Organizacija Sjevernoatlantskog Ugovora | North Atlantic Treaty Organization | NATO

NAORUŽAVANJE BALTIKA: Ove su zemlje teren konvencionalnog ili nuklarnog sukoba?!

Autor: I. S.Utorak, 14. Lipanj 2016. u 19:48


Sasvim je jasno da u slučaju sukoba NATO-a i Rusije te države nemaju dovoljnju stratešku dubinu i same se ne bi mogle obraniti od ruskog vojnog djelovanja bez NATO-a. S protuzračnom obranom i bez nje one su samo teren budućeg konvencionalnog ili nuklarnog sukoba.

Iz nekog vojno i politički nedokučivog razloga vladajuće elite baltičkih država, članica NATO-a, Estonije, Latvije i Litve duboko su uvjerene da su baš njihove države u centru pozornosti i globalnog sučeljavanja Zapada s Rusijom, da se oko njih okreće cijeli  svijet i da je svaka sumnja da će biti žrtve ruskog vojnog udara potpuno isključena. Sudeći po medijskoj prezentaciji tri baltičke države su zapravo sama okosnica NATO-vog otpora neizbježnoj ruskoj agresiji, za razliku od dekadentnih i zapuštenih  francuskih, talijanskih, pa čak i njemačkih vojnih efektiva s ratno neraspoloženim političkim vodstvom koja su spremna na trule kompromise  s ruskim agresorom.

U stvarnosti ruskoj strategiji ne pada na pamet ulaziti u vojne konfikte s tim državama, ne zato što to ne bi rado učinili, nego zato što bi to značilo direktni sukob s cijelim NATO-om. S druge strane i Amerikanci i Rusi sve otvorenije u svojim javno dostupnim raščlambama i ratnim poigravanjima teritorij baltičkih država pozicioniraju u arenu izravnog nuklearnog sučeljavanja po svojim agendama ograničenog nuklearnog rata. Estonija, Letonija i Litva u skadu sa svojim promišljanjima o važnoj ulozi na sjevernom krilu NATO (ili istočnom kako se danas savez politički pozicionira pokušavajući ignorirati  nedvojbenu činjenicu da njegova prednja strana ipak  nije okrenuta prema Africi nego kao i nekada prema istoku) žele više sofisticarnog oružja za sebe.

U razgovoru za novinsku agenciju Reuters, litvanski ministar obrane Juozas Olekas istaknuo je: “Moramo biti u stanju zaustaviti potencijalnu zračnu agresiju”. “Raspravljamo o stvaranju regionalnog protuzračnog sistema srednjeg dometa zajedno s Latvijom, Estonijom i Poljskom.

Juozas Olekas je u drugom intervjuu, za list The Financiral Times, poručio kako bi ovaj sustav mogao postati operativan u roku od 2 do 3 godine. O ovom pitanju će se raspravljati ovih dana na sastanku ministara obrane NATO saveza u Bruxellesu.

Estonija, Latvija i Litva raspolažu samo protuzračnim sustavima RBS-70 za visine do 5 tisuća metara i nemaju izgrađenu protuzračnu obranu trupa na zemlji niti teritorija u cjelini, ako se ne računaju efektivi NATO-a koji se ionako već na njihovom teritoriju, a u kratkom vremenu se mogu višestruko povećati.

No, ipak vodstvo triju država želi izgraditi svoj integrirani zajednički protuzračni sustav za koji bi bilo potrebno nabaviti milijarde dolara vrijednu američku radarsku opremu i raketne sustave „Patriot“, koji jedino mogu osigurati stabilnost i efikasnost takve protuzračne obrane. Pri tom bi im razvojni oslonac bila Poljska koja je uistinu vojna sila i ima potrebu jačanja svoje protuzaračne obrane i potuno izbacivanje iz uporabe zastarjele ruske tehnologije.

Za američke proizvođače naoružanja i vojne opreme otvorit će se nove proizvodne linije i nova radna mjesta i to će biti jedini učinak stavaranja ozbiljne protuzračne obrane Estonije, Latvije i Litve.

Naime, sasvim je jasno da u slučaju sukoba NATO-a i Rusije te države nemaju dovoljnju  stratešku dubinu i same se ne bi mogle obraniti od ruskog vojnog djelovanja bez NATO-a. S protuzračnom obranom i bez nje one su samo teren budućeg konvencionalnog ili nuklarnog sukoba.

Autor: I. S.

Njemački top 130 protiv ruskog T-14 tenk Armata

[You must be registered and logged in to see this image.]


MGCS je kultni pojam sustava naoružanja i svojevrstan lakmus test, koji svjedoči o zrelosti vojske. Pojavom novog ruskog tenka T-14 Armata je nastao vruci izazov za sve zapadne vojske, koje su do sada bile crvtsto uvjerene u svoju tehničku superiornost.
 
Ruski tenk T-14 Armata će ostati za dugo vremena posebno oružje ruske propagande. No, unatoč (ili zbog) ovoga zapadne zemlje počinju glasno govoriti o modernizaciji svojih tenkova, razvoju novih oklopnih tehnologija, pa čak i za razvoj potpuno novih tenkova.

Rheinmetall na izložbi Eurosatory, u Parizu, je predstavio je jedan od ključnih tehnologija budućnosti zapadnog tenkova - za sada kao tehnologijski demonstrator - vrlo moćan tenkovski top kalibra 130 mm.

Prema Rheinmetall novi top se može koristiti samo za nova vozila, ali i, primjerice:
* kod starijih Leopard 2,
* M1 Abrams,
* Japanskom Type 90,
* Južnokorejskom K1A1 i K2 te
* Turskom Altay.

Svi navedeni koriste Rheinmetallove topove kalibra 120 mm u dužini od 44 kalibra (L44) ili pak veći u dužini od 55 kalibra (L55).

Dodajmo kako u skladu s objavama izdatim iz te njemačke tvrtke, Leopard 2 tenkovi će ostati u službi u europskim vojskama još najmanje 15 do 20 godina.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Fast facts:
Tenkovski top kalibra 130 mm 51 kalibra je dug (6630 mm).
Ukupna težina topa, uključujući i povratni mehanizam je tezak 3300 kg.
Stvarna tezina cijevi teži 1400 kg.
To je vrlo lagani dio, što omogućava da se top lako instalalira u postojećim tenkovima Leopard 2, koristeći postojeće mehanizme ovjesa kula i elektromotornih pogona, i ne stavi budućnost ili posebne zahtjeve budućih tenkova.

Da biste dobili ispravan dojam na stvari u ovoj domeni, uvedimo da je njemački standardni top Rheinmetall 120 mm 44 kalibra duljine (5280 mm), težine 3317 kg, a sama težina cijevi je 1190 kg.

Za sada nisu poznati točni parametri novog oružja ali prema materijalime dostupnim od proizvodjaca, podkalibarsko APFSDS streljivo (Armour Piercing, Fin Stabilized, Discarding Sabot) kalibra 130 mm će imati do 50% veći penetracijski učinak od postojećih kalibra 120 mm.

Povećana učinkovitost streljiva će se postići ne samo jednostavnim povećanjem kalibra, ali i novih tehnoloskim materijalima koji omogućuju korištenje jacih barutnih punjenja  - čime se postiže veća brzina na izlazu iz cijevi.
Veću probojnost osiguravajući potpuno novi protivoklopna streljiva APFSDS sa volframovim penetratorom.

