Hrvatska ratna mornarica

HRVATSKA RATNA MORNARICA

Uloga Hrvatske ratne mornarice proizlazi iz ustavne uloge OS RH, a sastoji se u obrani suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti te zaštiti nacionalnih interesa i suverenih prava RH na moru.

Misija HRM-a, kao dijela Oružanih snaga RH, prepoznaje se kroz misije Oružanih snaga RH: obrana Republike Hrvatske i saveznika, doprinos međunarodnoj sigurnosti i potpora civilnim institucijama.

S ciljem operacionalizacije svoje temeljne misije, HRM razvija sposobnosti te provodi čitav niz tradicionalnih i netradicionalnih zadaća:

■ odvraćanje prijetnje i obrana Republike Hrvatske s mora ostvaruje s kroz održavanje i razvoj sposobnosti za protupovršinsko, minsko-protuminsko, ograničeno protupodmorničko i protuterorističko djelovanje, samostalno i u združenom djelovanju sa HkoV, HRZ i PZO;
■ stalni senzorski te fizički nadzor Jadranskog mora u području interesa RH i prijenos podataka u realnom vremenu za potrebe OS RH i /ili drugih subjekata;
■ zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije RH u ZERP-u i epikontinentalnom pojasu te potpora nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u teritorijalnom moru te unutarnjim vodama RH;
■ traganje i spašavanje na moru;
■ evakuacija i prevoženje morem ljudi i sredstava iz ugroženih priobalnih i otočnih područja;
■ prevoženje morem vatrogasnih i drugih snaga i sredstava u ugrožena priobalna i otočna područja;
■ sudjelovanje u gašenju šumskih požara na obalnom rubu i otocima.






U cilju izvršavanja misije HRM-a, te sukladno Doktrini obuke u OS RH, obuka u HRM-u je usredotočena na stjecanje, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti pripadnika i postrojbi HRM-a za provedbu postavljenih zadaća.

Obuka u HRM je jedinstvena te se po svojim načelima i načinu provođenja ne razlikuje bez obzira dali je riječ o usmjerenost na nacionalne ili međunarodne operacije. Ista se provodi pojedinačno, u timovima, sa posadama brodova i sa postrojbama.

HRM, kao dio OS RH, s ciljem ispunjavanja misije, priprema, obučava i održava pomorske snage s tradicionalnim sposobnostima ratovanja na moru, ali i snage koje imaju sposobnosti zaštite suverenih prava i provedbe jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP), epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama moraju imati sposobnosti obavljanja tih zadaća u suradnji s ostalim subjektima za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

Završetkom procesa integracije u NATO pred HRM-om je nastavak transformacije. Proces transformacije usmjeren je na dostizanje potrebne razine vojnih sposobnosti za izvršavanje svih vojnih zadaća i stalnu prilagodbu dinamičnom sigurnosnom i operativnom okružju. Usvajanjem paketa ciljeva sposobnosti pred HRM se postavljaju zahtjevi temeljem kojih će se nastaviti proces transformacije. Zahtjevi se odnose na sposobnosti koje HRM razvija u sklopu implementacije ciljeva snaga te na razvoj sposobnosti stvaranja pomorske situacijske slike na Jadranu i dostizanje sposobnosti protu-minskih ronitelja.

Radi dostizanja sposobnosti, ispunjavanja zahtjeva i standarda za djelovanje pomorskih snaga unutar savezništva, HRM je usvojila i implementirala kroz obuku i vježbe niz HRVN-a (Hrvatske vojne norme) prihvaćajući djelomično ili u potpunosti NATO STANAG-e.

Obuka i priprema pojedinaca za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama organizira se i provodi prema Konceptu obuke za MVO. Sukladno odobrenom programu obuke, u Središtu za obuku HRM-a, HRM provodi preduputnu obuku pripadnika HRM-a odabranih za sudjelovanje u pomorskoj Operaciji EU NAVFOR ''ATALANTA''.




Flotila Hrvatske ratne mornarice sastoji se od zapovjedništva, divizijuna za površinsko djelovanje, protuminskog divizijuna, divizijuna za potporu i odreda rezidencijalnih brodova.

Razvojem i održavanjem odgovarajućih sposobnosti, kako za tradicionalne tako i za netradicionalne zadaće, Flotila HRM-a nastoji dostići zahtijevanu razinu interoperabilnosti s NATO-om u skladu s prihvaćenim ciljevima snaga / ciljevima sposobnosti.

Misija: Flotila HRM razvija, unaprjeđuje i održava sposobnost za izvođenje protubrodskih, minskih, protuminskih, ograničenih protupodmorničkih i protuterorističkih djelovanja, samostalno i u suradnji s drugim snagama HRM-a i OS RH u združenom i međunarodnom okružju, pomoć u prirodnim i drugim katastrofama, te rezidencijalno prevoženje.

Zadaće Flotile HRM su:

■ Raketni i topnički udar po snagama protivnika,
■ Protuminska djelovanja na prilazima lukama i u lukama,
■ Ograničena protupodmornička djelovanja,
■ Minska zaprečivanja,
■ Protuteroristička zaštita brodova u području baziranja,
■ Pomorsko presretanje,
■ Evakuacija ljudi i sredstava iz ugroženih područja,
■Traganje i spašavanje na moru,
■ Sudjelovanje u protokolu pri zadaćama VIP prevoženja.



