Duhovna obnova

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj je ustanova Katoličke Crkve, koja je u dogovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske ustrojena za dušobrižništvo vjernikâ katolikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ Republike Hrvatske.

Podrijetlo naziva

Naziv potječe od pridjeva vojni (u značenju: ono što pripada vojniku, vojsci) i imenice ordinarijat (od lat. ordinariatus, u crkvenopravnome značenju: služba ordinarija, to jest rimskoga prvosvećenika, dijecezanskoga biskupa i drugih koji, pa i privremeno, stoje na čelu neke mjestne Crkve ili zajednice s njom kanonski izjednačene, kao i svih onih koji u njima imaju opću redovitu izvršnu vlast u skladu s kanonskim propisima).

Osnutak

Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II. 25. travnja 1997. godine u skladu s Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ Republike Hrvatske, koji je potpisan 19. prosinca 1996. u Zagrebu i u skladu sa stavkom 1. članka 12. toga ugovora stupio na snagu 9. travnja 1997. razmjenom ratifikacijskih instrumenata u Vatikanu.

Vojni ordinarijat službeno je počeo djelovati 18. kolovoza 1997. čitanjem svečane papinske bule ili, točnije, apostolske uredbe Qui successimus pape Ivana Pavla II. o osnutku Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj, koja nosi nadnevak od 25. travnja 1997.

Sjedište i HBK

Kanonsko sjedište Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj je u Zagrebu.
Novosagrađena zgrada Vojnoga ordinarijata na Ksaveru svečano je otvorena i blagoslovljena 5. kolovoza 2003. Iz Rima su za tu zgodu došli tajnik Zbora za biskupe nadbiskup naslovnik Biograda na moru Francesco Monterisi i dužnostnik Papina Državnoga tajništva mons. Martin Vidović.

U skladu s kanonskim pravom, vojni ordinarij ili vojni biskup u Republici Hrvatskoj je punopravni član Hrvatske biskupske konferencije i u svemu je kanonski izjednačen dijecezanskomu biskupu.

Vojni ordinarij ili vojni biskup

Prvim vojnim ordinarijem ili vojnim biskupom u Republici Hrvatskoj imenovan je mons. Juraj Jezerinac, strumnički biskup naslovnik i dotadašnji pomoćni zagrebački biskup.[4]
Papa Franjo imenovao je mons. Juru Bogdana novim biskupom - vojnim ordinarijem u Republici Hrvatskoj, 30. studenoga 2015. Do tada je bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.[

http://www.vojni-ordinarijat.hr/

https://hrvatski-vojnik.hr/godina-2016-menu/item/2317-moralan-i-etican-vojnik-na-cast-domovini.html

Moralan i etičan vojnik na čast domovini

Vojnici, dočasnici i časnici često se u obavljanju zadaća susreću s različitim moralnim dvojbama i donijeti ispravnu odluku etički i religijski opravdanu te moralno neupitnu nije uvijek lako. Stoga se vojna etika i religijska kultura izučava na gotovo svim razinama vojne izobrazbe kao i na vojnim studijima Hrvatskog vojnog učilišta...


Na nedavnom natjecanju mladih znanstvenika u Češkoj u Brnu dvoje naših kadeta Josip  Olujić i  Ivana Tolnaj osvojili su drugo i treće mjesto za radove iz područja vojne etike. Upravo je to bio povod za predstavljanje predmeta Vojna etika i religijska kultura za koji polaznici izobrazbe i vojnih studija na Hrvatskom vojnom učilištu pokazuju veliko zanimanje. Vojna etika i religijska kultura predmet je unutar Katedre upravljanja i vođenja. Izučava se na gotovo svim razinama vojne izobrazbe kao i na vojnim studijima Hrvatskog vojnog učilišta.
U sklopu ovog predmeta obrađuju se dva važna postulata koja bi trebale biti imperativ djelovanja pripadnika oružanih snaga svake zemlje - etičko djelovanje te poštivanje i uvažavanje vjerskih i kulturoloških različitosti tijekom obavljanja  zadaća u domovini ili u međunarodnom okruženju. To su dva važna segmenta o kojima ovisi legitimitet i uspješno, časno, moralno i savjesno obavljanje zadaće. Iako postoje točno definirana pravila ponašanja, zakoni i propisi, vojnici, dočasnici i časnici često se kod obavljanja zadaća susreću s različitim moralnim dvojbama i donijeti ispravnu odluku nije uvijek lako. Potrebno je uložiti puno napora kako bi se obučilo etične, moralne i pravedne vojnike i zapovjednike. Brojni su problemi s kojima se susreću ili će se susretati u obavljanju zadaća, a svako vrijeme nosi sa sobom nove prijetnje i nove sigurnosne izazove zato i teme koje se obrađuju u ovom predmetu moraju biti aktualne.


