Uvod: Hrvatska Kopnena Vojska

Hrvatska kopnena vojska (HKoV) je brojčano najveća od tri grane Oružanih snaga Republike Hrvatske. HKoV je glavna snaga za obranu zemlje od vanjske ugroze, a pored zadaće obrane RH, HKoV ima i zadaće sudjelovanja u operacijama potpore miru i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga, te zadaće na sprečavanju i otklanjanju posljedica izvanrednih situacija u zemlji uzrokovanih prirodnim i tehničkim nesrećama i katastrofama.

U HKoV-u su ustrojene postrojbe borbenih rodova (lako, motorizirano i mehanizirano pješaštvo, oklopništvo), rodova borbene potpore (topništvo, protuzračna obrana, inženjerija, veza, nuklearno-biološke-kemijske obrane, Vojna policija i vojno-obavještajne postrojbe) i službi potpore (opskrba, transport, održavanje i sanitet).

Zapovjedništva HKoV-a je u vojarni „Domobranska“ u Karlovcu.


Struktura i lokacije Hrvatske kopnene vojske


Misija Hrvatske kopnene vojske

Temeljna misija HKoV-a je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Hrvatska kopnena vojska je nositelj provedbe ratnih operacija samostalno i uz potporu ostalih grana, vodeći borbu na kopnu, u priobalju i na otocima.

U pretpostavljenoj ratnoj ili kriznoj situaciji kopnene snage će djelovati kao okosnica i glavna snaga za uspješnu provedbu obrane vlastitoga teritorija te za sudjelovanje u operacijama izvan zemlje u sustavu kolektivne obrane NATO saveza.

U ratnim situacijama Hrvatska kopnena vojska je nositelj provedbe združenih obrambenih i napadnih operacija u obrani teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske i sudjelovanju u obrani države i saveznika u skladu s člankom V. Sjevernoatlantskog ugovora.


Zadaće HKoV-a

Dostizanje i održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH.

■ Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u združenim operacijama te provedba obrambenih i napadnih operacija.
■ Razvoj i održavanje sposobnosti za provedbu netradicionalnih vojnih zadaća i zadaća odgovora na asimetrične ugroze (terorizam, nedopuštena trgovina i krijumčarenje oružja za masovno uništenje, ljudi i droga).
■ Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga
■ Sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru.
■ Sudjelovanje u potpori savezničkim snagama u Hrvatskoj.
■ Sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti.
■ Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u potpori pružanja pomoći civilnim institucijama u zemlji u kriznim situacijama, zaštiti i spašavanju i u potpori civilnom društvu.
■ Komunikacijsko-informacijska potpora Oružanim snagama RH.

Obuka u Hrvatskoj kopnenoj vojsci

U obučnom procesu, zapovjednici ustrojstvenih cjelina HKoV-a kroz dobivene smjernice i upute, provode i odgovorni su za:
■ Planiranje obučne aktivnosti uz racionalizaciju utroška financijskih sredstava i izbjegavanje stvaranja nepotrebnih troškova.
■ Obučavanje i uvježbavanje pojedinaca, vođa i postrojbi za provedbu dodijeljenih misija i zadaća u dinamičnim i složenim situacijama.
■ Održavanje dostignute razine osposobljenosti i povećanje ključne operativne sposobnosti za sudjelovanje u NATO/UN/EU operacijama, rad u NATO (ili međunarodnim) stožerima te zadaćama pomoći civilnim strukturama kroz neratne vojne operacije/djelovanja.
■ Ubrzanje prilagodbe NATO i EU standardima kroz punu implementaciju Ciljeva snaga/Ciljeva sposobnosti.
■ Osiguranje optimalne razine sigurnosti ljudi, objekata i instalacija u pripremi i provedbi obuke.

Opća usmjerenja u obuci u HKoV-u

Planiranje obuke. Nadređeni zapovjednici povezuju zahtjeve sposobnosti s najvažnijim obučnim događajima uvažavajući ograničenja u dodjeli resursa, a u provedbi osiguravaju i dodjeljuju resurse za obuku te štite obuku podređene postrojbe od omotača i ograničenja.

Provedba obuke. Zapovjednici postrojbi i prvi dočasnici su glavni obučavatelji u ustrojstvenim cjelinama HKoV-a, zbog toga oni na svojim razinama zapovijedanja i vođenja provode i ocjenjuju obuku.

Odgovornost za obuku u HKoV-u. Zapovjednici na svim razinama zapovjednog lanca moraju obuku usredotočiti na misiju, aktivno se uključiti u proces obuke i slijediti načela obuke. Kao davatelji snaga odgovorni su za obuku i pripremu svojih snaga za operacije. Zapovjednici planiraju obučne aktivnosti, obučavaju i uvježbavaju snage, održavaju i povećavaju glavna područja sposobnosti te sigurnost ljudi, objekata i instalacija u pripremi i provedbi obuke. Oni su odgovorni za obuku i spremnost svojih postrojbi.

Dočasnički lanac potpore. Dočasnici imaju ključnu ulogu u razvoju pojedinaca u HKoV-u. Odgovorni su za pojedinačnu obuku pojedinca, posada, timova, skupina i desetina i njihovu obučenost do propisanih standarda te za osiguravanje kontinuiteta procesa prilagodbe novih vojnika u postrojbi. Svojim zapovjednicima odgovorni su za obučenost i spremnost pojedinca, posada, timova, skupina i desetina.

Razvoj rodova, službi i struka. HKoV stalno razvija i unaprjeđuje rodove, službe i struke kako bi uspješno odgovorio na sve veće izazove modernizacije i opremanja novim oružnim sustavima te složenosti i dinamičnosti međunarodnih vojnih operacija. Razvoju rodovskih doktrina, povećanju stručnosti i sposobnosti osoblja te unaprjeđenju sposobnosti roda, službe ili struke posvećuje se posebna pozornost.

Ciljevi sposobnosti. HKoV je dobio nove Ciljeve sposobnosti koji su zamijenili Ciljeve snaga i koji će u velikoj mjeri definirati strukturu HKoV-a i projekciju sposobnosti i obuku HKoV-a do 2020. godine. HKoV planira prikladne obučne aktivnosti koje će omogućiti dostizanje tih ciljeva, posebno u vezi sa snagama i njihovim sposobnostima koje se trebaju dostići do 2016. godine.

Projekti „Pametne obrane“. U procesu obuke svojih ustrojstvenih cjelina Hrvatska kopnena vojska iskorištava mogućnosti koje pruža inicijativa „Pametna obrana“ pažljivim izborom i uključivanjem u multinacionalne projekte kojima ustrojstvene cjeline HKoV-a mogu ostvarivati vlastite ciljeve sposobnosti, ujedno poboljšavajući međunarodnu vojnu suradnju i doprinoseći ostalim uključenim članicama Saveza i partnerskim zemljama.

Plan obuke i vježbi. Obučne aktivnosti i vježbe provode se u skladu s odobrenim financijskim sredstvima i objavljuju se u Planu obuke i vježbi HKoV-a za određeno razdoblje. Obučne aktivnosti i vježbe se koordiniraju dovoljno rano kako bi se omogućilo usklađivanje s planovima ostalih ustrojstvenih cjelina Oružanih snaga RH. Zapovjednici postrojbi HKoV-a međusobnom koordinacijom usuglašavaju zahtjeve i potrebe međusobnog sudjelovanja i dijeljenja resursa u svojim obučnim aktivnostima te ih objavljuju u svojim planovima obuke.

Prioriteti obučnih aktivnosti. Potpora operacijama u tijeku (prvenstveno ISAF), razina ambicija određena sudjelovanjem u NATO snagama brzog odgovora i drugim NATO snagama, održavanje i povećanje operativnih sposobnosti te vojna suradnja koja je temelj „kooperativne sigurnosti“, prioriteti su obuke u HKoV-u.