Izbor 130 mm kalibra je kompromis između potrebe za jacim topom i težinom koje nece graniciti ocekivane visoke performanse. Težina cijevi i punjackog uređaja zahtijevaju robustan mehanizam suspenzije streliva i snažan električni pogon i potom izmena na kupoli. Veća težina je direktno utice na višu cijenu, složenosti i potencijalni neuspjeh.

Glavno pitanje je sam težina streljiva. Podkaliberní spremnik streljiva kalibra 120 mm teži preko 20 kg. Na primjer podkaliberní streljivo za smatra ruski anti-tankovski top kalibra 152 mm, može težiti više od 40 kg, što će zahtijevati posebne konstrukcije za utovar streljiva u spremnik. Da ne spominjemo složenosti, glomaznosti i potencijalni neuspjeh cijelog mehanizma za punjenje.

Novi 130 mm kalibra topova sada proći kroz niz testova i predstavnicima njemačke tvrtke također će provoditi istraživanje tržišta, bilo za novu snažnije potražnje na tržištu za topove. Ako testovi budu isli dobro, top bi mogao biti dostupne za operativnu uporabu 2025. godine.

No, od 2018. godine, njemačka tvrtka će ponuditi kupcima snažnije varijantu topa L55 topa kalibra 120 mm (L55A1). Novi top pod visokim tlakom (možete koristiti snažnije streljiva), trebali bi se tek testirati sa najnovijim balističkom zaštitom oklopnih vozila.

Foto: Rheinmetall nudi paket modernizacije MBO Revolution za starije Leopard tenkova 2. U skoroj budućnosti bit će opremljeni novim tenkovima, topovima 130 mm; Veća slika / Rheinmetall

[You must be registered and logged in to see this image.]
That's the old 120mm round on the right, and the new 130mm on the left.  Not much difference in case diameter, but the case length is about 50% longer (just eyeballing), which translates pretty directly into propellant volume.  That's going to be a very hot round (and pretty hard to manhandle -- 120mm was said to be right at the limit for manual loading and this will be much heavier.)

Ruski trollovi nerjetko isticu nekakvu agresivnost NATO saveza ... pa da malo bolje pogledamo istinu:

Nastavak suradnje sa NATO : [You must be registered and logged in to see this link.]



Tweet Foto: M. Siriščević / Foto: M. Siriščević

U prijateljski posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici, u sklopu bilateralne vojne suradnje, danas je, 23. lipnja 2016. godine, uplovio američki brod, razarač USS „GRAVELY“ (DDG 107), koji će do 27. lipnja 2016. boraviti u luci Lora.

Zapovjednica razarača USS „GRAVELY“ je kapetanica fregate Alysa L. Ambrose. Posada broda broji 256 ljudi, od čega je 26 časnika te 230 dočasnika i mornara. Razarač je dužine 154 m, širine 20 m te gaza 11 m. Istisnina broda je 9 200 t.

USS Gravely (DDG 107) pedesetsedmi je razarač klase Arleigh Burke u 6. Floti Ratne mornarice SAD-a. U službi je od 2010. godine. Matična luka broda je u Norfolku. Ovo je njegov prvi posjet Hrvatskoj.

ili ovako:

ja to vise vidim sa tehnicke (crtacke) strane ...

ovi ljepotani su mi odlicni ...

Britanski razarač HMS Defender usidren je u splitskoj luci

zanimljivo ...


The following two maps show how much European countries spent on their military in 2015, per capita and as a percentage of GDP. The maps are based on a database by SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute). Note that I used my own population data, so there may be tiny differences between their per capita figures and mine.

The following map shows the amount of money every person (including children) in a given country spent on the military (in the form of taxes) converted to USD at the market exchange rate, without taking purchasing power into account.

[You must be registered and logged in to see this image.]

ali ovo je sigurno bitnije!

[You must be registered and logged in to see this image.]

For comparison, here are the corresponding figures for other major world military powers:

Source: [You must be registered and logged in to see this link.]

Britanski razarač HMS Defender (D36): Radarski sustavi

U sklopu bilateralne vojne suradnje, u Splitu je od 22. do 25. lipnja boravio britanski razarač HMS Defender (D36). Riječ je o petom od ukupno šest prilično novih plovila Tipa 45 (klasa Daring), sagrađenih u Ujedinjenome Kraljevstvu tijekom posljednjih godina. Konkretno, ovaj je brod bio naručen u prosincu 2000. godine, kobilicu mu je tvrtka “BAE Systems Naval Ships” 31. srpnja 2006. položila u svom brodogradilištu kod mjesta Govan na rijeci Clyde u Škotskoj, gdje je i 21. listopada 2009. godine porinut. Opreman je do 21. listopada 2011. u brodogradilištu Scotstoun u Glasgowu, da bi nakon dva ciklusa provjera konačno bio predan u ruke Kraljevske mornarice 25. srpnja 2012. i onda primljen u službu 21. ožujka 2013. godine. Nakon još ponešto testiranja, od 30. studenog 2013. ovaj je brod u aktivnoj flotnoj službi tijekom koje je obavio i dva ciklusa misija na Bliskome istoku. Upravo drugi ciklus ovih djelovanja, započet 19. listopada 2015. godine, doveo je HMS Defender u hrvatske vode. Iako prvenstveno dizajniran za zaštitu flotnih sastava od napada iz zraka, ova se plovila aktivno koristi i razne druge zadaće – od pokazivanja zastave, eskorta, pa sve do borbe protiv piratstva i suzbijanja krijumčarenja, te do pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu.



Prije no što se posvetimo osnovnim senzorskim sustavima ovoga broda, za koje čak i US Navy priznaje da su operativno sposobniji od njihovog sustava AEGIS, spomenimo još i činjenicu da je HMS Defender predstavnik klase brodova u cjenovnom razredu od preko 1 milijarde GBP po komadu. Pa ipak, ova plovila izgleda da dijele velik problem u svom pogonskome sustavu, koji je revolucionaran i opisan kao “Integrated Electric Propulsion” (IEP) – gdje se s dvije plinske turbine WR-21 (partnerstvo Rolls Royce i Northrop Grumman), te dva Diesel generatora Wartsila 2MW, stvara struja za propulziju i sve brodske sustave. Kada se u tako integriranom sustavu krenu događati kompletni ispadi sustava proizvodnje električne struje, kao što je to Kraljevska mornarica nedavno priznala za HMS Daring i HMS Dauntless – riječ je o ogromnom problemu. Nakon što je ustanovljeno da tu nije riječ o “dječjim bolestima” novih i vrlo naprednih brodova, već o strukturnom problemu koji bi mogao mučiti čitavu klasu, zakazan je masivni remont propulzije, koji bi za ove brodove trebao sustavno započeti 2019. godine. Srećom, HMS Defender (D36) posljednjih mjeseci nije pokazao ovakvih problema i uspješno je predstavio Royal Navy tijekom prošloga tjedna u Splitu.

Nakon ovog, ponešto dužeg redakcijskog uvoda, naš se gost-autor, Vili Kezić, detaljnije posvetio razmatranju još jednog revolucionarnog segmenta na brodu HMS Defender – brodskog sustava radarskih senzora, kojima se, među ostalim, navodi i njegovo moćno raketno naoružanje.



