN170 million (USD41 million) contract to build 40 AMV hulls for the UAE. The contract includes an option for another 50 hulls, which would increase its value to PLN550 million.

The source said the vehicles will lack the amphibious capabilities of the ones Rosomak built for the Polish Land Forces but will have additional armour and mine protection. The first 40 hulls, three of which have already been built, will be fitted with remote weapon stations armed with 12.7 mm machine guns or 40 mm automatic grenade launchers.

The optional 50 vehicles will be the longer 8x8L variant fitted with an unspecified "larger-calibre armament".

The Rosomak source added that it might receive another contract to deliver 20-30 hulls for a "neighbouring country" in the Middle East.

Finland told the UN Office of Disarmament Affairs that two AMVs were exported to the UAE in 2008. These are known to have been lengthened by 350 mm so they could be fitted with the turret from the BMP-3 infantry fighting vehicle already in service with the UAE's armed forces. The BMP-3 turret carries a 100 mm 2A70 gun, a 30 mm 2A72 cannon, and a 7.62 mm PK machine gun.

The UAE's Presidential Guard forces subsequently released images showing that the force it deployed to Afghanistan to support the International Security Assistance Force (ISAF) was operating AMVs.

Dok mi čekamo OOB ....
[size=49]Pogledajte kakve će čamce Brodosplit graditi za vatrogasce
[/size]



Piše PSD, Foto Brodosplit

Na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave, s ciljem sklapanja ugovora o nabavi čamaca za spašavanje s motorom i prikolicom za prijevoz čamaca, naručitelj Hrvatska vatrogasna zajednica je najpovoljniju izabrala ponudu tvrtke Brodosplit-Holding d.o.o., priopćili su iz splitskog škvera.
- Naručitelj je prema kriteriju odabira ponudu Brodosplita ocijenio pravilnom i prihvatljivom, a naručitelj će po isteku žalbenog roka sklopiti ugovor o javnoj nabavi čamaca za spašavanje.
Čamci su dužine 6 metara i širine 2 metra, prikladni za unutarnje vodene puteve, imat će kapacitet prijevoza 8 osoba plus voditelj čamca. Biti će izrađeni od brodograđevne aluminijske slitine, a dizajnirani su da podnose opterećenja do 1700 kg, uz potpuni stabilitet i u slučajevima preplavljivanja.

Brzinu od 12 čvorova kod punog opterećenja osiguravat će im motor s elektrostarterom i električnim ubrizgavanjem ukupne snage 30 KS. Čamac i prikolica dizajnirani su prema važećim tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe i Centra za vozila Hrvatske, a rok isporuke je 120 dana od dana zaključenja ugovora - navodi se u priopćenju Brodosplita.


... malo podsječaju na Srbijanske čunove

odlicne vijesti .... jedna pjesma za  lidera regijona "ima li tko jaci?" 



Vojni izvoz premašio milijardu kuna

Lider je proizvođač oružja HS-produkt, a za izvozni bum zaslužan je i kapitalni remont zapovjednog broda američke Šeste flote u brodogradilištu Viktor Lenac.



 

  