Institucijska obuka u HKoV-u

Institucijska obuka je u potpori personalnom sustavu za popunu snaga osposobljenim pojedincima za obnašanje dužnosti u sastavu snaga mirnodopskog i ratnog ustroja, kao i snaga za međunarodne vojne operacije.

Dragovoljno služenje vojnog roka (temeljna vojna obuka ročnika)

Hrvatska kopnena vojska organizira i provodi obuku ročnika na dragovoljnom služenju vojnog roka. Kapaciteti HKoV-a za ovu vrstu obuke je do 1000 vojnika godišnje kroz dva termina obučavanja. Obuka se provodi u dva dijela, prvi u vojarni „123. brigade“ u Požegi gdje se provodi obuka do prisege, a drugi u terenskim uvjetima na jednom od poligona HKoV-a. Ročnike se na dragovoljnom služenju vojnog roka obučava u temeljnim vojničkim vještinama. Nakon završetka obuke vojnici su osposobljeni u temeljnim vojnim znanjima i vještinama propisanima za vojnika strijelca.

Specijalistička vojna obuka

Osposobljavanje pojedinaca za vojno-stručnu specijalnost provodi se kroz specijalističku vojnu obuku u potpori prijema osoblja u djelatnu vojnu službu na vojničke dužnosti. Specijalistička vojna obuka se planira i provodi u skladu s potrebama Ministarstva obrane RH za popunu vojničkih mjesta u Oružanim snagama RH. Provodi se prema programima obuke i ocjenjivanja koje se nakon svake obuke, temeljeno na raščlambama, dopunjuju i korigiraju po potrebi. U skladu s mogućnostima, kapaciteti unutar specijalističke vojne obuke koriste se za preobuku odnosno za obuku promjene vojno-stručne specijalnosti (prekvalifikaciju) i dopunsko osposobljavanje pripadnika HKoV-a u skladu s pojedinačnim zahtijevanim sposobnostima ustrojbenih dužnosti. U HKoV-u se obuka provodi za: rod - ukupno 8 rodova (pješaštvo, oklopništvo, topništvo, inženjerija, protuzračna obrana, nuklearno-kemijsko-biološka obrana, veza, vojna policija), za ukupno 25 specijalnosti (4 pješačke – mehanizirana, streljačka, minobacačka, protuoklopna, 2 oklopništvo – tenkovska i oklopno – mehanizirana, 5 topničkih – topničko – haubička, raketna, računateljska, topografska, topničko – izvidnička, 2 protuzračna – topnička i raketna, 4 inženjerijske – pionirska, pontonirsko – amfibijska, mosna i strojno-graditeljska, 3 veza – radio, telekomunikacijska i računalna, 3 nuklearno-kemijsko-biološka obrana – izvidnička, dekontaminacijska i laboratorijska, 2 vojnopolicijske – temeljna i prometna).

Funkcionalna obuka

U svim zapovjedništvima i postrojbama HKoV-a razvijeni su planovi i programi funkcionalne obuke koja se provodi u cilju održavanja i povećanja razine vojnostručnih znanja pripadnika HKoV-a radi podizanja razine osposobljenosti osoblja za obnašanje poslova i zadaća za svoje dužnosti te radi zadovoljenja definiranih prioritetnih ciljeva HKoV-a i OSRH u cjelini. Posebno težište je na zadaćama za postizanja operativne interoperabilnosti s NATO-om te dostizanju sposobnosti za rad po NATO standardima i za rad u NATO-ovim stožerima.

Funkcionalna obuka se provodi u obliku specijalističkih seminara, tečajeva, predavanja, radionica i konferencija te kao obuka u simulacijskim središtima, poligonima i vježbalištima. Obuku za stjecanje određenih certifikata stručnosti i sposobnosti koje zahtijevaju ustrojbene dužnosti (operatori na sustavima i sl.) planira se u HKoV-u, a provodi se u za to nadležnim ustrojstvenim cjelinama HKoV-a i HVU-u, ukoliko se odnosi na dočasnike i časnike. Od funkcionalne obuke je potrebno navesti i obuku na dužnosti/radnom mjestu koja se važan oblik obučavanja u samorazvoju sposobnosti pojedinca i razvoju sposobnosti podređenih.

Obuka kadeta

Hrvatska kopnena vojska sudjeluje u obuci kadeta odobrenoj Programom obuke kadeta kroz kampove u planiranim terminima. Provedba obuke u kampovima se odvija na vojnim poligonima HKoV-a tijekom srpnja i kolovoza uz koordinaciju s Hrvatskim vojnim učilištem.

Obuka djelatnog sastava

Obuka postrojbi, koristeći institucijske temelje, provodi se u organizacijama i postrojbama, usredotočena je na zadaću i poštuje pojedinačne i timske vještine i znanja. Obuka u HKoV-u je jedinstvena bez obzira radi li se o obuci za operacije u zemlji ili za međunarodne operacije. Spremnost za brzi razmještaj i sposobnost brzog djelovanja u području operacija s minimalnom dodatnom obukom zahtjev je koji zapovjednici moraju ispuniti kako bi u potpunosti proveli dodijeljene misije. Obuka rodova, službi i struka i njihovih specijalnosti važno je područje razvoja i održavanja operativnih sposobnosti te uz obuku snaga predviđenih za operacije ima i dalje najviši prioritet u HKoV-u, posebno u dodjeljivanju obučnih kapaciteta i financijskih sredstava.

Ostali prioriteti u obuci djelatnog sastava

■ Primjena prihvaćenih NATO doktrina i standarda,
■ Razvoj sposobnosti stožernog osoblja za djelovanje u združenome i multinacionalnom okružju,
■ Obuka na novim tehničkim i oružnim sustavima,
■ Održavanje zahtijevane razine tjelesne spremnosti,
■ Održavanje postojećih sposobnosti za provedbu misije Oružanih snaga RH u cjelini,
■ „Pružanje pomoći civilnim institucijama u zemlji“ s ciljem pomoći civilnom društvu u slučaju velikih prirodnih ili ekoloških nesreća/katastrofa.

Pojedinačna obuka

Svakog pripadnika HKoV-a se obučava se u duhu vojnih vrijednosti (lojalnost, profesionalnost, poštenje, nesebičnost, integritet, čast i osobna hrabrost), kako bi se stvorio duh zajedništva i odgovornosti temeljen na prijateljstvu i služenju našem narodu. Važno je također razvijati snošljivost i toleranciju za djelovanje u višenacionalnom okružju. Svaki profesionalni vojnik u HKoV-u (vojnik, dočasnik i časnik bez obzira na granu/rod, službu, struku) mora biti sposoban uporabiti osobno naoružanje, taktički se kretati, komunicirati i pružiti prvu pomoć. Temeljne vojničke vještine se održavaju kroz redovnu i svakodnevnu obuku. Sigurno rukovanje osobnim naoružanjem smanjuje rizik nastajanja izvanrednih događaja i povećava samopouzdanje pripadnika HKoV-a prilikom korištenja osobnog naoružanja. Sve vojne osobe na dužnostima u zapovjedništvima razine bojne i više provode najmanje dva, a u postrojbama razine satnije i niže najmanje šest do osam gađanja osobnim oružjem godišnje. Vrsta i složenost gađanja (od jednostavnih do složenih situacijskih gađanja) je usklađena s dodijeljenim dužnostima i zahtijevanim sposobnostima. Obuku iz vježbovnih radnji i postupaka u skladu s Pravilnikom o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama RH i Pravilniku o službi Oružanih snaga RH također zauzima visoko mjesto na listi obučnih prioriteta HKoV-a. U cilju održavanja i daljnjeg poboljšanja psihofizičkih sposobnosti i zdravstvenog statusa svih pripadnika HKoV-a u svim ustrojstvenim cjelinama HKoV-a provodi se tjelovježbe i to: u postrojbama do razine satnije u trajanju od minimalno 60 minuta, a u zapovjedništvima razine bojne i više u trajanju od minimalno 30 minuta dnevno. Provjera tjelesnih sposobnosti se provodi prema Pravilniku o privlačenju, selekciji i odabiru za prijem u djelatnu vojnu službu (NN 51/2012). Provjera tjelesnih sposobnosti obavezna je za sve pripadnike OS RH i temeljni je uvjet za profesionalni razvoj pripadnika Oružanih snaga RH. Djelatne vojne osobe koje ne prođu provjeru tjelesne sposobnosti ne predlažu se za školovanje i promicanje u razdoblju u kojem nisu zadovoljile na testiranju tjelesnih sposobnosti.

