Obalna Straza

Obalna straža RH

Obalna straža Republike Hrvatske je služba u sustavu obrane RH i nadzora i zaštite interesa RH na moru. Sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice.

Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže jesu zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža RH pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u skladu s odredbama Zakona o obalnoj straži.

Misija Obalne straže: Razviti, unaprijediti i održati sposobnosti i spremnost za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima RH, samostalno i u suradnji s drugim snagama HRM-a, Oružanim snagama RH i drugim tijelima nadležnim za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, te za sudjelovanje u osiguranju međuotočnih prolaza i područja baziranja.

Obalna straža RH (OSt RH) sastoji se od zapovjedništva, 1. divizijuna u Splitu i 2. divizijuna u Puli. U svom sastavu ima devet brodova, četiri helikoptera Mi 8 MTV-1 i dva zrakoplova PC-9 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su operativno podređeni zapovjedniku OSt RH.

Prema Zakonu o Obalnoj straži zadaće OSt RH su:

■ suzbijanje i sprječavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje,
■ suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe,
■ sigurnost plovidbe,
■ traganje i spašavanje,
■ zaštita morskog okoliša, prirodne i kulturne baštine,
■ nadzor morskog ribarstva.

Zajedno s ostalim državnim subjektima koji sudjeluju u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru, Obalna straža RH pridonosi sigurnosti i zaštiti ljudskih života, materijalnih dobara, očuvanju okoliša, te štiti morske resurse na način da se oni koriste u skladu s hrvatskim zakonima.

Obalna straža Republike Hrvatske uspostavljena je početkom studenoga 2007. godine Zakonom koji je donio Sabor Republike Hrvatske radi učinkovitog nadzora i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima Republike Hrvatske.



Izgrađen je 1980. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Brod je u JRM-u nosio oznaku PČ-171 „Biokovo“. Početkom Domovinskog rata zatekao se u MTRZ Šibenik u potpunoj raspremi. Velikim naporima radnika brod se osposobljava te 14. srpnja 1992. godine prvi put plovi pod hrvatskim stijegom.
U operativnu uporabu ulazi 8. rujna 1993. godine pod oznakom PB-61 i imenom Novigrad. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Branko Svirčić.

Izgrađen je 1983. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Početkom Domovinskog rata PČ-176 pod nazivom „Mukos“ u sastavu JRM sudjeluje u neprijateljskoj pomorskoj blokadi akvatorija Bračkog kanala i luke Split. Dana 14. studenoga 1991. u Splitskim vratima brod je pogođen i onesposobljen od strane diverzanata HRM-a navođenim diverzantskim torpedom. Oštećen, i pramcem potopljeni brod žitelji otoka Šolte doteglili su u uvalu Nečujam 15. studenoga iste godine. Tijekom noći sa 17. na 18. studenoga 1991. brod su doteglili na popravak u Remontno brodogradilište Šibenik.

U znak zahvalnosti žiteljima otoka Šolte za spašavanje broda, brod je dobio ime tog otoka. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Mile Tomas. U operativnu uporabu brod ulazi 15. svibnja 1992. godine kada je prvi put uplovio u luku Lora. Nakon povlačenja brodovlja JRM-a s otoka Visa i Lastova, brod 31. svibnja 1992. zajedno s RTOP-21 Šibenik provodi prevoženje 2. satnije MDP-a iz luke Lora na otok Vis.
Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa, a po završetku rata je na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.

Izgrađen je 1984. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. U sastavu JRM početkom Domovinskog rata PČ-180 „Cer“ topničkom vatrom djeluje po Šibeniku i pogađa kupolu šibenske katedrale Sv. Jakova.
Nakon djelovanja hrvatskih snaga po brodu posada JRM pokušava potopiti brod te napušta. Djelatnici Remontnog brodogradilišta Šibenik i HV-a sprječavaju potonuće i tegle ga u brodogradilište gdje se osposobljava za plovidbu.
Prva plovidba pod zastavom RH bila je 30. 01. 1992. godine, a prvi zapovjednik broda u HRM-u je Boris Katičin. U operativnu uporabu brod ulazi 21. 04. 1992. godine.
Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.


Izgrađen je 1985. godine u brodogradilištu “Kraljevica”(PČ-181 „Durmitor“). Poput mnogih drugih brodova JRM-a i ovaj se brod u vrijeme početka rata zatekao u Remontnom brodogradilištu Šibenik, u završnoj fazi velikog remonta. Radnici brodogradilišta ga preuzimaju 26. 9. 1991. godine a već 28. 9. 1991. godine porinut je u more.