Razarač HMS Defender (D36) prošloga je tjedna privlačio poglede Splićana – šetača na Rivi te kupača i piciginaša sa plićaka Bačvica. Taj impresivni brod vitkih linija i dobroćudnog izgleda s jednim uočljivim topom na pramčanom dijelu jedan je od 6 razarača klase “D”, koje mornarički stručnjaci ocjenjuju kao najsposobnije ratne brodove u britanskoj floti. U sastav flote ušli su jedan za drugim, od prvog Daring (D32) 2009. godine do zadnjeg Duncan (D37) 2013. godine. Prvenstvena im je namjena protuavionska i proturaketna obrana. Izgradnja jednog razarača koštala je oko 1,3 miljarde EUR-a.</p>
<p>Izrazito uočljivi “ukrasi” razarača dvije su antene multifunkcionalnih 3D radara, jedne na vrhu  “glavnog jarbola” i druge na krmenom nadgrađu. Na vrhu je antena radara SAMPSON s aktivnim faznim rešetkama, a na nagrađu je antena radara S1850M s pasivnom faznom rešetkom, modificirana verzija nizozemskog radara SMART-L. Razvoj klase “D” razarača odvijao se, nekako, paralelno s epohalnim razvojem aktivnih antenskih rešetki, što je i osiguralo ugradnju prvog APAR (Active Phased Array Radar) radara na prvi razarač te klase – HMS Daring.</p>


Razvojni skok od PPAR do APAR radara


Epohalni razvojni skok radarske tehnike tijekom sedamdesetih, kada su stvoreni moćni višefunkcionalni radari s pasivnim faznim rešetkama, nije bio i poslijednji. Uočeni nedostaci PPAR-a (Pasive Phased Array Radar) s pasivnim antenskim rešetkama potakli su vojne stručnjake na razvoj boljih antenskih tehnologija. Taj razvojni trud rezultirao je drugim razvojnim skokom radarske tehnike i tehnologije tijekom osamdesetih i devedesetih. Stvorena je radarska antena s aktivnom faznom rešetkom AESA (Active Electronically Steered Array). Proizvedeni su još moćniji radari od PPAR-a (Pasive Phased Array Radar). To su radari APAR (Active Phased Array Radar) s  aktivnom faznom antenskom rešetkom. Novi, višefunkcionalni radari s AESA antenama mogli su istodobno obavljati tri, četiri, pet ili više funkcija, uz zapanjujuću lakoću i brzinu usmjeravanja više snopova prema različitim točkama prostora, zamjenjujući tako paralelna djelovanja većeg broja konvencionalnih radara.


Temeljni blok izgradnje neke AESA antene je odašiljačko-prijamni modul (“Transmit Receive Module” ili TR Module). Pakiran u prikladnom kučištu, svaki TR modul čini osnovni element AESA antene, koji sadrži niskošumni prijamnik, vlastiti odašiljač, procesor i na vrhu mali antenski element. TR modul može biti programiran da djeluje samo kao odašiljač, samo kao prijamnik ili, pak, kao radar. Tisuće TR modula u AESA anteni mogu djelovati unisono, kreirajući tako moćni radar, ili mogu po skupinama obavljati i različite zadaće istodobno. Jedna skupina TR modula može funkcionirati kao detektor (prijamnik) opasnih signala, druga može djelovati kao ometač, dok ostali moduli obavljaju temeljne radarske funkcije. Svi TR moduli jedne antenske rešetke povezani su zajedno digitalnim procesorima velikih brzina.


Digitalno upravljanje pojačanjem i fazom zračenog polja iz TR modula, te upravljanje vremenskim redoslijedom njegovih aktivnosti omogućava visoku agilnost usmjeravanja antenskih snopova (vrijeme promjena je reda nekoliko desetinki milisekunde) i, što je vrlo bitno u borbi protiv ometanja, značajno smanjuje bočne snopove AESA antena u odnosu na PPAR-e i konvencionalne antene. Drugi dobitni skok AESA antene ostvaren je distribucijom odašiljača u tisućama TR modula na jednoj antenskoj rešetki. TR moduli generiraju niske snage od nekoliko wata, koja se izravno zrači u prostor bez “putnih” gubitaka. TR moduli se napajaju niskim naponima od nekoliko volti, što osigurava pouzdan i dugotrajni rad. Kako se ukupna zračena snaga AESA antene generira u tisućama TR modula, a ne u jednoj odašiljačkoj cijevi, operativna pouzdanost radara je povećana. Naime, u slučaju neispravnosti, pa čak i do 10 posto TR modula, antena radara će i dalje normalno funkcionirati.

U radarima s AESA antenama nije učinjen samo golemi skok poboljšanja performansi i funkcionalnih sposobnosti, već je izvedeno potpuno digitalno upravljanje funkcijama antenske rešetke, sa svim odašiljačko prijamnim elementima na njoj. To omogućuje dotjerivanje mnogih aspekata funkcioniranja radara s AESA antenom tijekom njegova životnog vijeka, unapređivanjem softvera prema nekim novim – budućim prijetnjama.</p>

Razvojni program MESAR u okviru britanskog PAAMS-a


Zapadne ratne mornarice pripremaju svoje novogradnje, ali i starije brodove u flotnim sastavima, za prihvat novog naraštaja višefunkcionalnih radara s aktivnim faznim rešetkama. Mornarički vojni stučnjaci tih zemalja smatraju da će AESA radari progresivno zamjenjivati stare konvencionalne radare, i to zbog straha od povećanih neizvjesnosti i sve opasnijih prijetnji u područjima ratnih sukoba. Taj prijeteći scenario uključuje mnogo simultanih ciljeva niske zamjetljivosti, visoke manevarbilnosti, nadzvučnih brzina i nepredvidljivih trajektorija leta, i to u uvjetima vrlo sofisticiranih elektroničkih protudjelovanja (ECM) i “neprijateljskih” prirodnih fenomena propagacije elektromagnetskih valova u litoralnim područjima.


Razvojni program radara MESAR Multifunction Electronically Scanned Adaptive Radar), u okviru glavnog sustava protuzračne zaštite (Principal Anti-Air Missile System – PAAMS) u Velikoj Britaniji, počeo se realizirati ranih osamdesetih prošlog stoljeća zajedničkim radom tvrtke Plessey, istraživačkih laboratorija Roke Manor Defence research laboratory i agencije UK Ministarstva obrane Defence Evaluation &amp; Research Agency (DERA). Prvi eksperimentalni MESAR 1 izgrađen je do 1989. godine, a pokusna ispitivanja trajala su do 1995. On je imao jednu aktivnu faznu rešetku djelomično popunjenu sa samo 156 TR modula, a ne s 916 modula za koje je rešetka bila projektirana. Broj modula je tada bio smanjen zbog njihove visoke cijene. U rešetku su bili ugrađeni TR moduli prvog naraštaja, svaki s jednim odašiljačem zračene snage oko 2 W. Razvojem MESAR 1 radara trebalo je verificirati i vrednovati tehnike i tehnologije, koje će se kasnije ugraditi i rabiti u višefunkcionalnom brodskom radaru SAMPSON.


MESAR 2 demonstrator
Drugi dio razvojnog programa MESAR 2 započeo je 1995. Aktivna fazna rešetka radara MESAR 2 bila je veća, novog dizajna i s  novorazvijenim, jeftinijim TR modulima. Svaki TR modul je sadržavao četiri odašiljačko-prijamna kanala, od kojih je svaki zračio više od 10 W u slobodan prostor preko četiri odvojene “antenice” integrirane na modulu, i to u frekvencijskom opsegu “S” (1550-3900 MHz). U rešetki radara MESAR 2 ugrađeno je 316 takvih četverostrukih TR modula, odnosno 1264 odašiljačko-prijamna elementa. Pokusni sustav MESAR 2 bio je završen koncem 1999. godine, kada je započeo dvogodišnji program dinamičkih i statičkih ispitivanja u realnim uvjetima i okruženju.