Obuka vođa

Dočasnički lanac potpore u HKoV-u ima ključnu ulogu u razvoju pojedinaca, oni nastavljaju proces prilagodbe novih vojnika i počinju njihov profesionalni razvoj. Dočasnici u HKoV-u su odgovorni za provedbu obuke koja je utemeljena na standardima, usmjerena na provedbu i usredotočena na zadaću:

■ određuju specifične zadaće pojedinaca, posada i timova koje podupiru zajedničke zadaće i popis zadaća važnih za misiju postrojbe,
■ planiraju, pripremaju, uvježbavaju i provode obuku,
■ ocjenjuju obuku i provode raščlambe nakon djelovanja kako bi osigurali povratnu informaciju zapovjedniku o pojedinačnoj učinkovitosti, učinkovitosti posada i timova.

Sve dočasnike na dužnostima instruktora kroz funkcionalnu obuku kontinuirano se usmjerava na obuku obučavatelja na svim razinama, s naglaskom na didaktičko-metodičko područje, te se u tim područjima kontinuirano provodi podizanje kompetencija instruktora.

Obuka postrojbi

Važnost obuke postrojbi proizlazi iz činjenice da ona priprema postrojbe za operacije. Obuka postrojbi je temelj razvoja operativnih sposobnosti nužnih za uspješnu provedbu operacija. Kako bi uspostavili učinkovitu obuku, obučni planovi su razvijeni i provedeni s usredotočenjem na ključne zadaće i obučne ciljeve neophodne za ispunjenje misije. Obuka postrojbi se temelji na realističnim scenarijima, operativnim uvjetima i standardima, a intenzitet obuke prilagođava se realnom (fizičkom i psihičkom) obujmu naprezanja osoblja u operaciji. Kroz obuku postrojbi se osigurava postupnost u obuci, provodi se obuka zapovjednika i stožera, a svaka ovakva obuka postrojbe završava vježbom u sklopu koje se provodi ocjenjivanje. Kako se standardi snaga Savezničkog zapovjedništva za operacije odnose na cjelokupne snage, a ne samo na deklarirane postrojbe, sve operativne postrojbe obučavaju se prema tim standardima.

Načela obuke zapovjednog lanca na kojema se temelji obuka HKoV-a:

■ Temeljna obučna postrojba je satnija/bitnica,
■ Obučavaju se organske sastave u punoj personalnoj i materijalnoj jačini,
■ Primjenjuje se sustav upravljanja vremenom,
■ Zastupljenost provođenja obuke u uvjetima ograničene vidljivosti i u nuklearno-biološko-kemijskim uvjetima provodi se u skladu sa zahtjevima dostizanja sposobnosti,
■ Stožer bojne provodi minimalno 2 stožerne vježbe godišnje,
■ Postrojbe predviđene za upućivanje u operacije provode minimalno 50% obuke na engleskom jeziku,
■ Posebna pozornost tijekom obuke se pridaje obuci o održavanju naoružanja i opreme,
■ Djelatnici i postrojbe odabrane za upućivanje u operacije prolaze najsloženije i najzahtjevnije oblike obučavanja kako bi ih se pripremilo za zahtjeve u operacijama u međunarodnom okružju.

Obuka razmjestivih snaga

Razmjestive snage čine bazen snaga za buduće kontingente, održavaju visoku razinu obučenosti i spremnosti za provedbu zadaća kroz široki spektar operacija u različitim zemljišnim i vremenskim uvjetima. Na temelju prosudbe dodijeljenih misija i operativnih zahtjeva, obuka razmjestivih snaga je usredotočena na operativne sposobnosti zahtijevane za provedbu specifičnih zadaća. Zapovjednici snagama predviđenima za razmještaj u područje operacije osiguravaju spremnost (organiziranost, opremljenost, obučenost i ocjenjenost) u skladu s operativnim sposobnostima zahtijevanima za trenutne i buduće operacije te propisanom kategorijom spremnosti u Ciljevima sposobnosti.

Obuka razmjestivih snaga

Razmjestive snage čine bazen snaga za buduće kontingente, održavaju visoku razinu obučenosti i spremnosti za provedbu zadaća kroz široki spektar operacija u različitim zemljišnim i vremenskim uvjetima. Na temelju prosudbe dodijeljenih misija i operativnih zahtjeva, obuka razmjestivih snaga je usredotočena na operativne sposobnosti zahtijevane za provedbu specifičnih zadaća. Zapovjednici snagama predviđenima za razmještaj u područje operacije osiguravaju spremnost (organiziranost, opremljenost, obučenost i ocjenjenost) u skladu s operativnim sposobnostima zahtijevanima za trenutne i buduće operacije te propisanom kategorijom spremnosti u Ciljevima sposobnosti.

Snage brzog odgovora

Kroz redovnu obuku planira se i provodi obuka za dostizanje i održavanje zahtijevanih sposobnosti u skladu s misijama i zadaćama snaga brzog odgovora.

Potpora trenutnim operacijama

Obuku pojedinaca i postrojbi za operacije potpore miru i mirovne misije organiziraju se i provode prema Konceptu obuke za međunarodne vojne operacije te standardnom operativnom postupku za praćenje priprema, upućivanje, smjenu i povratak pripadnika/postrojbi HKoV-a iz operacija i misija u inozemstvu. Opća obuka odnosi se na temeljne vojne vještine i opće obučne module zajedničke svim operacijama koje se provode kao redovne aktivnosti u svakodnevnoj obuci. Preduputna obuka pokriva posebnosti zadaća izravno vezanih uz konkretnu operaciju i usredotočena je na aktivnosti i zadaće u izravnoj svezi sa specifičnostima operacije.

Obuka protupožarnih namjenski organiziranih snaga

U HKoV-u se provodi obuka namjenski organiziranih snaga za gašenje velikih šumskih požara te vježbe potpunoga protupožarnog uređenja objekata prema jedinstvenome programu obuke. Provodi se funkcionalna obuka specifičnih dužnosti za angažiranje u protupožarnim i protupoplavnim postrojbama HKoV-a (rukovatelji vatrogasnim uređajima, inženjerijskim strojevima, motornim pilama i dr.).

Posebni oblici obučavanja

Ustrojstvene cjeline HKoV-a, od posebnih oblika obuke provode obuku za dubinske izvidnike (u Vojno obavještajnoj bojni HKoV-a), dok je u ostalim slučajevima HKoV korisnik ovakvih oblika obučavanja koje za OSRH provode ustrojstvene cjeline koje nisu u sastavu HKoV-a (nositelj za sve oblike padobranske obuke te za obuku taktičkih snajperista je Bojna za specijalna djelovanja Glavnog stožera OSRH, a za roniteljsku obuku Hrvatska ratna mornarica). Na posebne oblike obuke upućuju se pripadnici HKoV-a postrojbi kojima je takva vrsta obuke odobrena, a u skladu s potrebama ustrojbenog mjesta i postrojbe.