Dana 1. 10. 1991. godine na Kulinama je opremljen i u potpunosti naoružan PZO topovima 20 mm sa 7.000 komada streljiva. Dana 6. listopada 1991. godine na brod stiže prvih osam pričuvnih mornara, a od 10. do 26. listopada popunjava se časničkim i mornaričkim kadrom. Dana 10. i 11. listopada 1991. godine brod je operativno razmješten u potkop na Dugom otoku. Ime „Hrvatska Kostajnica“ dobiva 15. listopada 1991. godine u spomen braniteljima istoimenog grada. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Davor Valdec.
Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.


Brod je izgrađen 1976. godine u Beogradu pod oznakom PS-12 „Spasilac“. U JRM-u je služio kao ronilački brod za podvodne radove, za spašavanje podmornica s velikih dubina (do 150 metara uz asistenciju ronilaca i do 600 metara dubine sa spasilačkom podmornicom) kao i za druge zadaće spašavanja na moru kao što su tegljenje, odsukivanje, gašenje požara i druge zadaće u potpori aktivnosti na moru.
Za vrijeme tijekom rujna 1991. godine radnici RB-a Šibenik preuzeli su brod te je na njega ukrcana posada HRM-a i promijenjeno ime u BS-73 „Faust Vrančić“. Za potrebe MTRZ-a Šibenik brod je služio kao pričuvni izvor vode za PP zaštitu i kao baza za posade drugih brodova HRM-a. U jednom napadu pogođen je granatom koja nije eksplodirala. Pretrpio je samo lakša oštećenja na oplati i pregradama. Remont broda obavljen je u Remontnom brodogradilištu Šibenik. Nakon završetka radova 24. 11. 1995. godine pod oznakom BS-73 „Faust Vrančić“ te pod zapovijedanjem Gorana Pestića ulazi u sastav Flote HRM-a.

BS-73 više nije u funkciji spašavanja podmorničara i potpore ronjenja na velikim dubinama. Osnivanjem Obalne straže RH 2008. godine brod provodi zadaće spašavanja na moru, a koristi se i za školske te protokolarne plovidbe u Jadranu i izvan njega.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.

PT-71 izgrađen je 1956. godine u Trogiru kao brod pomoćne namjene za prijevoz tereta.
Kasnijom ugradnjom spremnika za vodu u skladišni prostor prenamijenjen je za prijevoz vode. Tijekom rujanskoga rata 1991. godine zarobili su ga radnici MTRZ-a Šibenik i stavljen je pod nadzor HV-a. Brod se nalazio u remontu, no s tek započetim radovima.
Velikim naporima radnika RB-a Šibenik i ustrojene posade remont je završen u svibnju 1992. godine.
Odmah po završetku remonta otpočeo je s provedbom namjenske zadaće, tj. opskrbom vodom.

Lučki remorker LR-71 izgrađen je 1952. godine u Rijeci kao brod pomoćne namjene, a služi za tegljenje brodova i ostalih plovnih sredstava, tegljenje meta za topničko gađanje na moru te za asistiranje većim brodovima kod uplovljavanja i isplovljenja. Prvi zapovjednik bio je Zoran Visković.

LR-71 na početku Domovinskog rata zatekao se u Šibeniku u neispravnom stanju. Tijekom rata nije imao drugih namjena osim izvršavanja zadaća tegljenja oštećenih brodova do remontnih brodogradilišta te tegljenje mete R za topnička gađanja obalnog topništva Šipana, Mljeta, Korčule, Lastova, Visa, Zečeva i brodova Flote HRM-a. Izvršavao je i zadaće osiguranja i praćenja nevojnih aktivnosti na moru kao što su sportska nadmetanja i potpora civilnim institucijama.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.
postrojbi HV-a na Jadranu kao i izbjegličkih centara na otoku Obonjan, Ugljanu i Šolti. Brod je aktivno sudjelovao u operaciji Maslenica.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže.

Izgrađen je 1950. godine u Rijeci. Brod se na početku Domovinskog rata zatekao u Šibeniku u neispravnom stanju. U šibenskoj je luci do 6. 3. 1992. godine. Tijekom rata LR-73 izvršavao je zadaće tegljenja neispravnih brodova, osiguranja područja za topničko gađanje bitnica, tegljenja mete R za bojna gađanja obalnog topništva. Prvi zapovjednik bio je Slavko Ćuća Gentile.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.