Prvi britanski APAR radar – SAMPSON za prvi razarač “D” klase-HMS Daring


Načela kreirana u okviru programa MESAR 2 bila su temelj za razvoj višefunkcionalnog radara SAMPSON, prvog senzora iz programa PAAMS (u Velikoj Britaniji nazvanog “Sea Viper”), koji je instaliran na prvi razarač serije “D”–klase Kraljevske ratne mornarice. Taj razarač, HMS Daring (D32) ušao je u flotni sastav 2009. godine. SAMPSON-ova antena s dvije fazne rešetke leđa-leđa, koje su montirane na zajedničkom postolju, rotira brzinom od 30 okr/min. Taj rotirajući sustav pokriven je i zaštićen nepromočivom i elektromagnetski “prozirnom” kuglom od staklo-plastike.U svakoj rešetki je ugrađeno 2600 TR elemenata, odnosno 650 četverokanalnih TR modula. Masa antene radara SAMPSON, koja je instalirana na vrhu jarbola, iznosi  4,6 tona. Takva konfiguracija s dvije antenske rešetke znatno je jeftinija od one s četiri fiksne rešetke, primjerice na nizozemskoj fregati klase LCF, a uz to je i lakša, pa ju je moguće montirati visoko na vrhu jarbola, ostvarujući tako udaljeniji radarski horizont i veći domet detekcije niskoletećih protubrodskih projektila.



U rotirajućoj izvedbi antene, mogu biti problematični spojni prstenovi između rotirajućih djelova radara u anteni i fiksnih kabineta u nadgrađu broda. No, u radaru SAMPSON kroz te prstenove ne prenosi se mikrovalna energija, već samo zrak za hlađenje, digitalni signali i električna energija za napajanje potrošača u anteni – što je razmjerno jednostavno za izvesti.</p>

Ovakvom arhitekturom SAMPSON-a ustvari dva radara djeluju istodobno i asinkrono, ali su upravljani iz jednog zapovjednog sustava. Dva procesora osiguravaju neovisno procesiranje signala za svaku antensku rešetku, korelirajući signale praćenih objekata objema rešetkama. Taj višefunkcionalni radar obavlja: motrenje na velikim daljinama, motrenje srednjih udaljenosti, brzim pretraživanjem horizonta stvara sliku površinske situacije, pretražuje volumen visokih elevacionih kuteva uz istodobno praćenje većeg broja ciljeva i usmjerava brodska oružja prema njima, otkriva i prati ometače radara.</p>

Komplementarni radari SAMPSON i S1850M na razaraču HMS Defender


SAMPSON je komplementarni radar, u sustavu brodske protuzračne obrane (Anti-Air Warfare System – AAWS), s drugim brodskim 3D radarom S1850M (modificirani nizozemski radar SMART-L), frekevencijskog opsega “L” (390–1550 MHz), velikog dometa, kojim se motri volumen prostora do 400 km i po elevaciji do 700. Radar S1850M sposoban je pratiti do 1000 zračnih i 100 površinskih ciljeva. Njegova velika pasivna antenska rešetka sadržava 24 linearna elementa,od kojih se 16 može koristiti također za generiranje višestrukih snopova. U tom kombiniranom sustavu, SAMPSON-ova zadaća je otkrivanje i praćenje zračnih ciljeva na udaljenostima do 150 km, i to istobno praćenje zračnih i površinskih ciljeva, te potom potpora navođenju protuzračnih raketa i potpora topničkoj paljbi prema površinskim ciljevima.</p>


Instaliranje dvaju moćnih radara na istom brodu, odnosno komplementarno djelovanje motrilačkog radara S1850m velikog dometa i niske frekvencije, sa SAMPSONOM – višefunkcionalnim radarom višeg frekvencijskog opsega i manjeg dometa s moćnim operativnim sustavom upravljanja brodskom protuzračnom obranom, nametnuto je zakonima fizike. Naime, nekoliko namjena nemoguće je kombinirati u jednom tipu radara, primjerice, daleko motrenje velikog volumena zračnog prostora s namjenom praćenja i ciljanja malih te brzih zračnih objekata. Na toj činjenici temeljila se i NATO-va studija NAAWS (Naval Anti Air Warfare Systems), u kojoj se predlaže ustroj sustava brodske protuzračne obrane s komplementarnim radarima: <strong>a)</strong> radarom velikog dometa za motrenje prostora u volumenu polukugle iznad broda i <strong>b)</strong> višefunkcionalnim radarom sa svojstvima suvremenih AESA radara. Baš je to rješenje i primijenjeno u britanskim razaračima Tipa 45, u koje spada i HMS Defender (D36).


Antene radara S1850S i SAMPSON na HMS Defender (D36)

Sadašnji trendovi razvoja radara s aktivnim faznim rešatkama ukazuju na moguće revolucionarne promjene borbenih sustava tijekom narednog desetljeća, na ratnim brodovima i vojnim zrakoplovima, te u fiksnim i pokretnim zemaljskim sustavima obrane i napada. Velike borbene prednosti platformi s AESA radarima, nasuprot onima s konvencionalnim radarskim sustavima, poticat će potražnju za AESA radarima i ugradnju na nove objekte, ali i porast obnavljanja starih platformi tim novim “čudom” tehnike.

Gost autor: dipl. ing. Vili Kezić, stručnjak za radarske sustave i elektroničko ratovanje, u mirovini. Dio korištenih fotografija potiče s portala “Total Croatia News
[You must be registered and logged in to see this link.]

mozda uskoro otvorimo novu dretvu ...

MINI SUMMIT U VARŠAVI: Mađarska i Češka za zajedničku europsku vojsku

Premijeri Mađarske i Češke Republike zauzeli su se u petak za osnivanje zajedničke europske vojske, na sastanku u Varšavi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i poljskim i slovačkim kolegama, uoči summita EU-a u Bratislavi 16. rujna koji će biti posvećen budućnosti EU-a nakon Brexita.

“Sigurnost nam mora biti prioritet i moramo započeti graditi zajedničku europsku vojsku”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Brexit nije uzrok krize u EU-u, nego posljedica. Europska unija u svim je područjima izgubila sposobnost da se prilagodi. Zatajila je u financijskoj krizi, nema odgovor na migrantsku krizu, na terorizam. Problem je u tome što ne poštujemo ni naša dogovorena načela. Ni Schengen ni proračunska pravila”, rekao je.

Pozivajući na bolju zaštitu schengenskih granica, češki premijer Bohuslav Sobotka ocijenio je da nije riječ samo o jačanju suradnje u borbi protiv terorizma, nego i da treba “početi raspravu o mogućem osnivanju zajedničke europske vojske”.

Poljska, domaćin susreta, dijeli također to stajalište. Nakon odluke Britanaca da žele izići iz EU-a u lipnju, vođa vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski zatražio je institucionalne reforme Unije u smjeru konfederacije, s predsjednikom koji bi vodio zajedničku vojsku.

Poljska premijerka Beata Szydlo u petak je ponovila da Europa treba reforme kako bi bila snažnija i više orijentirana prema razvoju, ističući da reforme moraju prije svega omogućiti Europljanima da “osjećaju da su gospodari EU-a”.

Merkel je kazala da je “sigurnost najvažniji problem” i da “moramo učiniti više, zajedno, za sigurnost i obranu”.

“Sigurnost nije samo borba protiv terorizma. To je čitav niz projekata koji nisu realizirani, recimo registar ulazaka i izlazak iz schengenskog prostora, pitanje migracije i humanitarne odgovornosti”, kazala je.

“Brexit nije običan događaj, to je prekretnica u povijesti EU-a, stoga moramo pronaći pametan odgovor”, dodala je.