Vojne vježbe

Vojne vježbe podupiru trenutne i buduće operacije i međunarodno preuzete obveze i imaju jasne obučne ciljeve temeljene na operativnim zahtjevima i prioritetima. Vojne vježbe se usmjeravaju na održavanje/podizanje i ocjenjivanje operativnih sposobnosti snaga te na uvježbavanje postupaka i jačanje suradnje s civilnim organizacijama. Scenariji vježbi obuhvaćaju puni spektar vojnih operacija, od jednostavnih operacija humanitarne pomoći do složenih borbenih operacija. Scenariji se razvijaju zbog obuke zapovjedništava, stožera i postrojbi s trajanjem od jednog dana do nekoliko tjedana, angažiranjem timova koji rješavaju „izolirani“ problem, do punog borbenog scenarija uz povećanu uporabu borbenih sredstava i ljudskih resursa.

Planiranje i realizacija vojnih vježbi provodi se u 4 faze:

■ prva faza: Razvoj koncepta i specifikacije vježbe
■ druga faza: Planiranje vježbe i izrada dokumentacije
■ treća faza: Provedba vježbe
■ četvrta faza: Raščlambe vježbe i izvješćivanje.

Prilikom odabira vježbi, određivanja ciljeva i izrade scenarija vježbe u HKoV-u primjenjuju se sljedeći kriteriji po prioritetu:

■ neposredna priprema za operaciju,
■ aktivnosti neposredno vezane za implementaciju ciljeva snaga/sposobnosti ili obveza prema NATO/EU/UN,
■ potpora priprema za operaciju,
■ potpora implementacije ciljeva snaga/sposobnosti ili obveza prema NATO/EU/UN,
■ bilateralna suradnja, multilateralna suradnja i
■ održavanje operativnih sposobnosti.


Međunarodna vojna suradnja

Međunarodna vojna (ili obrambena) suradnja u Hrvatskoj kopenoj vojsci provodi se na temelju smjernica za provedbu aktivnosti međunarodne vojne suradnje i na temelju godišnjeg plana međunarodne vojne suradnje. Sve aktivnosti međunarodne vojne suradnje Hrvatske kopnene vojske (HKoV) usmjerene su na jačanje i unaprjeđenje obrambenih sposobnosti postrojbi HKoV-a te u potpori Oružanih snaga Republike Hrvatske i HKoV-a kao vodećeg čimbenika stabilnosti i sigurnosti u regiji.

Aktivnosti međunarodne vojne suradnje HKoV-a podijeljene su u funkcionalna područja: bilateralna suradnja (suradnja s jednim partnerom ili saveznikom); multilateralna suradnja (suradnja s više partnera ili saveznika); suradnja u okviru NATO Saveza i Europske unije može biti bilateralna ili multilatelarna.

Kroz navedena tri osnovna oblika/funkcionalna područja provode se aktivnosti međunarodne vojne suradnje: susreti visoke razine, sastanci stručnih skupina, seminari, tečajevi, konferencije, zajednička obuka, vojne vježbe i zajedničko sudjelovanje u operacijama potpore miru.

U okviru bilateralne vojne suradnje (BVS) realizira se kvalitetan program vojne suradnje sa strateškim bilateralnim partnerom – Sjedinjenim Američkim Državama. Aktivnosti su u izravnoj potpori razvoja i unaprjeđenja obrambenih sposobnosti. Bilateralna suradnja sa zemljama susjedstva na području sigurnosti i obrane ostvaruje se kroz jačanje svih mjera sigurnosti i povjerenja, transparentnosti, razmjenu iskustava i suradnju povezanu sa sudjelovanjem u operacijama potpore miru. Pored bilateralne suradnje sa SAD-om i sa zemljama u regiji, značajne aktivnosti bilateralne vojne suradnje ostvaruju se sa SR Njemačkom i Republikom Poljskom. Suradnja sa SR Njemačkom ostvaruje se u cilju zajedničkog sudjelovanja u operaciji ISAF u Afganistanu, dok je suradnja s Republikom Poljskom usmjerena na vojno-tehničku suradnju i suradnju specijalnih postrojbi.

Aktivnosti multilateralne vojne suradnje (NATO i EU aktivnosti) su usmjerene na tečajeve, konferencije, zajedničku obuku, vojne vježbe i zajedničko sudjelovanje u operacijama potpore miru. NATO aktivnosti se prvenstveno realiziraju na području certifikacije i afirmacije snaga, izobrazbe i obuke, obuke za sudjelovanje u operacijama potpore miru te razmjene informacija u sklopu programa Pametne obrane (Engl. Smart Defence). Potrebno je naglasiti sudjelovanje u projektima Pametne obrane kroz koje se oružane snage više zemalja mogu udružiti u razvoju određenih sposobnosti (Npr. sposobnost suprostavljanja improviziranim eksplozivnim napravama) i na taj način dostići željeni stupanj sposobnosti uz znatno manja financijska sredstva u odnosu na samostalni razvoj i unapređenje sposobnosti.

Aktivnosti u okviru EU usmjerene su na sudjelovanje u projektima povlačenja i dijeljenja (Engl. Pooling and Sharing). Ovi projekti su razvijeni u cilju nadomještanja određenih nedostajućih sposobnosti. Nadalje, aktivnosti u okviru EU se također očituju na sudjelovanje u Europskoj borbenoj skupini po istom principu kao i sudjelovanje u NATO bazenu snaga. HKoV se priprema za sudjelovanje u Europskoj borbenoj skupini 2016. s jednom pješačkom satnijom i potpornim osobljem.

Aktivnosti međunarodne vojne suradnje sa zemljama regije u velikom broju se ostvaruju kroz okvire Američko-jadranske povelje. U ovom okviru za istaknuti je zajedničko uvježbavanje postrojbi zemalja potpisnica povelje kroz program međunarodnih vojnih vježbi IMMEDIATE RESPONSE, zajedničko sudjelovanje u operaciji ISAF u Afganistanu te pružanje potpore zemljama regije u procesu prijema u punopravno članstvo u NATO i EU (razmjena iskustava, seminari, tečajevi, posjete savjetničkih timova).


Sudjelovanje pripadnika i postrojbi HKoV-a u operacijama odgovora na krize

Mirovne misije UN-a

Tijekom 2012. pripadnici HKoV-a sudjelovali su u misiji UN-a UNDOF – Golanska visoravan (Libanon i Sirija) u sastavu 8., 9. i 10. HRVCON-a UNDOF sa zadaćom u skladu s poveljom VI i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 350 od 31. svibnja 1974. godine. Od 18. ožujka 2013. prestalo je sudjelovanje u misiji UN-a UNDOF – Golanska visoravan (Libanon i Sirija). Pripadnici HKoV-a sudjelovali su tijekom 2012. i na pojedinačnim dužnostima vojnih promatrača i stožernih časnika u misijama UN-a UNMOGIP (Indija – Pakistan), MINURSO (Zapadna Sahara) i UNFICYP (Cipar). Sudjelovanje na pojedinačnim dužnostima vojnih promatrača i stožernih časnika u misijama UN-a se nastavilo se i u 2013. godini, tako da se sada trenutno u dvije misije UNMOGIP (Indija – Pakistan) i MINURSO (Zapadna Sahara) nalazi 6 pripadnika HkoV-a.