//

MORH web > Naslovnica : Vijesti : Priopćenja : Mapa weba
11.10.2016, PRIOPĆENJE

U Splitu održana pokazna vježba zaštite granice na moru

Foto: MORH/MUP

U Splitu je danas, u utorak, 11. listopada 2016. održana prva pokazna vježba zaštite morske granice nove agencije nastale na Frontex-ovim temeljima, pod nazivom Securing Europe’s External Borders: Eureopean Border and Coast Guard. Vježba je provedena na inicijativu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske i uz sudjelovanje i suorganizaciju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex – European Border and Coast Guard Agency).
Vježbi je prisustvovao ministar obrane RH Josip Buljević, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, izvršni direktor Frontexa Fabrice Leggeri, glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec te drugi sudionici jučerašnjeg tematskog sastanka i predstavnici zemalja članica Frontexa, predstavnici Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže RH.
Ministar obrane RH Josip Buljević izrazio je zadovoljstvo prikazanom vježbom koja je pokazala kako je Hrvatska, u suradnji s tijelima EU, u stanju braniti i vanjsku granicu Europske Unije, posebno istaknuvši prikazanu interoperabilnost, međusobnu povezanost, te dobro postupanje i poznavanje procedura svih sudionika.

Pomorske sigurnosne snage svojim zajedničkim aktivnostima pokazale su sposobnost i spremnost biti dio europske granične straže, naglasio je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, te dodao kako i sama činjenica da smo danas ovdje dokazuje uistinu da je Hrvatske i kreator i provoditelj zajedničke sigurnosne politike EU. „Ova vježba posljedica je tih dobrih odnosa i dobre suradnje“ zaključio je ministar Orepić.

Današnja vježba primjer je suradnje između različitih službi i značajna je zato što Europa traži načine poboljšanja koordinacija između različitih agencija na morskim granicama, rekao je izvršni direktor Frontexa Fabrice Leggeri. Može li podržati zemlje članice u pogledu zaštite europskih granica, odgovor je da, Frontex je spreman, zaključio je Leggeri.
Pomoćnik Načelnika Uprave za granicu MUP-a, Zoran Ničeno pojasnio je scenarij održane vježbe, spomenuvši kako je u vježbi sudjelovalo oko 140 sudionika, čiji je to svakodnevni posao, i u zajedničkim operacijama s Frontexom ali i u redovnim postupanjima u zaštiti hrvatskih granica na moru.

Cilj današnje vježbe bilo je pokazati spremnost i sposobnost za zaštitu vanjske granice EU od mogućih ugroza (prijetnja terorizma, sprječavanje nezakonitog krijumčarenja ljudi, sprječavanje nezakonitih migracija). Vježbu su zajednički razradili i isplanirali MUP i Hrvatska ratna mornarica prema elaboratu MUP-a, te je održana kroz dva scenarija. U prvom scenariju prikazano je postupanje prilikom uočavanja ilegalnih migranata na brodu, a u drugom je prikazano postupanje prema plovnom objektu s kojeg se prijetilo terorističkim napadom. U vježbi su sudjelovali Operativni centri MUP-a, Oružanih snaga RH (HRM i Obalne straže RH) i Maritime Rescue Coordination Centre (MRCC) Rijeka, snage specijalne policije, policijska plovila i brodovi Obalne straže RH te zrakoplovi Oružanih snaga RH.

OB-03 'Cavtat' na remontu u Tehnomontu Pula 2013.


Skidao se cetverocijevac a na mjesto toga je gumeni camac za poslove Obalne straze.


dakle nema ga vise ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Teška pomorska nesreća u Koločepskom kanalu

OBJAVLJENO: 27.04.2017 11:45

Drugoga dana potrage u moru dubrovačkog akvatorija pronađena je četvrta smrtno stradala osoba nakon teške pomorske nesreće u kojoj su se sudarili službeno plovilo Lučke kapetanije Dubrovnik i gumenjak na kojem je bilo devetero ugostiteljskih djelatnika, hrvatskih državljana.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru  s nadležnom Lučkom kapetanijom Dubrovnik i pripadajućim lučkim ispostavama te Pomorskom policijom Dubrovnik koordinira spasilačko - potražnu akciju za osobama koje su nestale nakon teške pomorske nesreće u Dubrovačkom akvatoriju gdje se brod Lučke kapetanije Dubrovnik sudario sa gumenjakom.

Pomorska nesreća dogodila se u trenutku dok je službeni brod LK Dubrovnik bio angažiran u akciji hitnog medicinskog transporta prema otoku Mljetu. Na poziciji nesreće iz mora su spašene dvije osobe sa manjim tjelesnim ozljedama dok su dvije pronađene osobe nažalost mrtve. Za ostalih pet osoba intenzivno se traga. U potražnu akciju za nestalima uključena su tri plovila LK Dubrovnik sa liječničkom pratnjom, službeni policijski brod te motorni trajekt Hanibal Lucić. Putem Obalne radio postaje ORP Dubrovnik-radio emitira se poruka pogibli kategorije „Mayday Relay“ prema svim sudionicima u pomorskom prometu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sa suradnicima, državnom tajnicom za more Majom Markovčić Kostelac i pomoćnikom ministra ispred Uprave sigurnosti plovidbe, kap. Sinišom Orlićem te kap. Matom Kekezom ispred nadležne dubrovačke Kapetanije, izrazio je sućut obiteljima i bližnjima smrtno stradalih u sklopu davanja izjava za javnost nakon povratka iz obilaska pozicije pomorske nesreće i područja potrage.