Merkel je naglasila da je važno da zemlje Europske unije tijekom pripreme summita 16. rujna “slušaju jedne druge u mnogim različitim aspektima”.

Njemačka vizija federalne Europe u suprotnosti je s vizijom novih članica s istoka koje se zauzimaju za konfederaciju država-nacija.

Drugo osjetljivo pitanje je migrantska kriza jer se istočna Europa protivi sustavu kvota za koji se zalažu Bruxellesu i Berlin.

Višegradska skupina smatra da bi migrantsku krizu trebalo rješavati pružanjem pomoći regijama iz kojih dolaze izbjeglice, dakle ne u Europi nego na Bliskom istoku i u Africi.

Merkel je izrazila uvjerenost da je moguće pronaći rješenje, složivši se da je put za rješavanje krize dogovor s trećim zemljama da zadrže izbjeglice, kao što je bio dogovor s Turskom.

“Ljudi će prihvatiti Europu samo ako im ona bude osigurala materijalno blagostanje. Moramo im ponuditi dobro plaćena radna mjesta. Imamo puno posla”, kazala je./Hina/HMS/

Na Crvenoj zemlji se vjezba sa Britancima ...

Izvor HRT: [You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

PSIHOLOŠKA PRIPREMA, NAPAD I OBRANA
Akcija na 'Crvenoj zemlji': Hrvatski i britanski vojnici u zajedničkoj vježbi kod Knina


Video: [You must be registered and logged in to see this link.]



Ciljevi bilateralne vojne vježbe 'Sava Star 16' jesu uvježbavanje pješačkog voda u multinacionalnom okruženju i pružanje potpore uvježbavanju pričuvnih pješačkih snaga Oružanih snaga Velike Britanije. Sekundarni obučni ciljevi jesu obuka u otežanim noćnim uvjetima, osobni razvoj vođa, razvoj interoperabilnosti, te razvoj timskog duha među vojnicima i postrojbama.

'Sava Star 16', koju je sažela pokazna vježba, podijeljena je u tri faze. U prvoj je težište na međusobnom upoznavanju pripadnika postrojbi i upoznavanju sa naoružanjem i vojnom opremom. Druga se faza provodila na razini voda sa težištem na zadaćama ophodnje, provedbe zasjeda, čišćenja objekata, uspostave patrol baze, provedbe taktičkog kretanja te provedbe napada. Zaključna faza provodi se na razini satnije sa težištem na procedurama vođenja postrojbe, uspostave očekujućeg područja, izviđanja i provedbe napada.


Vježba se u Hrvatskoj četvrtu godinu zaredom, a po prvi put na 'Crvenoj zemlji' kod Knina. Dosad su, naime, bilateralne vježbe održavane na Vojnom poligonu Eugen Kvaternik kod Slunja.


Na pokaznoj vježbi bio je ministar obrane Republike Hrvatske Josip Buljević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrew Dalgleish, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general pukovnik Mate Ostović, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije brigadni general Ivica Kinder te drugi predstavnici MORH-a, OSRH i Ujedinjene Kraljevine.


Ministar Buljević istaknuo je da su međunarodne vježbe kao što je 'Sava Star' iznimno bitne za OSRH.

- Pomoću njih se jačaju naše sposobnosti unutar NATO-a i postiže se potpuna interoperabilnost s državama članicama kao što je Ujedinjena Kraljevina, a to je naša budućnost. Možemo biti ponosni na pripadnike obiju vojski – poručio je Buljević.


Britanski veleposlanik Andrew Dalgleish rekao je da je od same provedbe zadaća na vježbi za obje vojske bitnija činjenica da vojnici zajedno rade i surađuju, što je pravi pokazatelj visoke razine obrambene suradnje Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine.

Načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov je rekao da su hrvatski vojnici na vježbi pokazali visoku razinu profesionalnosti i organiziranosti.

- Ovo je iznimna prilika da s Oružanim snagama Ujedinjene Kraljevine izmjenimo iskustva na taktičkoj razini. No, to nije samo bilateralna, nego i vrlo kvalitetna suradnja unutar NATO-a - zaključio je načelnik GS-a.

pozdravljam sve prisutne ....
Ako mogu dodati vježba se zove "Sava Star 16"

a na Hrvatskom Vojniku je možda najkvalifikovaniji članak o vježbi.

I dalje se kuha .. . Rusi ce postaviti svoju postrojbu 50 km od granice sa USA?

Russia will deploy a division of troops about 50 miles from the US

At a recent event, Russian Defense Minister Sergei Shoigu said that a division of troops would be stationed in Chukotka, Russia's far-east region, just slightly more than 50 miles from Alaska.

"There are plans to form a coastal defense division in 2018 on the Chukotka operational direction," said Shoigu.
He said that the deployment was "to ensure control of the closed sea zones of the Kuril Islands and the Bering Strait, cover the routes of Pacific Fleet forces' deployment in the Far Eastern and Northern sea zones, and increase the combat viability of naval strategic nuclear forces."

Japan and Russia dispute ownership of the northern Kuril Islands, where Russia plans to deploy missile-defense batteries. The Bering Strait is the narrow waterway that separates Alaska from Russia.
Broadly, Russia has taken the lead in militarizing and exploring the Arctic region, as melting ice caps open up new shipping lanes between the East and West. In that context, the deployment of a division to the sparsely populated Chukotka region makes sense.

In the past, Russia has bemoaned NATO and US troop deployments near to its borders. How the US will respond to this deployment remains to be seen.

[You must be registered and logged in to see this link.]

A Vučić nije znao

U RH otvorena Konferencija Vojnog odbora NATO-a, nazočilo 28 čelnika

Tijekom konferencije Vojni odbor NATO-saveza raspravljat će o sigurnosnoj situaciji


Datum objave: 16.09.2016 | 21:01 Autor: tš/h
Konferencija Vojnog odbora NATO-a, najvišeg vojnog tijela Sjevernoatlanskog saveza, otvorena je u petak navečer u Splitu a u naredna tri dana njezini sudionici raspravljat će se o sigurnosnoj situaciji u svijetu.


Ovo je prvi puta da se konferencija NATO-a na toj razini održava u Hrvatskoj.

"Tijekom konferencije Vojni odbor NATO-saveza raspravljat će o sigurnosnoj situaciji, također predlagat će određene vojne savjete donositeljima političkih odluka kao i dati smjernice za rad strateških zapovjedništava za operacije i za transformacije,"  rekao je novinarima načelnik uprave za planiranje u Oružanim snagama Republike Hrvatske komodor Marileo Staničić po završetku svečanog otvaranja NATO-ova skupa.

Domaćin ove konferencije je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov kojem su se na svečanosti otvaranja u vrtu Galerije Meštrović pridružili predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a general zbora Petr Pavel, te vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga u Europi  general Curtis M. Scaparrotti i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformacije general Denis Merciera. Na svečanosti su nazočili načelnici glavnih stožera 28 zemalja članica NATO-a te načelnik glavnog stožera Crne Gore koja je na pragu članstva u Savezu.