NATO/EU snage odgovora

Tijekom 2012. provedene su pripreme za sudjelovanje postrojbi HKoV-a u sastavu Borbene skupine Europske unije. Od 1. srpnja 2012. do 31. prosinca 2012. deklarirane snage HKoV-a su se nalazile u statusu na čekanju. U 2012. istaknuli bi sudjelovanje pripadnika HKoV-a u provedbi VNZ “CORE EU BG II/2012” u obučnom središtu njemačke vojske “ACTC Letzlingen” od 26. travnja do 8. svibnja 2012. Cilj vježbe je bio zajedničko uvježbavanje deklariranih postrojbi za MN INF Bn u sastavu borbenog dijela EU BG te dovršetak procesa integracije časnika imenovanih na stožerne pozicije bojne. HKoV je nositelj obuke i pripreme postrojbi i pojedinaca za vod VP (NRF 2013.), vod NBKO za dekontaminaciju ( NRF 2013.) i motoriziranu satniju (NRF 2014.).


Prioriteti razvoja HKoV-a za plansko razdoblje 2015.-2024.

Prioritet HKOV je modernizacija i opremanje ključnih manevarskih postrojbi Oružanih snaga. U razdoblju do 2020. prioritet je opremanje gardijske mehanizirane brigade što predstavlja izravan doprinos realizaciji NATO ciljeva sposobnosti. Drugi prioritet u razdoblju do 2020. je opremanje ostalih deklariranih postrojbi. U razdoblju od 2021. do kraja 2024. pa i izvan tog razdoblja, pokrenut će se projekti opremanja i modernizacije gardijske oklopno-mehanizirane brigade, što je neophodno radi zadržavanja i povećanja razine njenih sposobnosti.

Pješačko naoružanje i oprema

Količine ispravnog pješačkog naoružanja u Oružanim snagama zadovoljavaju potrebe predložene strukture, ali tehnološki zaostaju, a kalibrom i zahtjevima održivosti ne omogućavaju usklađenost operativnog djelovanja s oružanim snagama članica NATO-a i EU-a. Oružane snage su u prethodnom razdoblju započele opremanje novom jurišnom puškom VHS (u kalibru NATO-a) i pripadajućom opremom u količini od 6.000 komada. Do kraja 2017. potrebno je opremiti jednu mehaniziranu bojnu (koja čini okosnicu borbene grupe mehaniziranog pješaštva), a do kraja 2020. potrebno je opremiti puškostrojnicom i univerzalnom strojnicom NATO kalibra ostale postrojbe HKOV-a deklarirane za NATO bazen snaga. Paralelno s nabavom nove jurišne puške potrebno je izvršiti opremanje pripadajućim streljivom 5,56 mm, obzirom da u Oružanim snagama ne postoje zalihe u ovom kalibru. U planskom razdoblju prioritet je nastavak opremanja vojnika individualnom opremom: prikrivna odora u digitalnom tisku, vojna čizma i kaciga, borbeni modularni prsluk i naprtnjača te individualni uređaji za noćno osmatranje. Postrojbe koje su deklarirane prema NATO i EU potrebno je opremiti opremom za djelovanje u uvjetima ekstremne vrućine i hladnoće. U drugom dijelu planskog razdoblja započet će projekt opremanja vojnika naprednim sustavima djelovanja, zaštite i komunikacija. Prioritet u opremanju pješačkim oružjem i opremom imat će postrojbe predviđene za upućivanje u NATO / EU operacije.

Topništvo za potporu

Oružane snage su opremljene topničkim oružjima različitog porijekla i kalibra (105, 120, 122, 130, 152, 155 mm), tehnološke zastarjelosti, sporog izračunavanja početnih elemenata te provedbe korekcije vatre i brzina reakcije i nezadovoljavajućih značajki po pitanju dometa i preciznosti. Obzirom na nove zahtijevane sposobnosti potrebno jezamijeniti postojeća topnička sredstva novim topničkim sustavima, unificiranog kalibra od 155 mm. Na taj način pojednostavila bi se njihova održivost te povećala mobilnost i interoperabilnost u zajedničkom djelovanju sa snagama članica NATO-a i EU-a. Prelaskom na nove topničke sustave implementirati će se NATO cilj sposobnosti djelovanja na daljinama do 40 km uz upotrebu raznovrsnog preciznog streljiva, upotrebu sustava za upravljanje i rukovanje vatrom i razmjenu informacija s partnerima. Opremanje i uvoñenje sustava u operativnu uporabu izvršit će se do 2019. godine, apuna operativna sposobnost do 2022. godine.

Sredstva za protuoklopnu borbu

Oružane snage su opremljene zastarjelim protuoklopnim sustavima nezadovoljavajućih značajki po pitanju dometa, vođenja i probojnosti. Protuoklopni vođeni raketni sustav (POVRS) dometa je do 2,5 km, a prijenosni protuoklopni sustav Maljutka proglašen je neperspektivnim. Sposobnost protuoklopne borbe će se u narednom razdoblju poboljšati opremanjem BOV-a Patria suvremenim protuoklopnim sustavima III. generacije.Također, razmotrit će se zamjena prijenosnih sustava Fagoti Metis modernijim ili će se postojeći opremiti modernim/poboljšanim streljivom većeg dometa i većom probojnošću te lakšim načinom vođenja protuoklopnih projektila.

Sredstva oklopništva

Oružane snage opremljene su tenkom M-84, koji zadovoljava potrebe u planskom razdoblju, uz provedbu revizije. Mehanizirano pješaštvo HKoV-a opremljeno je borbenim vozilom BVP M80A za koje će se, pri kraju planskog razdoblja, razmotriti modernizacija. Opremanje suvremenim oklopnim vozilom na kotačima BOV Patria (u 7 različitih inačica) i uvođenje u operativnu uporabu 126 komada završit će 2016. godine. BOV će biti opremljen suvremenim komunikacijskim sustavom te daljinski upravljanom strojnicom u kalibru 12,7 mm. Do kraja 2016. godine, dio vozila će biti opremljeno daljinski upravljanim topom u kalibru 30 mm i naprednim protuoklopnim sustavom.

Lako oklopno vozilo (borbeno)

U suradnji s bilateralnim partnerom izvršit će se opremanje i uvoñenje u operativnu uporabu lakih oklopnih vozila (M-ATV, MRAP) do kraja 2017. godine.

Sredstva za PZO

U naoružanju HKOV-a nalaze se PZO topovi kalibra 20mm, samohodni raketni sustavi S-10 CRO i S-10M te laki prijenosni raketni sustavi IGLA i S-2M. Svi topnički PZO sustavi kao i lako prijenosni sustav S-2M proglašeni su neperspektivnim. Za potrebe sposobnosti PZO zaštite manevarskih postrojbi, HKOV će se opremiti sustavima malog dometa za PZO obranu manevarskih postrojbi (MANPADS).

Inženjerijska sredstva

Postojeća mosna i pontonirska sredstva i oprema su zastarjela te taktički i tehnički ne odgovaraju novim zahtjevima. Posljedica takvog stanja je visoka razina neispravnosti, visoki troškovi održavanja i nemogućnost pružanja pune inženjerijske borbene potpore u segmentu osiguranja pokretljivosti manevarskih postrojbi u operacijama. Sukladno novim operativnim zahtjevima za održavanje operativnog tempa u visoko mobilnim operacijama, Oružane snage će u narednom razdoblju prioritetno dovršiti opremanje deklariranih snaga inženjerije za NATO (jedan vod i jedna satnija za opću inženjerijsku potporu, jedan vod za inženjerijsku borbenu potporu i jedan vod EOD) s inženjerijskim strojevima, kamionima, EOD opremom i specijalnim EOD vozilima te započeti opremanje novim inženjerijskim sustavima potrebnim za realizaciju prihvaćenih NATO Ciljeva sposobnosti.