Foto: Goran Kovačić/PIXSELL


AUTOR:
[size=11]Davor Ivanković

Hrvatska vojna industrija ponovno je “napuhala jedra” u 2015. godini jer je, prema godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, izvoz oružja i roba vojne namjene eksplodirao u prošloj godini u odnosu na 2014. i veći je za gotovo 37 posto! U prošloj je godini tako izvezeno oružja i pripadajuće robe vojne namjene za više od 102 milijuna eura, čemu treba pridružiti još gotovo 32 milijuna eura koji su zarađeni na remontu dvaju stranih brodova. Porastao je i izvoz drugih usluga, poput prijevozničkih i posredničkih, tako da je ukupan izvoz naše vojne industrije prešao milijardu kuna ili, izračunato u eurima prema sadašnjem tečaju, gotovo 140 milijuna eura.
U Lencu i drugi ratni brod
Naša namjenska industrija već niz godina bilježi visoku stopu rasta, osim što je u 2014. bio zabilježen pad u vrijednosti izvoza, koji je iznosio oko 100 milijuna eura. Prije smo vrijednost izvoza bilježili u američkim dolarima i 2011. izvozili smo oružja i vojne opreme za 63 milijuna dolara. U 2012. izvoz se popeo na 90 milijuna dolara, a 2013. dostigao 142 milijuna dolara. Dakle, 2015. jest rekordna godina za naše vojne izvoznike, jer izvoz je premašio 150 milijuna dolara. Ovako dobar rezultat postignut je zbog proboja u vojnom remontu stranih brodova. U Viktoru Lencu obavljen je kapitalni remont zapovjednog broda američke 6. flote, Mount Whitneya, a na sljedeću nadogradnju ovaj će brod, izgledno, u Lenac doći i ove godine. Vrijednost samo tog remonta iznosila je oko 21 milijun dolara. Toliko je otprilike zarađeno i na remontu još jednog američkog ratnog broda.
Izvoze i kacige, tekstil, čizme
Zaključimo li da je tako brodogradilište Lenac iz Kostrene zauzelo drugo mjesto na top-listi hrvatskih vojnih izvoznika u 2015., prvo mjesto, kao i sve ove godine, pripada HS-produktu iz Karlovca, koji je ponovno izvezao više od 400.000 pištolja, uglavnom u SAD. Izvezeno je i 15.000 jurišnih VHS pušaka u Irak. Proizvodi HS-a redovito su činili 80, čak i 90 posto ukupnog vojnog izvoza iz RH, no to nije slučaj u 2015., gdje je taj udio HS-a pao na 60 ili 70 posto.
Prema podacima HGK, na top-listi izvoznika nalaze se još DOK-ING (strojevi za razminiranje i za gašenje požara), Šestan-Busch (borbene kacige, zaštitna odijela, proizvodnja vojne i specijalne opreme), Čateks (tkanine za specijalne namjene, vojska/policija), Varteks (odore), Galeb (proizvodnja specijaliziranog donjeg rublja), Kroko International (vojne i policijske odore i specijalna oprema – protubalistički zaštitni prsluci), Inkop (vojne i policijske čizme), Adria Mar Brodogradnja (projektiranje, gradnja i remont vojnih brodova i brodova specijalne namjene).
[/size]

Defender daje malo vise detalja: http://www.defender.hr/naslovnica-izdvojeno/hrvatska-obrambena-industrija-u-2015-postigla-rekordne-rezultate/

Hrvatska obrambena industrija u 2015. postigla rekordne rezultate

Ministarstvo gospodarstva izradilo je Godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2015. godinu u skladu s obvezom koja je propisana odredbom članka 25. stavkom 2.Zakona o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava.

Izvješće za 2015. godinu ukazuje na povećanje izvoza/prijenosa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava u odnosu na 2014. godinu za 36,8 %. Ujedno Izvješće za 2015. godinu ukazuje također na povećanje uvoza/prijenosa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava u odnosu na 2014. godinu za 171,5 %. Suprotno od svih očekivanja i usprkos usklađenoj vanjskoj politici Republike Hrvatske sa vanjskom politikom Europske unije u odnosu na izvoznu kontrolu robe vojne namjene i obzirom na obvezu Republike Hrvatske pridržavati se međunarodno preuzetih obveza, hrvatski proizvođači i izvoznici robe vojne namjene pokazali su se kao čvrst oslonac gospodarskog razvoja Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Naime, iz ovoga Izvješća razvidno je da su hrvatski izvoznici uspjeli u 2015.godini u odnosu na 2014.godinu poboljšati svoje izvozne rezultate, kako u kvantitativnom tako i u vrijednosnom iznosu, što je samo dokaz da se može uspjeti bez obzira na sve otežavajuće okolnosti gdje je podrška svih javnopravnih tijela koja sudjeluju u procesima u ovoj grani gospodarstva nužna, potrebna i očekivana.