Značaj vojne etike

”Danas smo svjedoci da su se sigurnosni izazovi u odnosu na ne tako davnu prošlost bitno promijenili. Pripadnici naših Oružanih snaga moraju se obučiti kako se suočiti s njima svjesni u svakom trenutku da se moraju ponašati moralno i na čast svojoj domovini. Upravo tu do punog izražaja dolazi značaj vojne etike koja, među ostalim, služi geostrateškim i vojnim interesima na terenu te također povećava legitimnost akcije,“ kazala nam je pukovnica Mira Žutić nastavnica Vojne etike i religijske kulture na Hrvatskom vojnom učilištu s kojom smo razgovarali o važnosti vojne etike i religijske kulture u vojnom pozivu.
Kad je o vojnoj etici riječ, etička pravila ponašanja pripadnika OS-a bilo koje zemlje moraju biti imperativna kako bi se vojnicima omogućilo korektno izvršavanje zadaće. Postrojba svojim lošim ponašanjem na terenu može dovesti u pitanje legitimnost same misije i narušiti ugled svoje zemlje. Dvojbene su situacije vrlo česte u obavljanju vojničkog posla pa nije lako donijeti ispravnu odluku, etički i religijski opravdanu te moralno neupitnu. Svako doba nosi sa sobom drukčije prijetnje i sigurnosne izazove. ”Potrebno je pripremiti vojnike, dočasnike i časnike kako bi mogli vladati novim krizama i izazovima s  kojima se nisu prije susretali. Iako pravila i pravo oružanih sukoba postoji, svjedoci smo da se u sukobima nažalost ta pravila krše. Moderni ratovi nose u sebi velike promjene i krize u kojima se lako mogu izgubiti moralni obziri bez obzira na profesionalizam. Novi sukobi stvaraju nove forme ratovanja koji se ne mogu riješiti bez dobrog moralnog temelja kod vojnika,“ kazala je pukovnica Mira Žutić.
Etika je znanost koja proučava moral te pokušava naći razliku između onoga što je dobro, a što loše. To znači da određuje skup pravila i načela prema kojim se postupci mogu karakterizirati kao dobri ili loši te je alat koji nas uči kako odabrati ono što je dobro u određenim etičkim dvojbama, odnosno situacijama u kojima dolazi do sukoba vrijednosti. U sklopu predmeta budući se časnici uče kako iskazati vlastiti odnos prema različitim ljudskim djelovanjima, kako se suočiti sa situacijama koje uključuju moralne dvojbe i konflikte te ih podučava kako impulzivna rješenja zamijeniti racionalnim shvaćanjem. Predmetom se razvija senzibilitet za poštovanje temeljnih vrijednosti: ljudskog dostojanstva, različitosti, slobode, tolerancije i pravičnosti. ”Ako moja zemlja sudjeluje u nekoj misiji, kao pripadnik OSRH moram djelovati etički za dobrobit i čast svoje zemlje. Etika vojnika temelj je efikasnosti misije. Dugoročno se uspjeh ne može ostvariti bez etičkog temelja,” kaže pukovnica Žutić te napominje kako vojni vođa treba vojnu etiku živjeti. ”Svi pripadnici oružanih snaga moraju imati temeljna znanja iz vojne etike kako bi svaki pojedinačno mogao donositi odluke vezane za etička pitanja i dvojbe. Vođa se u skladu s etikom mora razvijati i to prenositi na svoje podređene.Vojnici i zapovjednici moraju biti svjesni da i najmanjim neetičnim ponašanjem ili tolerancijom takvog ponašanja ruše ugled vojne organizacije prema javnosti unutar zemlje te ruše ugled zemlje ako djeluju neetično diljem svijeta,“ ističe.