Sredstva i oprema NBKO

Većem dijelu sredstava za osobnu NBK zaštitu, samopomoć i osobnu dekontaminaciju istekao je vijek uporabe. Prioritet u narednom razdoblju bit će opremanje postrojbi Oružanih snaga individualnom zaštitnom opremom, tretmanima za prvu-samopomoć, dozimetriju, sredstvima za osobnu dekontaminaciju kože, odjeće, osobne opreme i osobnog naoružanja te opremanje multifunkcionalnog NBKO voda. Preuzetim ciljevima sposobnosti preuzeta je i obveza nabave umreživih kemijskih i radioloških point-detektora, razmjestivih sredstava za kolektivnu zaštitu od NBK agenasa/opasnosti i sredstava za uspostavu i razvoj NBK sustava upozoravanja i izvješćivanja.

Sredstva i sustavi veze

Prioritet u narednom razdoblju bit će opremanje postrojbi HKoV-a sredstvima koja osiguravaju uvjete za implementaciju NATO ciljeva sposobnosti. Pri opremanju borbenim oklopnim vozilima, samovoznim topničkim sustavima, lakim oklopnim borbenim vozilima, PZO sustavima i BVP osigurat će se i opremanje sredstvima i sustavima veze.

MISIJE I ZADAĆE OS RH

U skladu sa zahtjevima koji su postavljeni pred OS RH u nacionalnoj obrani te ispunjavanju obveza koje proistječu iz članstva u NATO definirane su misije i zadaće OS RH. Oružane snage RH imaju tri temeljne misije:
1. Obrana Republike Hrvatske i saveznika,
2. Doprinos međunarodnoj sigurnosti,
3. Potpora civilnim institucijama.

Iz misija OSRH razvijaju se potrebne vojne sposobnosti i elementi snaga potrebni za dostizanje tih sposobnosti. Razvoj ključnih sposobnosti snaga usmjeren je na sposobnosti planiranja i izvođenja združenih operacija, te međunarodnih operacija odgovora na krize što uključuje i djelovanje OS RH i izvan nacionalnog teritorija, ali uvijek u sklopu savezničkih snaga (bilo u okvirima NATO, UN, EU ili drugih koalicijskih snaga), a u skladu s interesima i mogućnostima Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske su snage organizirane za obranu Republike Hrvatske i saveznika vojnim sredstvima te za druge oblike uporabe i korištenja u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom.
Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:
■ sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu,
■ pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima,
■ sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe,
■ koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su se, uvijek i u svim okolnostima, pri izvođenju borbenih i neborbenih djelovanja pridržavati pravila međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
Pripadnik Oružanih snaga dužan je odbiti zapovijed kojom se od njega traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
Pripadnici Oružanih snaga izjednačeni su u ostvarivanju prava i dužnosti neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Od 1. travnja 2009. godine Republika Hrvatska i njezine oružane snage službeno su u punopravnom članstvu NATO.  


O uporabi Oružanih snaga odlučuju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i ministar obrane u skladu s Ustavom i Zakonom o obrani.

Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.
Predsjednik Republike naređuje uporabu i zapovijeda Oružanim snagama u ratnom stanju te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske i djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora koju predlaže Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
Odluku o upućivanju zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
Oružane snage mogu biti uporabljene za pružanje pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu s odredbama članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
Oružane snage mogu se uporabiti kao pomoć u obrani državama članicama Europske unije.
Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.
Oružane snage mogu se upotrijebiti kao pomoć državama članicama Europske unije u slučajevima kada su izložene terorističkom napadu te prirodnim ili ljudskom djelatnošću izazvanim katastrofama.
Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.
Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.
Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
O korištenju Oružanih snaga odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama Zakona o obrani.
Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća.
Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih.
Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
Oružane snage se mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima za vrijeme trajanja ratnog stanja, u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.
Oružane snage iznimno mogu pružati pomoć lokalnoj zajednici i institucijama civilnog društva u provedbi humanitarnih projekata i projekata od općeg interesa.



Zakon o obrani (NN 73/2013) članku 70. određuje ovlasti tko ima ovlasti zapovijedanja i rukovođenja u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
(1) Načelnik Glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u Oružanim snagama na temelju zapovijedi i naredbi Predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga Zakona.
(2) Načelnik Glavnog stožera odgovoran je Predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Načelnik Glavnog stožera dužan je o provedbi akata iz stavka 2. ovoga članka istodobno izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
(4) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode vojne osobe raspoređene na zapovjedne i voditeljske dužnosti.
(5) Osobe iz stavka 4. ovoga članka zapovijedaju i rukovode stožerima, zapovjedništvima, granama, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.
(6) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije.
(7) Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitoga funkcioniranja Oružanih snaga.  



Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.
Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti. Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana.
Grane Oružanih snaga su dijelovi Oružanih snaga u okviru kojih se provode pripreme i opremanje pojedinaca, postrojba i namjenski organiziranih snaga za izvršenje zadaća u određenim geografskim prostorima (kopno, more, zrak) čija je primarna zadaća održavanje potrebne razine bojne spremnosti operativnih postrojba.

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Iznimno, mirnodopski sastav Oružanih snaga čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka. Ratni sastav Oružanih snaga, uz vojne osobe, državne službenike, namještenike i ročnike (kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka), čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.
Sadašnja struktura OS RH na snazi je od 1. prosinca 2014., a obuhvaća Glavni stožer OS RH, Vojno stegovni sud, vojna predstavništva, pristožerne postrojbe, tri grane: Hrvatsku kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu, te Hrvatsko vojno učilište "Petar Zrinski", Zapovjedništvo za potporu i Zapovjedništvo specijalnih snaga.

Obrambeni troškovi 1995.-2015.

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.] NAMA/OPĆENITO/20160210_Obrambeni_troškovi_1995.-2015/Obrambeni_troškovi_1995.-2015._HR.htm

Krajem kolovoza 2016. Oružane snage RH imaju 15702 pripadnika, od kojih 14189 djelatnih vojnih osoba i 1513 državnih službenika i namještenika.

Od 14189 djelatne vojne osobe njih 3128 su časnici, 5339 su dočasnici, 5186 vojnici, 517 vojni specijalisti, 338 državni službenici i 1175 namještenici.

U Oružanim snagama raspoređeno je 19 generala i admirala.

Brojčana veličina osnovnih ustrojstvenih cjelina OS RH

 Ažurirano 31. kolovoza 2016.



Prosječna dob pripadnika OS RH u prosincu 2015. bila je 38,6 godina.
Prosječna dob vojnika bila je 31,9 godina.

Brojčana veličina OSRH prema spolnoj pripadnosti

OSRH u 2015. godini: Vojni mimohod, “Združena snaga 2015, modernizacija HKoV, očuvanje raketne sposobnosti HRM, remont Migova

ZAGREB, 24. prosinca 2015. (Hina) – U protekloj godini Ministarstvo obrane (MORH) i Oružane snage Republike Hrvatske (OSRH) održali su pred državnim vrhom i brojnim građanima u Zagrebu veliki vojni mimohod u povodu 20. obljetnice akcije “Oluja”, na kojem su prikazani oprema i naoružanje OSRH-a, među kojima su “premijeru” imale nove haubice PzH 2000 kalibra 155 milimetara, jedno od najmodernijih topničkih oružja na svijetu.