Iz navedenog Izvješća razvidno je daje Ministarstvo gospodarstva u 2015. godini, izdalo ukupno 876 dozvola, od čega 459 dozvola za izvoz/prijenos; 407 dozvola za uvoz/prijenos te 10 dozvola za pružanje usluga. Treba reći kako se 222 dozvole odnose na izvoz/prijenos robe vojne namjene, 180 dozvola na uvoz/prijenos robe dvojne namjene, 145 dozvola na izvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava i 164 dozvole na uvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava.

Usporedbom podataka iz 2015. godine sa podacima iz 2014. godine, razvidno je da se ukupan broj izdanih dozvola povećao sa 661 na 876, stoje 215 dozvola više u odnosu na prethodnu godinu. Broj izvoznih dozvola povećao se sa 370 na 459 izdanih izvoznih dozvola, što je 89 dozvola više u odnosu na prethodnu godinu. Broj uvoznih dozvola je također povećan sa 283 dozvole na 407 dozvola, što je za 124 dozvole više u odnosu na prethodnu 2014.godinu. Broj dozvola za pružanje usluga povećan je sa 8 na 10 izdanih dozvola.
U 2015. godini izdano je ukupno:
-222 dozvole za izvoz/prijenos robe vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 2.912.002.036,51 HRK (382.152.498,23 EUR) od čega je u 2015. godini realizirano 298.475.141,91 HRK (39.169.966,13 EUR),
-180 dozvola za uvoz/prijenos robe vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 572.997.954,08 HRK (75.196.581,90 EUR) od čega je realizirano 23.841.959,99 HRK (3.128.866,14 EUR),
– 145 dozvola za izvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u odobrenoj vrijednosti od 1.014.067.211,89 HRK (133.079.686,60 EUR) od čega je realizirano 24.594.454,04 HRK (3.227.618,64 EUR),
-164 dozvole za uvoz/prijenos nevojnih ubojnih sredstava u vrijednosti 241.023.880,26 HRK (31.630.430,48 EUR) od čega je realizirano 26.979.958,36 HRK (3.540.676,95 EUR),
-10 dozvola za pružanje usluga za robu vojne namjene u odobrenoj vrijednosti od 23.331.460,37 HRK (3.061.871,44 EUR) od čega je realizirano 4.893.714,57 HRK (642.219,76 EUR).

IZVOZ/PRIJENOS
Ukupna realizacija izdanih dozvola za izvoz/prUenos robe voine namjene u 2015. godini iznosi 732.873.601,94 HRK (96.177.638,05 EUR), u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama iz 2014. god.
Ukupna realizacija izdanih dozvola za izvoz/priienos nevojnih ubojnih sredstava u 2015.god. iznosi 44.992.239,80 HRK (5.904.493,28 EUR), u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama iz 2014. god.

PRUŽENE USLUGE
Ukupna realizacija izdanih dozvola za pružene uslu2e za robu vojne namjene u 2015. godini iznosi 7.849.250,90 HRK (1.030.085,42 EUR) u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama iz 2014. god.

UVOZ/PRIJENOS
Ukupna realizacija izdanih dozvola za uvoz/priienos robe voine namjene u 2015. godini iznosi 45.626.147,36 HRK (5.987.683,38 EUR) u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama iz 2014. god.
Ukupna realizacija izdanih dozvola za uvoz/priienos nevojnih uboinih sredstava u 2015. godini iznosi 52.723.181,12 HRK (6.919.052,64 EUR) u što je uključena realizacija po izdanim dozvolama iz 2014. god.

Naslikavanje sa nasom puskom VHS 1 se nastavlja.


Novina je da osim Kurske oslobodilacke vojske i Iracke regularne armije ... ima je i ISIL u svojim rukama