Orkestar Oružanih snaga RH odsvirao je dio opere "Ero s onog svijeta",  a počasna zaštitna bojna OS RH uprizorila je vojno-akrobatske ceremonijalne radnje. Kulturno umjetničko društvo "Kumpanija"  iz Vela Luke s otoka Korčule izvelo je tradicionalne plesove, a na kraju svečanosti glumci splitskog HNK-a izveli su pjesmu "U boj u boj" iz opere "Nikola Šubić Zrinski".
Glavni radni dio konferencija Vojnog odbora NATO-a je u subotu, 17. rujna u hotelu La Meridien Lav. Najavljeno je kako će se na početku radnog dijela konferencije obratiti predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

HRM kreće u lov na krijumčare ljudima

Piše Hina, Foto Tom Dubravec / Hanza Media

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je u Splitu otvorila konferenciju Vojnog odbora NATO saveza, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

"Zahvaljujem svima vama, ali i svim vašim pripadnicama i pripadnicima na njihovoj predanosti Savezu i na njihovu sudjelovanju u mnogim misijama mira u svijetu", rekla je u uvodnom govoru predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom službenog otvorenja u hotelu Le Meridien Lav u Splitu.

Riječ je o redovnoj konferenciji Vojnog odbora NATO-a u formatu načelnika glavnih stožera, te je to prvi takav sastanak nakon NATO summita u Varšavi, pojasnio je načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov o toj konferenciji na kojoj je prisustvovao i ministar obrane Josip Buljević.  

Predsjednica je najavila kako će se na konferenciji konstruktivno raspravljati i nastavljati razgovori na temeljima NATO summita u Varšavi i Walesu na kojima su NATO saveznici pokazali impresivnu ujedinjenost, istaknuvši kako je sada njihov zadatak ići korak dalje u suočavanju s brojnim izazovima koji su pred Savezom, poput nestabilnosti u svijetu koje ga okružuju.

"Odgovor kako se nositi s tim izazovima stane u jednu riječ, koja je i temeljno načelo i vrijednost NATO saveza, a to je solidarnost", zaključila je predsjednica.

U uvodnom obraćanju na početku konferencije predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, general zbora Petr Pavel, zahvalio je predsjednici RH na dobrodošlici i gostoljubivosti, ali je isto tako zahvalio i na aktivnoj ulozi Hrvatske unutar Saveza.

„Hrvatska je ravnopravna članica NATO-a i kroz kontinuirano sudjelovanje u operacijama Saveza pokazuje predanost načelima koji spajaju savez“, rekao je Pavel.  

Govoreći o temama konferencije u Splitu, Pavel je rekao kako će se raspravljati o mogućim poboljšanjima zapovjedne strukture, kao i strukture snaga NATO-a, stoji u priopćenju.

U drugom dijelu konferencije fokus će se okrenuti prema operacijama i aktivnostima NATO-a s posebnim naglaskom na afganistansku misiju potpore miru „Resolute Support“ koja ostaje glavni operacijski napor Saveza, istaknuo je Pavel.

Glavna  uloga Vojnog odbora NATO-a je izdavati smjernice i savjete o vojnoj politici i strategiji. Odbor je odgovoran za preporuke političkim tijelima NATO-a o potrebnim mjerama za zajedničku obranu NATO prostora kao i provedbi odluka vezanih za operacije i misije pod vodstvom NATO-a.


General Šundov: konferencija NATO-a u Splitu važan događaj za Hrvatsku

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov izjavio je kako je konferencija Vojnog odbora NATO-a, koja se održava u Splitu, važan događaj za Hrvatsku i Sjevernoatlantski savez koji će doprinijeti stabilnosti.

"Ovo je važan događaj za nas i za NATO i ja sam siguran da će rezultati ove konferencije doprinijeti stabilnosti i sigurnosti," rekao je novinarima general Šundov u subotu u Splitu uoči početka radnog dijela konferencije Vojnog odbora NATO saveza.

Vojni odbor NATO-a je najviše vojno tijelo Sjevernoatlantskog saveza koje čine načelnici Glavnih stožera oružanih snaga zemalja članica Saveza i ovo je prvi puta da se u Hrvatskoj održava konferencija te razine Sjevernoatlantskog saveza. Najviše političko tijelo NATO-a čine predsjednici država ili vlada zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza i ono je imalo summit u Varšavi u srpnju ove godine.

Podsjetivši kako je ovo prvi sastanak nekog NATO-ovog tijela nakon summita u Varšavi, general Šundov je istaknuo kako će se na splitskoj konferenciji raspravljati o primjeni zadaća sa varšavskog summita.

"Na konferenciji u Splitu načelnici Glavnih stožera oružanih snaga 28 zemalja članica NATO-a tijekom današnjeg dana raspravljat će o tome kako i na koji način primjeniti zadaće koje je najviše političko tijelo NATO-a raspravljalo u formatu predsjednika država ili vlada (na summitu u Varšavi) i kako i na koji način vojna struktura NATO-a mora odgovoriti na ta pitanja i na izazove vezano za ono što se događa na istočnim granicama Saveza kao i o događajima koji su važni na južnom dijelu  NATO saveza," istaknuo je general Šundov.

Zamoljen za komentar "osjetljive situacije u svijetu i našem okruženju te u vezi poteškoća s izbjeglicama", general Šundov je kazao kako su "sve to izazovi i prijetnje."

"To su sve izazovi i prijetnje s kojima se suočava svaka zemlja pojedinačno a isto tako i Savez. Ja vjerujem kako je vrlo važno da je Hrvatska članica NATO saveza i da to ojačava našu poziciju a prvenstveno nam je garant sigurnosti za naše građane," kazao je general Šundov.

On je također podsjetio kako se Hrvatska na summitu u Varšavi obvezala da će u sklopu  aktivnosti NATO-a u baltičkim zemljama sudjelovati s jednom satnijom u Litvi.

"U skladu s time, to je naše opredjeljenje, mi ćemo se pripremati i sudjelovat ćemo u skupini zemalja gdje je vodeća nacija Njemačka," dodao je general Šundov.

Na novinarski upit hoće li Hrvatska sudjelovati u novonajavljenoj pomorskoj aktivnosti NATO-a presretanja krijumčara na granici Europske unije, odnosno na Sredozemlju, pod nazivom "Sea Guardian," Šundov je kazao kao Hrvatska ratna mornarica ima sposobnosti za tu akciju.

"Hrvatska ratna mornarica sa svojim sposobnostima je spremna, kao što je sudjelovala i u operaciji 'Triton' (humanitarna akcija spašavanja migranata na moru) vjerujem u skladu sa svojim sposobnostima da ćemo se pridružiti tim operacijama." kazao je general Šundov.

Za angažman HRM-au ovakvim operacijama, kako je pojašnjeno, potrebna je odluka Sabora RH.

U radu splitske konferencije sudjeluju i  predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a general zbora Petr Pavel, te vrhovni zapovjednik Savezničkih snaga u Europi  general Curtis M. Scaparrotti i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformacije general Denis Merciera.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Objavio Defender - 11. listopada 2016.

Američko-hrvatska PUMA kao odgovor na rusko-srpsku vojnu vježbu BARS-2016

Pripadnici američkih i hrvatskih oružanih snaga održat će od 12-20.listopada vojnu vježbu PUMA u cilju poboljšanja koordinacije i interoperabilnosti. Na vježbi će sudjelovati pripadnici bojne Puma iz sastava 1. gardijske brigade te pripadnici američke vojske iz sastava 2. konjičke pukovnije sa borbenim oklopnim vozilima Stryker.

Zanimljivo, u susjednoj Srbiji se održava zajedničko rusko-srpska vojna vježba BARS2016 pa se ovo događanje u Republici Hrvatskoj ne može nazvati slučajnošću već američkim. odgovorom u sklopu “Reassurance Initiative” kojom se saveznici unutar NATO-a uvjeravaju da će američke snage spremno pomoći u slučaju bilo kakvog pokušaja ruske agresije ili hibridnog ratovanja na istoku i jugoistoku Europe.