U 2015. godini brod Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Andrija Mohorovičić” sudjelovao je u tromjesečnoj misiji u operaciji “Triton” Europske unije u Sredozemlju, tijekom koje je spasio nekoliko tisuća ilegalnih imigranata, za što je nedavno dobio posebno priznanje za poduhvat na moru ,”Plavu vrpcu Vjesnika”.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ PZO) kompletirali su nakon velikih problema eskadrilu borbenih zrakoplova MIG 21, na kojoj su, s više od godinu dana zakašnjenja, u Ukrajini završeni remont i modernizacija. Hrvatska sada raspolaže s 12 borbenih zrakoplova, sedam obnovljenih i još pet koje je, također obnovljene, kupila od Ukrajinaca.

MORH je također objavio da je stručni tim OSRH-a, koji je predvodio pukovnik Michael Križanec, u SAD-u odabrao 16 helikoptera OH-58D Kiowa Warrior, koji su prvi put ušli u uporabu američke vojske 2012., a američka strana iduće godine donirat će ih Hrvatskoj. Ti bi se helikopteri na našem nebu trebali pojaviti iduće godine.

Na sjednici Vijeća za obranu, kojoj su nazočili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica OSRH-a Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Zoran Milanović, ministar obrane Ante Kotromanović i predstavnici vojnog vrha, zaključeno je da treba sačuvati HRZ i PZO i tijekom godine izraditi stručne studije o modelima modernizacije borbene komponente HRZ-a i PZO-a.

MORH je potom osnovao stručno povjerenstvo za nabavu novog borbenog zrakoplova, koji bi zamijenio sadašnji MIG 21, koji je u sastavu HRZ-a još od Domovinskog rata.

Tijekom godine zrakoplovi MIG 21 izveli su nekoliko akcija “Air policing-a”, te su po zapovijedi nadležnog NATO zapovjedništva u srpnju i listopadu presreli civilne zrakoplove koji se nisu odazivali na pozive kontrole leta, a nakon provedene procedure civilni zrakoplovi nastavili su normalno let do svojih odredišta.

Svih šest pilota akrobatske grupe “Krila Oluje” u sastavu HRZ-a i PZO, inače instruktori na vojnim avionima PC-9, zatražili su u ožujku sporazuman prekid radnog odnosa zbog ponude za posao iz inozemstva, no već na mimohodu je ta akrobatska skupina izvela program s novom postavom pilota.


Nastavljen je proces opremanja i modernizacije OSRH, u sklopu čega je početkom godine potpisan ugovor s 22 hrvatska proizvođača vojne obuće, odjeće i opreme ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna.

Tako je, između ostalog, u uporabu počela ulaziti moderna jurišna puška VHS 2, kalibra 5,56 milimetara, koju proizvodi tvrtka HS produkt. Za tu pušku zainteresirane su i neke druge države, koje bi je uvele kao standardno naoružanje svojih vojski.

Pripadnici OSRH sudjelovali su u nekoliko velikih NATO-vih vježbi, među kojima se ističe vježba “Trident Juncture 15” u listopadu, najveća vojna vježba NATO-a u zadnjih 15 godina koja je održana u Španjolskoj.

U toj su vježbi dva broda HRM-a do Španjolske prevezla četiri oklopna vozila tipa Patria, dva kamiona, jedno terensko vozilo i opremu, te 14 pripadnika Hrvatske kopnene vojske, dok su ostali od ukupno 50 vojnika prevezeni zračnim putem.

U Hrvatskoj je na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja 6. listopada održana pokazna vježba s bojnim gađanjem “Združena snaga 15”, jedna od najvećih vježbi OSRH od Domovinskog rata. U vježbi je sudjelovalo više od 1000 pripadnika svih ustrojbenih cjelina OSRH, a provedena je u četiri dimenzije ratovanja – na kopnu, moru, iz zraka te u cyber prostoru. Cilj je bio pokazati integrirane sposobnosti OSRH-a i uspješnost uvođenja novih sustava i opreme u operativnu uporabu.


U sklopu vježbe “Združena snaga 15”, HRM je u akvatoriju Dugog otoka ispalio raketu RBS 15 s raketne topovnjače “Dmitar Zvonimir”. To je prvo ispaljivanje takve vrste rakete s broda od 1994. godine, ispalila ju je poručnica Maja Matković, raketno-topnička časnica HRM-a, a ispaljena je na udaljenost od 26 kilometara uništivši jedan otpisani brod kao metu.

U postrojenjima Brodosplita 17. rujna je položena kobilica za novi obalni ophodni brod (OOB). Riječ je o prvom iz serije od pet OOB-a koje to brodogradilište gradi za potrebe Obalne straže HRM-a. Brodovi duljine 43,5 metara i širine 8 metara bit će opremljeni temeljnim oružjem svih modernih obalnih straža današnjice, a to su automatski top kalibra 30 milimetara, dvije ručno upravljane strojnice kalibra 12,7 milimetara, te 4 ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Ostvarivat će brzinu od 28 čvorova. Posada će brojati 14 ljudi, a imat će veliki doplov i autonomiju na moru od 10 dana.


Tijekom protekle godine pripadnici sva tri roda OSRH-a dali su svoj doprinos u gašenjima požara na jadranskoj obali tijekom protupožarne sezone i u obrani područja ugroženih poplavama, a helikopteri HRZ-a i PZO-a izveli su brojne akcije spašavanja i prijevoza bolesnih i ozlijeđenih građana i turista.

Pripadnici OSRH-a također su pružili logističku i inženjerijsku potporu zbrinjavanju brojnih migranata koji su prošli kroz Hrvatsku, pri čemu su posebice inženjerijske postojbe dale veliki doprinos gradnji zimskog kampa za migrante u Slavonskom Brodu.

IZVOR: [You must be registered and logged in to see this link.] Broj 508  | 09.09.2016


"Uspješno, odgovorno i nadasve profesionalno sudjelovanje u međunarodnim operacijama i misijama potpore miru, na međunarodnim vježbama te u sastavu Multinacionalne bojne vojne policije daje mi za pravo reći da je Vojna policija u 25 godina izrasla u rod Oružanih snaga koji je sposoban provesti najzahtjevnije zadaće iz svoje nadležnosti," kazao je general zbora Mirko Šundov[/size][/h4]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Svečanost obilježavanja 25. obljetnice osnivanja Vojne policije OSRH, Dana roda vojne policije te Dana Pukovnije Vojne policije održana je 24. kolovoza u vojarni "Croatia". Nazočili su joj savjetnica Predsjednice Republike za obranu i nacionalnu sigurnost te ujedno njezina izaslanica Maja Čavlović, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, ministar branitelja Tomo Medved, glavni inspektor obrane RH te izaslanik ministra obrane general- bojnik Slaven Zdilar, zamjenik načelnika GS-a general-pukovnik Drago Matanović, zapovjednik HKoV-a general-pukovnik Mate Ostović, zapovjednik ZzP-a general-bojnik Mladen Fuzul, ravnatelj VSOA-e brigadni general Ivica Kinder, načelnik Službe Vojne policije GS OSRH brigadir Vlado Kovačević, zapovjednik Pukovnije Vojne policije brigadir Mate Radoš te brojni sadašnji i bivši zapovjednici te pripadnici Vojne policije. 