Ne zaboravlja napomenuti i da se etičnost najprije crpi iz odgoja, a potom etička znanja nadograđuju tijekom školovanja. Pripadnici OSRH u svakoj međunarodnoj misiji u kojoj sudjeluju svojim postupcima stvaraju sliku o svojim oružanim snagama i zemlji iz koje dolaze. ”Odstupanja od etičkih pravila,” napominje pukovnica Žutić, ”među brojnim negativnim posljedicama koje može prouzročiti, stvarat će i lošu sliku u javnosti o pripadnicima oružanih snaga.”
Koliko je važna vojna etika govori i podatak da danas postoji europski institut koji se bavi europskom vojnom etikom (www.euroisme.eu) u kojem postoje inicijative o stvaranju zajedničke europske vojne etike za sve zemlje članice EU-a.



Religijska kultura

Drugi važan dio ovog predmeta jest religijska kultura u sklopu kojeg se polaznici upoznaju s kulturnim i običajnim aspektima određenih religija te nužnosti poštivanja različitosti i drugih religija. Upravo polaznici koji su sudjelovali u međunarodnim misijama  najbolje svjedoče koliko su ih predavanja iz religijske kulture obučila i pripremila na susret s drugom kulturom te pomogla u obavljanju njihovih zadaća. ”Vojnici, dočasnici i časnici u međunarodnim misijama trebaju se upoznati s osnovnim kulturnim i običajnim aspektima određenih religija. Nadalje, pripadnici OSRH koji sudjeluju u međunarodnim misijama ili rade u NATO-ovim zapovjedništvima i sami su dio multikonfesionalnog i multikulturalnog konteksta koji bi trebali upoznati prije samog odlaska na zadaću,“ kaže pukovnica Žutić.
U sklopu predmeta Vojna etika i religijska kultura, ovisno o kojoj je razini izobrazbe riječ, obrađuju se teme vezane uz vojnu etiku i etičke vrijednosti, vojničke vrline, vojnu etiku u procesu donošenja odluka…. Neke od tema jesu i tolerancija i diskriminacija u vojnom okružju, poštivanje života u vojnim operacijama, rat i mir u etičkoj prosudbi: ideja mira i rata u zapadnoj kulturi i filozofiji, mir u sjeni rata te aktualno stanje u svijetu, kulturološke razlike i moral….


Izvrsna suradnja s religijskim zajednicama u RH

U sklopu religijske kulture polaznici izobrazbe na HVU-u upoznaju se sa sličnostima i različitostima monoteističkih religija i to kako bi ih se poštovalo i uvažavalo. Neke su od tema multikulturalna osjetljivost, odnos sekularnog i religijskog u zapadnom svijetu, izazovi religija u modernom ratovanju, međureligijski dijalog kao doprinos miru i druge. Prema riječima pukovnice Žutić ostvarena je izvrsna suradnja s Katoličkom crkvom, Makedonskom pravoslavnom crkvom, Židovskom zajednicom Beth Israel i Islamskom zajednicom u RH. Teme iz islama, judaizma, pravoslavlja, katoličanstva predaju vanjski gosti predavači, prof. dr. sc. Gordan Črpić, prodekan za nastavu na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu, prof. dr. sc. Nikola Stanković s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, mr. sc. Damir Stojić, kapelan crkve Sv. Mati Slobode, protojerej Kirko Velinski, makedonski pravoslavni svećenik, dr. sc. Kotel da Don, glavni rabin židovske vjerske zajednice Beth Israel i zamjenik muftije Mevludi efendija Arsani iz Islamske zajednice u RH.  ”Predavanja su”, govori nam pukovnica Žutić, ”jako dobro prihvaćena. Polaznici su svjesni da ne znaju dovoljno o drugim religijama te da im je to vrlo korisno čuti za obavljanje zadaća kao i za opću kulturu. Aktivno sudjeluju na predavanjima. Zabranjenih pitanja nema.“

Nastava iz ovog predmeta vrlo je dinamična i provodi se putem predavanja, rasprava i radionica.