Ovako to ilustriraju nasi portali ...


naravno cetnicki imaju drugaciji medijsko pristup, pun mrznje i sirenja straha dok svoju vjezbu sa Rusima prestavljaju skoro kao slet mladosti, ponosa i ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ministar obrane Krstičević sudjelovao na sastanku ministara NATO-a

Izvor: nato.int

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, sudjelovao je na redovitom sastanku ministara obrana zemalja NATO-a koji se 26. i 27. listopada 2016., održao u Briselu.
U sklopu prve sjednice Sjevernoatlantskog vijeća u formatu ministara obrane na temu sveobuhvatnog savezničkog postava odvraćanja i obrane, ministar Krstičević je naglasio kako Hrvatska stoji pri iskazanoj namjeri aktivnog sudjelovanja u jačanju savezničkog postava na istoku Saveza, istaknuvši kako je planirano sudjelovanje jedne satnije Oružanih snaga RH od 2018. godine, u sklopu bojne koja bi, pod vodstvom SR Njemačke, trebala biti razmještena u Litvi.
Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg istaknuo je kako je primarna odgovornost i zadaća NATO saveza zaštita gotovo milijarde građana diljem svijeta. "Naše snage će biti istinski multinacionalne. Šaljemo snažnu poruku: NATO nastupa kao jedan. Napad na jednu članicu saveza smatra se napadom na sve nas", naglasio je glavni tajnik NATO-a u svom obraćanju.

Naime, predsjednici država i vlada članica NATO-a, na samitu koji je održan ovog ljeta u Varšavi, donijeli su niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza te projiciranju stabilnosti u susjedstvu NATO-a, a sve kao odgovor na sigurnosno stanje u ovom dijelu svijeta. Jedna od tih odluka bila je i razmještanje ukupno četiri bojne savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza - Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Spomenute četiri multinacionalne bojne bit će pod vodstvom četiri vodeće države - Kanade, SR Njemačke, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske te Sjedinjenih Američkih Država. Osim ojačane prednje prisutnosti u trima baltičkim državama i Poljskoj, Savez je već ranije donio odluke o jačanju odmjerene NATO-ove prisutnosti na crnomorskom području.
Tijekom večeri, ministri obrane razgovarali su o projiciranju stabilnosti izvan granica NATO-a, pri čemu su se posebno osvrnuli na stanje u Iraku, iskazavši čvrstu potporu naporima Globalne koalicije u borbi protiv ISIL-a. U tom pogledu su pozdravili uključivanje NATO zrakoplova tipa AWACS koji, počevši od 20. listopada 2016., pružaju potporu Globalnoj koaliciji, čije su ujedno članice i sve zemlje članice NATO saveza. Također, NATO će nastaviti sa sveobuhvatnim programom jačanja obrambenih kapaciteta Iraka i obuke iračkih snaga sigurnosti kroz provođenje obuke na samom području Iraka, počevši od siječnja 2017. godine.

Vezano uz sigurnost na Sredozemlju, ministri obrana su usvojili odluku da putem novo uspostavljene NATO operacije za pomorsku sigurnost "Sea Guardian" pruže potporu EU operaciji "Sophia". Navedena pomorska suradnja također predstavlja daljnji korak u suradnji dviju organizacija (NATO i EU) na sigurnosnim pitanjima, a ostvarivanje te suradnje se očekuje u naredna dva tjedna.
Drugog dana sastanka održana je sjednica na kojoj su uz ministre obrana NATO-a sudjelovali i predstavnici Kraljevine Švedske, Finske te Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federica Mogherini. Ministri su informirani o učinjenim koracima i slijednoj dinamici implementacije jačanja suradnje između NATO-a i EU. Naime, potpisivanjem NATO-EU Zajedničke deklaracije tijekom samita NATO-a u Varšavi ove godine, dodatno je osnažena suradnja NATO-a i EU-a, a Zajednička deklaracija predstavila je snažnu političku poruku o potrebi jačanja suradnje između dviju organizacija.

Tako je planirano, kako će se do prosinca ove godine predložiti praktične mjere spomenute suradnje na područjima suočavanja s hibridnim prijetnjama, cyber sigurnosti, pomorskoj sigurnosti te obostranom sudjelovanju u vježbama NATO-a i EU.
Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU, pozdravila je zajedničke napore u jačanju NATO-EU suradnje, posebice na području pomorske sigurnosti, ističući kao primjer njene uspješnosti upravo sudjelovanje NATO-a u zaustavljanju krijumčarenja ljudi na području Egejskog mora ovog ljeta. Također, Hrvatska je naglasila potrebu za komplementarnošću u obrambenim nastojanjima NATO-a i EU što svakako može rezultirati ukupnim jačanjem europskih obrambenih kapaciteta.

da .. taj raspored postrojbi sa zonama odgovornosti tamo ce izgledati ovako:

Crna Gora ...

Okončana dvodnevna vježba MVCG „Plavi horizont 16“

Okončana dvodnevna vježba MVCG „Plavi horizont 16“ Uplovljenjem patrolnih brodova P33 i P34, te lučkog remorkera LR-77 u Luku Bar, danas je okončana dvodnevna pomorska vježba Mornarice Vojske Crne Gore, pod nazivom "Plavi Horizont 16".

Objavljeno: 24. 11. 2016 - 17:26


Na vježbi "Plavi Horizont 16" su uvježbavani postupci u okviru operacija pomorske blokade i operacija traganja i spašavanja na moru, artiljerijskog gađanja na moru. Tokom nje su obavljena i uvježbavanja Komande MVCG u procesu donošenja vojnih odluka i komandovanja i kontrole brodovima putem novih komunikacionih sistema, uz prenos slike o situaciji na moru.2411vcg2U toku vježbe, ocjenjivački tim Generalštaba Vojske Crne Gore izvršio je kontrolu osposobljenosti posade patrolnog broda P34 za izvršavanje namjenskih zadataka.

Iz Ceske s ljubavlju ...

Interview: Gen. Petr Pavel, Chairman of NATO's Military Committee

By: Andrew Clevenger, December 8, 2015 (Photo Credit: Courtesy NATO)

HALIFAX, Nova Scotia — In June, Czech Gen. Petr Pavel became chairman of NATO’s Military Committee, the first leader from a former Warsaw Pact nation to serve as the alliance’s senior military officer. During his 32-year career, Pavel served as an intelligence officer and commander of special forces before becoming the Czech Republic’s top military officer in 2012.

Pavel’s brief tenure in his current position has proved to be a trying time for the alliance. Russia’s incursion into Ukraine has raised tensions throughout Eastern Europe, where several of the most recent countries to join the alliance are located. In July, NATO member Turkey began air strikes against the Islamic State group in Syria. Two months later, Russia launched its own bombing campaign in Syria, further complicating international efforts in the region.

The Nov. 13 terror attacks in Paris further drew European nations into the fight against the Islamic State group, often referred to as ISIL, and reignited debate over how to best deal with the flood of refugees coming from Syria and other troubled nations.

Pavel spoke with Defense News in November at the Halifax International Security Forum in Canada. This interview also includes a follow-up question.

Q. What has changed since the Paris attacks? Does it change your thinking and needs?

A. If these recent events have not changed our minds, then we have failed. We need to change a lot of things, including our thinking about how and what to do in the future, and where and on what to invest our taxpayers’ money. We will have to do more both in terms of external as well as internal security. Clearly, freedom of movement across Europe, a lack of resources of internal security services and law enforcement agencies to follow a number of people presenting potential threat and to provide permanent monitoring of all the networks, creates a new situation where we will have to put more resources.