[You must be registered and logged in to see this image.]General Šundov u svojem je obraćanju naglasio kako su od svojeg osnutka, tijekom Domovinskog rata, pripadnici Vojne policije sudjelovali u svim borbenim operacijama dokazujući tako svoju obučenost i spremnost za izvršavanje najsloženijih zadaća. "Brojni pripadnici VP-a dali su svoje živote i zdravlje da bi naša domovina živjela i da bismo danas uživali u slobodi i demokraciji. Njihova žrtva i žrtva njihovih obitelji ostaje zauvijek utkana u temelje naše domovine, a uspomena na njih ostaje naša trajna obveza," rekao je general Šundov nakon čega se prisjetio i mirnodopskog razdoblja u kojem je Vojna policija nastavila svoj rast. "Nakon Domovinskog rata uslijedilo je mirnodopsko razdoblje koje je zahtijevalo prilagodbu novim strateškim i doktrinarnim rješenjima. Vojna je policija svoj ustroj, zadaće, obuku i školovanje prilagodila potrebama obrambenog sustava koji je i sam prolazio proces transformacije. Pokazujući iznimnu sposobnost prilagodbe i usvajanja novih znanja, vještina i zadaća, pripadnici Vojne policije svoje su kvalitete dokazali i u RH, ali i na međunarodnoj sceni. Posebno želim istaknuti da je vod VP-a bio prva postrojba naših Oružanih snaga upućena u operaciju ISAF u Afganistanu." Čestitajući sadašnjim i bivšim pripadnicima Vojne policije njihov dan, načelnik GS-a rekao je: "Uspješno, odgovorno i nadasve profesionalno sudjelovanje u međunarodnim operacijama i misijama potpore miru, na međunarodnim vježbama te u sastavu Multinacionalne bojne vojne policije daje mi za pravo reći da je Vojna policija u 25 godina izrasla u rod Oružanih snaga koji je sposoban provesti najzahtjevnije zadaće iz svoje nadležnosti." 
[You must be registered and logged in to see this image.]Izaslanica Predsjednice RH Maja Čavlović, nekadašnja pripadnica Vojne policije, podsjetila je na put koji je u svojem postojanju prošla Vojna policija. "Na današnji dan prije 25 godina prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman naložio je uspostavu Vojne policije u sklopu ZNG-a. Od toga dana do danas ona je prošla trnovit, ali uspješan i slavan put kakvim se mogu podičiti samo rijetke postrojbe OS-a. Ustrojavala se u ratnom vihoru, počecima agresije na RH, a unatoč početnoj neopremljenosti i neiskustvu, nošena domoljubljem i požrtvovnošću svojih prvih pripadnika rasla je kroz bitke Domovinskog rata. Od 1991. pa do završnih operacija Domovinskog rata, Bljeska i Oluje, Vojna je policija bila neizostavni sudionik borbenih djelovanja, a istodobno su razvijane i vojnopolicijske specijalnosti. Na tom je putu svoje živote za domovinu položilo njezinih 120 pripadnika od čega za sedam nestalih pripadnika još uvijek tragamo." Govoreći o poslijeratnom vremenu, podsjetila je kako je i u mirnodopskom vremenu Vojna policija bila predvodnik aktivnosti te je tako vukla Oružane snage prema sve većem angažmanu u međunarodnoj suradnji, vježbama i operacijama, a sve svoje zadaće izvršavali su na ponos i zadovoljstvo hrvatskih Oružanih snaga. Osvrćući se na aktualna događanja, istaknula je: "U ovom trenutku svjedoci smo najvećeg strateškog preslagivanja u Europi od završetka II. svj. rata. U okviru NATO-a, s našim saveznicima, poduzimamo mjere prilagodbe kako bismo se suočili sa sigurnosnim izazovima koji dolaze s istoka. Posebno nam je važno u tom pogledu iskazati solidarnost s istočnim članicama Saveza s kojima nas veže iskreno prijateljstvo, a u mnogočemu i vrlo slična povijest. Istodobno, Republiku Hrvatsku pogađaju i posljedice događaja s NATO-ova južnog krila – pojave poput stranih boraca iz zemalja hrvatskog okružja te migracijski pritisak s Bliskog istoka prema Europi postavljaju i pred Oružane snage neke nove, do sada nepoznate zadaće, a u nekima od njih ključnu će ulogu imati upravo Vojna policija," te zaključila: "Burna su vremena pred svima nama. Nove ili stare, zaboravljene prijetnje dolaze s istoka i juga. Vojna će policija biti dio našeg odgovora na te prijetnje. Vaša vrhovna zapovjednica, kao i do sada, u izvršenju ove zadaće ne očekuje ništa manje nego izvrsnost."

[You must be registered and logged in to see this image.]Načelnik Službe VP-a GS OSRH brigadir Vlado Kovačević, čestitavši sadašnjim i bivšim pripadnicima Vojne policije značajan jubilej, naglasio je kako je ustrojavanje Vojne policije vezano uz početke stvaranja Hrvatske vojske. "Pripadnici Vojne policije već su od 1991. godine sudjelovali u obrani zemlje, od Vukovara do Dubrovnika, kao i u oslobađajućim vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja u kojima su obavljali temeljne vojnopolicijske zadaće a po potrebi i borbene zadaće." Podsjetio je i kako je mirnodopsko vrijeme za Vojnu policiju bilo vrijeme izazova. "U mirnodopskom je razdoblju Vojna policija nastavila izvršavati svoje redovite zadaće te stjecati nova znanja i vještine, a 2003. godine postrojba Vojne policije bila je prva koja je stekla uvjete za sudjelovanje u operacijama potpore miru pa je tako prvi hrvatski kontingent, vod VP-a, upućen u operaciju ISAF u Afganistan. Također, naša je Vojna policija temeljem inicijative NATO-a imala ulogu vodeće nacije u Školi vojne policije Afganistanske narodne vojske, a od ostalih međunarodnih aktivnosti značajno je spomenuti sudjelovanje Vojne policije i Oružanih snaga u projektu NATO-ove Multinacionalne bojne vojne policije te NATO-ova Središta izvrsnosti vojne policije u Republici Poljskoj." Brigadir Kovačević na kraju je istaknuo da danas Vojna policija sudjeluje i izvršava zadaće u izgradnji međunarodnog mira te ispunjava obveze u sklopu NATO-a, UN-a i EU-a.
U sklopu svečanosti održane su pokazne vježbe sposobnosti pripadnika Vojne policije OSRH: pokazna vježba borilačkih vještina, rada vodiča i službenih pasa te napada na štićenu osobu, održan je TT zbor, a zaslužnim su pripadnicima uručene pohvale i nagrade.

---

Misa za poginule i nestale pripadnike
[You must be registered and logged in to see this image.]U povodu obilježavanja 25. obljetnice Vojne policije na Mirogoju je 23. kolovoza polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast poginulim pripadnicima Vojne policije te pripadnicima OSRH. Ispred Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja počast su odala izaslanstva Službe Vojne policije GS OSRH, Pukovnije Vojne policije GS OSRH, udruga Vojne policije iz Domovinskog rata te bivši načelnici Službe Vojne policije i nekadašnji zapovjednici postrojbi.
Nakon toga je u crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu služena misa zadušnica za stradale u Domovinskom ratu koju je predvodio vlč. Vladislav Mandura. Podsjećajući na 113 poginulih i sedam nestalih pripadnika Vojne policije u Domovinskom ratu, vlč. Mandura u svojoj je propovijedi naglasio nesebičnost i uzvišenost njihove žrtve za domovinu, ali i za sve nas koji u njoj danas živimo. "Njih 113 poginulih i sedam nestalih: koliko je to života? Koliko je to žrtve? Koliko je to ljubavi? Koliko je to vjere? Dok molimo za te pokojne, zahvaljujemo Bogu što smo danas ovdje i što nismo zaboravili ono što je bilo i što su oni uradili za nas. A što su to oni učinili da ih danas nema? Oni su nam posvjedočili našu vjeru, ne samo u onaj život i ne samo u domovinu, nego u onakav život kakvog ga je Bog stavio u svijet," istaknuo je u svojoj homiliji vlč. Mandura.

---

Lada Puljizević, Snimio Josip Kopi[/size]