Pukovnica Mira Žutić, nastavnica Vojne etike i religijske kulture na HVU

Polaznici aktivno sudjeluju na nastavi dajući na taj način svoj doprinos posebice svjedočeći svojim iskustvima iz Domovinskog rata kao i iz međunarodnih misija. ”Kroz pozitivne primjere iz Domovinskog rata uče se vojne vrijednosti, obrađuju se uzori i heroji Domovinskog rata. Na taj se način potiče domoljublje kod mlađih pripadnika OSRH. Raščlanjuju se moralne dvojbe kroz studije slučaja. Promišlja se o donošenju odluka u dvojbenim situacijama kad se legalno i moralno ne podudara. Gosti predavači drže predavanja iz islama, judaizma, pravoslavlja tako da približe polaznicima svoju kulturu i izazove koje te religije proživljavaju. U sklopu nastave organiziraju se i posjeti vjerskim ustanovama u Zagrebu: džamiji, sinagogi i katedrali,” pojašnjava pukovnica Žutić. Dodaje i kako je, kad je riječ o sudjelovanju pripadnika OSRH u međunarodnim operacijama UN-a, EU-a ili NATO-a, potrebno da zadaće obavljaju prema etičkim pravilima uvažavajući i poštivajući različitosti jer će, među ostalim, na taj način dobiti legitimitet na terenu, kod stanovništva. Drugim riječima etičnošću će vojnik osvojiti ”srca i duše“ stanovništva  na čijem je teritoriju.“

Pukovnica Žutić zadovoljna je interesom koji polaznici vojne izobrazbe i studija pokazuju za ovu temu. Od tri rada s kojima su kadeti HVU-a sudjelovali na Konferenciji mladih vojnih znanstvenika koja je nedavno održana u Češkoj dva su bila iz područja vojne etike, a osvojili su drugo i treće mjesto. Rad kadeta Josipa Olujića koji je osvojio drugo mjesto bio je vezan uz Moralne dvojbe i ulogu morala pri donošenju odluka, a kadetkinja  Ivana Tolnaj treće je mjesto osvojila s radom na temu Etika u vojnom vođenju. ”Trebamo biti ponosni  na našu mladost, na budućnost OSRH. Sam izbor područja iz kojeg su pisali radove govori o tome kako su svjesni kako je vojna etika važna u upravljanju i vođenju.  Odlučivanje u vojsci, posebice u kriznim situacijama može se odraziti na pitanje života i smrti, na nečije obitelji i  djecu, stoga je ispravno ponašanje i djelovanje iznimno važno u vojnom pozivu,“ kazala je pukovnica Mira Žutić te na kraju poželjela da svaki pripadnik OSRH nakon krize, rata, misije, zadaće može reći: ”Moja je savjest čista.”

Leida Parlov

foto: Tomislav Brandt, fotoarhiva HVU-a

Prvo vojno hodočašće Hrvatske kopnene vojske

"Ovdje smo kako bismo u svetištu hrvatskih mučenika vratili uspomenu na sve one koji su pridonijeli samostalnoj, slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, a i prigoda da se na ovom mjestu pomolimo i zahvalimo našim prijateljima, svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata," kazao je general Ostović