Obiteljima poginulih u nesreći sućut je izrazio i premijer Andrej Plenković.

Lučki kapetan Kapetanije Dubrovnik - Mato Kekez
Koordinaror spašavanja - Boris Maduna

- - - - - - - - - - - - -
odlican svrt Igora Tabaka

[You must be registered and logged in to see this link.]

NESREĆA U KOLOČEPSKOM KANALU

pojacavamo svoje snage za protoptip ...
[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Porinuće prvoga domaćeg vojnog broda u 16 godina
HRVATSKA 1.6.2017.22:01

Prototip Obalnog ophodnog broda za HRM napokon ide u more.


Od zadnjeg porinuća vojnog broda u nekom od naših brodogradilišta, za potrebe Hrvatske ratne mornarice, prošlo je dugih 16 godina, kada je u Kraljevici porinuta raketna topovnjača RTOP “Kralj Dmitar Zvonimir”. Ove subote će u splitskom brodogradilištu “Brodosplit” iz BSO-ovog zatvorenog hangara po prvi put javnosti biti prikazana tzv. “Novogradnja 540”, odnosno prototip Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH. Bit će to tzv. radno porinuće, jer će brod biti dovršavan u moru još dva mjeseca nakon toga. Očekuje se da će sve potrebne testove proći tijekom ove godine, pa će onda biti organizirana i “konačna” primopredaja. Ugovor između Ministarstva obrane RH i Brodosplita za gradnju pet obalnih ophodnih brodova potpisan je 2. prosinca 2014., a vrijednost mu je gotovo 400 milijuna kuna.

400milijuna kuna vrijedan ugovor za isporuku pet takvih plovila
U tu je cijenu uključena izrada glavnog projekta broda, te gradnja prototipa i još 4 takva broda u seriji, a novi hrvatski Ophodni brod u cijelosti treba biti hrvatski proizvod.

Kašnjenje zbog promjena

Nakon dovršetka opremanja broda u moru započinju opsežna ispitivanja broda u luci i plovidbi, a završetak svih primopredajnih ispitivanja očekuje se do kraja 2017., kada će brod službeno dobiti ime i biti predan na uporabu HRM. No, kako je riječ o prototipu, i nakon primopredaje broda HRM-u slijede posebna ispitivanja. Ona će se provoditi u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu, a imaju za cilj dati ocjenu izdržljivosti i optimalnosti tehničkih rješenja i svojstava prototipa.Izrada prototipa trajala je godinu duže nego je planirano, a Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta, objašnjava da su odmah s početkom projektiranja prototipa, a temeljem pred-projekta kojeg je izradio Brodarski institut, izvršena prva kompjutorska ispitivanja koja su pokazala manjkavosti pred-projekta i vrlo velikog rizika postizanja taktičko-tehničkih zahtjeva koja su obveza graditelja. Dodatno je Brodosplit morao krenuti u ponovno odobravanje dokumentacije, čime se potvrdila manjkavost samog pred-projekta.

Hrvatske opreme 80%

Martinović kaže da se osnovna modifikacija odnosila na promjenu materijala od kojeg se brod gradi. Trebao je biti građen od običnog brodograđevnog čelika, no ugrađen je čelik povišene čvrstoće, dakle manjih debljina čija je tehnološka obrada tijekom gradnje teža, ali je zato brod lakši i operativniji uz manju potrošnju. Sljedeća modifikacija je bila produženje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno za 1,5 metar te je on sada dugačak 43,5 metra i forma mu je vitkija i bolja. Ovim projektom Brodosplit će steći značajne reference za povratak u nišu brodogradnje specijalne namjene.

43,5metra je duljina Novogradnje 540 nakon modifikacije

Martinović kaže da će nakon konačne primopredaje odraditi još četiri broda dogovorenim tempom. Ističe da je od ukupne ugrađene opreme 80 posto od hrvatskih proizvođača, a rad je 99 posto Brodosplitov.
Inače, splitski škver je 1960-ih započeo s razvijanjem projekata izgradnje podmornica. Za potrebe bivše države izgradilo se čak osam podmornica, 18 diverzantskih ronilica, četiri pomoćna višenamjenska transportna broda i četiri barže za prijevoz goriva.

Brodosplitov ‘vojni program’ svoj je razvojni put započeo gradnjom torpednih podmornica te isporukama velikih desantnih brodova Cetina i Krka i 1996. godine gradnjom diverzantske podmornice Velebit za potrebe HRM-a, koja je bila i zadnja vojna gradnja.

Podsjetimo kako je zadnji ratni brod je izgrađen 22. travnja 2006. u Vela Luci i to tip minolovac.