Q. Often countries’ intelligence agencies are tracking information that they may not communicate seamlessly to military officials. Based on your background in intelligence, is there more to be done in terms of information sharing?

A. There is a great gap in sharing, and it is not only between civilian and military agencies, it is also among nations and between institutions. We have to put much more attention into streamlining, simplifying the flow of intelligence through different agencies from the countries. If we don’t do that, we will not be able to track a large number of people, to monitor all of the networks. It was clearly seen right after the attacks in Paris; the exchange was intensified between the United States and France and many other allies. But intelligence sharing is an issue, both in NATO and in the European Union, and between NATO and the EU. All these events will hopefully lead to a recognition that we need more flexibility and goodwill here.

Q. All NATO members are involved to some degree in the campaign against the Islamic State group. After the attacks on Paris, has your wish list changed in terms of arms? Would you change how you fund and allocate resources?

A. NATO is not involved in the anti-ISIL coalition; individual nations are. For the future, I think this is not good enough. NATO will have to be more involved in anti-ISIL operations. The form and level of involvement will need to be discussed in the near future. In terms of resources, I truly believe that it is not exclusively a military issue. The resources need to be put into a much broader spectrum of measures. The funding will have to go to intelligence agencies, to law enforcement agencies, to customs and to other areas that can contribute to a comprehensive package. We will also have to involve other tools to affect activities of ISIL and to cut the flow of money running back and forth, the flow of reinforcements, material support. All this is needed to effectively address ISIL.

Q. Can you go into more detail in terms of hindering ISIL’s resources? According to a recent report, it is generating $50 million a month in oil revenue alone.

A. Simple soldier's common sense would say: If someone generates wealth through oil, then he needs to sell it somewhere and get money for it. So who buys the oil? Who provides the money? I think we certainly have some visibility about the flow of this commodity and the flow of money, and we have to cut it.

The same is true for reinforcements, for personnel. We know from which countries these people are coming, through which channels they are coming, and we have to cut it. Quite often these extremist activities are linked to organized crime. Wherever there is big money, there is also organized crime, and there are many different interests. If we really want to effectively address this big and complex issue of ISIL, we have to address it at many levels and to be very uncompromising if we want to achieve the result.

Q. Paris highlighted the difficulties of dealing with European-born terrorists, whose freedom to move throughout Europe and cross borders may not attract as much attention as a foreign national. With foreign fighters making up a large part of Islamic State forces, what sort of resources do you need to track European fighters when they return home?

A. This is more of an issue for national internal security agencies, for law enforcement, for customs and for the military. We have pretty good visibility over people coming back and forth. Security services are monitoring them. We have to ask ourselves if it is good enough. Shouldn’t we also take some legal actions, probably to make it a criminal act — if a citizen decides to go abroad and serve in a military or paramilitary force hostile to his or her own country, he or she should be subject to prosecution. If we put all these people in prison, then we will be in a much better position to have visibility to where they are and what they are doing. It is probably too strong for some, but it is for nations to consider.

Another activity is better control over the black market for weapons. If we act more decisively in this area, we will probably make it much more complicated for these people to get to these weapons. When I talk about a multilevel approach, one of the levels is of course internal measures, where nations have to do more to work with minorities, to focus on positive and progressive parts of these minorities to make them more involved in the overall effort. It is time now to sit down and provide a really comprehensive campaign plan against ISIL, divide the roles and assign the responsibility for specific parts of this campaign to different organizations and provide appropriate tools for respective parts of the job.

Q. Do you see a role for NATO in border security between European nations, or is that something best left to individual countries?

A. I would say that is much more at the nations' level, because NATO’s role is not to protect the borders in peacetime. However, I can imagine that nations may under certain circumstances request assistance from NATO in terms of intelligence assets, surveillance assets, to assist them in better protection of their borders. But usually, nations have resources of their own to use for these activities, so I don’t see any bigger involvement of NATO in border protections.

Q. What kind of requests are you getting from member nations in the wake of the Paris attacks? What kind of concerns are being addressed to you?

A. In general, very few. Most of the requests came from Turkey to reinforce several capabilities, mostly air defense, ballistic missile defense, ISR. But otherwise, nations are using their own capabilities, and moreover it is not so much a NATO issue but an EU issue. So most of these border security and internal security issues were discussed in the EU, not in NATO.

Q. How has Turkey's downing of a Russian jet complicated NATO's outlook on the campaign against ISIL? Are the stakes higher now for NATO than they were last month when we spoke at Halifax?

A. Russia has repeatedly violated Turkish airspace and Turkey had the right to defend its airspace and territorial integrity. But this incident also underlines the need to establish international mechanisms to build transparency and predictability to reduce the risk of incidents and accidents. As for the stakes, the current state of the talks in the Vienna format gives hope to the idea of finding a common approach to fighting ISIL.

Email: [You must be registered and logged in to see this link.]

Twitter: @andclev

Kao i obicno nasi politicari nisu ozbiljno razmijeli poruku ....

Zaključak u vezi sa Zajedničkom izjavom zemalja Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC)

Vlada Republike Hrvatske je danas donijela zaključak kako je upoznata sa Zajedničkom izjavom saveznog ministra obrane i sporta Republike Austrije, ministra obrane Republike Hrvatske, ministra obrane Češke Republike, ministra obrane Mađarske, ministra obrane Slovačke Republike, ministra obrane Republike Slovenije u vezi sa Srednjoeuropskom obrambenom suradnjom (CEDC), potpisanom 7. studenoga 2016. godine u Frauenkirchenu, u tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 9. prosinca 2016. godine.

Osnovna zamisao Srednjoeuropske obrambene suradnje jest da se u okvirima ograničenih financijskih i obrambenih proračuna istraže mogućnosti “udruživanja i dijeljenja sposobnosti” (pooling and sharing of capabilities) i na taj način doprinesu održanju, jačanju i daljnjem specijaliziranju obrambenih sposobnosti kroz međusobnu suradnju.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Posjet američkog broda USS COLE HRM-u i gradu Splitu

U sklopu posjete Hrvatskoj ratnoj mornarici i gradu Splitu, u jutarnjim satima posljednjeg dana u godini, 31. prosinca 2016., razarač 6. Flote RM SAD-a USS COLE (DDG 67) uplovio je u luku Lora, u kojoj će boraviti do 3. siječnja 2017., sukladno programu bilateralne vojne suradnje sa oružanim snagama Ratne mornarice SAD-a.
Brodom USS COLE (DDG 67) zapovijeda kapetan fregate David P. Wroe. Razarač je dužine 154 m, širine 20 m te gaza 11m. Posada broji 256 članova, od kojih je 26 časnika te 230 dočasnika i mornara.
Razarač USS Cole jedan je od šezdeset i dva broda klase Arleigh-Burke (Flight I- Class). Izgrađen je 1996. u Ingalls Shipbuilding brodogradilištu, a matična luka broda je u Norfolku, Virginia. Godine 2000. brod je bio oštećen u terorističkom napadu u luci Aden u Jemenu, pri kojem je smrtno stradalo sedamnaest članova posade.

Tekst i foto: OS RH/M. Siriščević

Contributions to the four multinational battalions led by the U.S., Germany, Canada, and the UK were announced during this week’s [You must be registered and logged in to see this link.]. For more information on the U.S. contribution, take a look at Secretary Carter’s remarks from yesterday: [You must be registered and logged in to see this link.]

Ma nema nosaca dok ga ameri nenaprave .... zanima me kad ce stici tehnoloski ostali ovo?