Vojarna "Josip Jović" u Udbini u rano je sunčano jutro 9. rujna bila glavno mjesto okupljanja s kojeg će na svoje prvo vojno hodočašće krenuti oko 500 pripadnika Hrvatske kopnene vojske OSRH prema nacionalnom svetištu crkvi hrvatskih mučenika u Udbini. Svečano i uz izvođenje hrvatskih koračnica Orkestra OSRH, procesija je krenula iz vojarne prema crkvi svetog Marka Groba. Hodočašće je započelo pobožnošću križnog puta koji je predvodio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić do crkve hrvatskih mučenika gdje je služena misa za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan u koncelebraciji s biskupom gospićko-senjskim u miru mons. Milom Bogovićem, biskupom gospićko-senjskim mons. Zdenkom Križićem i biskupom šibensko-kninskim mons. Tomislavom Rogićem.
Uz vojne uzvanike, biskupe i svećenike, hodočasnici su bili pripadnici postrojbi Hrvatske kopnene vojske, a u postroju je uz zastavu RH i zastavu Vojnog ordinarijata, bilo 15 zastava HKoV-a te sedam zastava bojni, nositeljica tradicije i imena gardijskih brigada iz Domovinskog rata. Riječ dobrodošlice uputio je biskup domaćin mons. Križić, nakon koje je zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Mate Ostović zapalio zavjetnu svijeću. Mons. Jure Bogdan u crkvi je rekao kako su se hodočasnici okupili na molitvu u crkvi hrvatskih mučenika u Udbini kao kršćanski vjernici, pripadnici Oružanih snaga RH, na dan Krbavske bitke kad je izginulo oko 13 000 naših vojnika u strašnoj tragediji hrvatskog naroda. "A prije 23 godine bio je Medački džep koji je ulio nadu ovom kraju i našoj domovini, a posebnost ove svete mise molitva je za domovinu što je organiziramo povodom hodočašća HKoV-a u Udbinu. Svjesni smo da nam svako dobro dolazi od Boga i stoga danas upravljamo naše molitve dobrom Bogu za našu domovinu i za sve njezine stanovnike, za opće dobro, posebice za pripadnike hrvatskih Oružanih snaga, za vas ovdje i za vaše obitelji. U našim molitvama spominjemo se onih koji su domovini dali vlastiti život i molimo za pokojne hrvatske branitelje," rekao je vojni ordinarij Bogdan.

General Ostović rekao je kako su se ovom prigodom okupili vjernici iz svih postrojbi Hrvatske kopnene vojske. "Ovdje smo kako bismo u svetištu hrvatskih mučenika vratili uspomenu na sve one koji su pridonijeli samostalnoj, slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, a i prigoda da se na ovom mjestu pomolimo i zahvalimo našim prijateljima, svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata," zaključio je general Ostović.
Na misi je pjevao katedralni zbor Gospićko-senjske biskupije pod vodstvom vlč. Josipa Šimatovića, župnika, rektora i čuvara svetišta u Udbini, a Orkestar Oružanih snaga svirao je državnu himnu i završnu pjesmu.

---

Hodočasnici

nadnarednica Marijana Vrbovski, GOMBR, Vinkovci
Nadnarednica Vrbovski jedna je od gotovo 500 hodočasnika, pripadnika OSRH, koji su prošli križni put. "Ako pogledamo Isusa, on nije imao vodu, a mi smo je imali. On nije imao nikoga, a mi imamo jedni druge. On je sve prošao sam, i ako gledamo njega, onda nam je puno lakše i naš život postaje lakši jer on korača s nama."
pukovnik Zdravko Šaflin, Zapovjedništvo HKoV-a
Na čelu povorke bio je križ u pratnji državne zastave, križ je nosio pukovnik Zdravko Šaflin. 
"To je velika privilegija i velika čast zbog svega što se ovdje događalo u povijesti, što se događa sada, a i za budućnost. Mogu reći da je to jedan prekrasan doživljaj."

---

Crkva hrvatskih mučenika
Crkva hrvatskih mučenika najveća je crkva u Udbini i hrvatsko nacionalno svetište, a napravljena je kao zajedničko mjesto hrvatskih stradanja. Idejni začetnik projekta bio je biskup mons. Mile Bogović 2005. godine, a dovršena je 2010. godine. Crkva je svečano otvorena i blagoslovljena 11. rujna 2010. u nazočnosti oko 15 000 hodočasnika.

---

Petra Kostanjšak, Foto: Tomislav Brandt

http://www.osrh.hr/#rubData/HTML/HR/GLAVNA/DOGAĐANJA/20161002_24._Vojno-redarstveno_hodočašće_u_Mariju_Bistricu/24._Vojno-redarstveno_hodočašće_u_Mariju_Bistricu_HR.htm

24. Vojno-redarstveno hodočašće u Mariju Bistricu

U marijanskom svetištu u Mariji Bistrici je u nedjelju, 2. listopada 2016. održano 24. vojno-redarstveno hodočašće u kojem su tradicionalno sudjelovali pripadnici Oružanih snaga RH, policije i branitelja. Na hodočašću su sudjelovali i predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-zbora Mirko Šundov, izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva branitelja, te drugi brojni civilni i vojni dužnosnici.
Zapovjednik hodočašća bio je brigadni general Miroslav Kovač, a i ove su godine na hodočašću sudjelovali i pripadnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Euharistijsko slavlje održano je ispred vanjskog oltara, na prostoru crkve na otvorenom Blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a započelo je svečanom procesijom i mimohodom stjegova – ratnih zastava postrojbi iz Domovinskog rata, djelatnih postrojbi policije i vojske te povijesnih postrojbi. Koncelebriranu svetu misu predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.
„Naš je ljudski život obilježen susretima i događajima, žalostima i radostima, dragim osobama koje nas prate. Sve to na neki način možemo pronaći ovdje u Mariji Bistrici. Ovdje smo na polju naših susreta, našega svakodnevnog života. Kao hrvatski vojnici i policajci brinemo se za opće dobro i sigurnost naše Domovine. Želimo dati ono najbolje od sebe u profesionalnom i ljudskom smislu. Tik uz nas je Crkva, očev dom koji nam pruža potporu i sigurnost.“, rekao je mons. Bogdan na početku propovijedi u kojoj se posebno osvrnuo na ulogu i važnost obitelji u današnjem društvu.
Za obitelj je istaknuo da je temeljna jezgra društva, Crkva u malome, te da upravo u obitelji čovjek prima prve i odlučujuće spoznaje o istini i dobroti, a obiteljski odgoj u vjeri jamstvo je sretne budućnosti djece. Istaknuo je i da bez zdravih i stabilnih obitelji nema budućnosti, te da je svako ulaganje u obitelj ulaganje u budućnost Hrvatske, Europe i svijeta. „Obitelj je naša prošlost. Tu smo nikli, odrasli, primili dar vjere. Obitelj je naša sadašnjost. Tu živimo, ostvarujemo se, preuzimamo odgovornost jedni za druge nošeni snagom Božje ljubavi i vođeni njegovim zapovijedima. Obitelj je naša budućnost. Mladim naraštajima pružamo razloge života i nade kako bi oni očuvali vjeru i hrabro se suočili s novim izazovima.“, kazao je mons. Bogdan.
Organizator hodočašća je Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj, a hodočašću su se priključili i predstavnici vojnih ordinarijataBiH, Slovenije i Slovačke. U programu su sudjelovali i Orkestar Oružanih snaga RH i klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“.
Hodočašće hrvatske vojske, policije i branitelja završilo je u poslijepodnevnim satima pobožnošću križnoga puta na Bistričkoj Kalvariji koju je također predvodio mons. Bogdan.

Foto: OSRH/Stjepan Brigljević

7.11.2016, VIJESTI

Ministar Krstičević u posjetu Vojnom ordinarijatu

Tweet Foto: MORH/ J. Kopi
Foto: MORH/ J. Kopi

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima posjetio je danas, u ponedjeljak 7. studenoga 2016., Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj gdje ga je primio vojni ordinarij, biskup Jure Bogdan.
Tijekom susreta razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji, projektima i ulozi dušobrižništva u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH.

Ministar Krstičević je izrazio uvjerenje kako će se u narednom razdoblju dosadašnja sadržajna i kvalitetna suradnja nastaviti i unaprijediti, te naglasio kako će u svom radu posebnu pozornost posvetiti aktivnostima koje se tiču dušobrižništva u MORH-u i OS RH.

Sastanku su, uz ministra Krstičevića i vojnog ordinarija biskupa Bogdana prisustvovao generalni vikar Vojnog ordinarijata o. Jakov Mamić i glavni tajnik Ministarstva obrane Petar Barać.