Obalna straža Republike Hrvatske je služba u sustavu obrane RH i nadzora i zaštite interesa RH na moru. Sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice.

Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže jesu zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije Republike Hrvatske u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i na otvorenom moru. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske Obalna straža RH pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u skladu s odredbama Zakona o obalnoj straži.

Misija Obalne straže: Razviti, unaprijediti i održati sposobnosti i spremnost za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima RH, samostalno i u suradnji s drugim snagama HRM-a, Oružanim snagama RH i drugim tijelima nadležnim za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru, te za sudjelovanje u osiguranju međuotočnih prolaza i područja baziranja.

Obalna straža RH (OSt RH) sastoji se od zapovjedništva, 1. divizijuna u Splitu i 2. divizijuna u Puli. U svom sastavu ima devet brodova, četiri helikoptera Mi 8 MTV-1 i dva zrakoplova PC-9 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su operativno podređeni zapovjedniku OSt RH.

Prema Zakonu o Obalnoj straži zadaće OSt RH su:

■ suzbijanje i sprječavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje,
■ suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe,
■ sigurnost plovidbe,
■ traganje i spašavanje,
■ zaštita morskog okoliša, prirodne i kulturne baštine,
■ nadzor morskog ribarstva.

Zajedno s ostalim državnim subjektima koji sudjeluju u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru, Obalna straža RH pridonosi sigurnosti i zaštiti ljudskih života, materijalnih dobara, očuvanju okoliša, te štiti morske resurse na način da se oni koriste u skladu s hrvatskim zakonima.

Obalna straža Republike Hrvatske uspostavljena je početkom studenoga 2007. godine Zakonom koji je donio Sabor Republike Hrvatske radi učinkovitog nadzora i zaštite interesa Republike Hrvatske na moru u skladu s međunarodnim pravom i propisima Republike Hrvatske.


Pomorska baza Split

Pomorska baza Split ustrojstvena je jedinica Hrvatske ratne mornarice s temeljnom zadaćom osiguranja logističke i sanitetske potpore postrojbama HRM, i osiguranja dijela logističke potpore postrojbama na razmještaju u vojarni Sv. Nikola - Lora u Splitu koje nisu iz sastava HRM. Pored logističke potpore na lokacijama stalnog razmještaja postrojbi HRM, osigurava uvjete izdvojene logističke potpore za brodove i postrojbe na lokacijama izvan pomorske baze.

Kroz redovite zadaće, Pomorska baza razvija i održava sposobnosti osiguranja logističke potpore u provedbi svakodnevnih aktivnosti postrojbi HRM kroz održavanje borbenih i neborbenih sustava.

U skladu sa svojim sposobnostima, Pomorska baza provodi logističku potporu kroz funkcije mornaričko-tehničke, opskrbne, transportne, sanitetske i opslužne potpore, te upravlja vojarnom Sv. Nikola – Lora u Splitu.

Pomorska baza sastoji se od zapovjedništva, Bojne za održavanje plovila i TMS, Satnije za opskrbu i transport, opslužništva vojarne Sv.Nikola- Lora, sanitetske ambulante i Satnije za osiguranje. Uz ustrojbeni raspored u Splitu u sastavu Pomorske baze ustrojeni su odjeljci „Sjever“- Pula i „Jug“ - Ploče.

Pomorska baza kao sastavnica sustava logističke potpore u OS RH dio je koncepta nacionalnih sposobnosti prihvata potpore savezničkim pomorskim snagama (HNS – Host Nation Support).

Kroz upravljanje vojarnom Sv. Nikola – Lora, s ciljem potpore javnosti i društvenih aktivnosti, Pomorska baza učestalo surađuje i sa civilnim organizacijama i institucijama te daje potporu kroz domaćinstvo održavanja sportskih i humanitarnih događanja u vojarni.



Bojna OSMiO je postrojba roda borbene potpore i ustrojstvena cjelina HRM-a. Element je obalnih pomorskih snaga u sustavu pomorske obrane i zaštite suvereniteta, suverenih prava i interesa Republike Hrvatske.

Namjena Bojne OSMiO je prikupljanje podataka motrenja stalnim multisenzorskim motrenjem morske površine i zračnog prostora, u dometu senzora u cilju kreiranja i održavanja prepoznate pomorske situacijske slike (RMP) i pružanje integralne komunikacijske i informacijske potpore pomorskim snagama i zapovjedništvima u području odgovornosti HRM-a, u potpori mornaričkog C2 sustava.

Temeljne zadaće Bojne OSMiO su:

■ Tehničko i vizualno motrenje akvatorija i zračnog prostora (do 3000 m),
■ Prijenos podataka motrenja,
■ Kreiranje i prezentacija prepoznate pomorske situacijske slike (PSS),
■ Navođenje plovnih objekata na ciljeve na moru,
■ Pružanje navigacijske i meteorološke potpore,
■ Osiguranje, sigurnost i samozaštita,
■ Komunikacijsko-informacijska potpora i održavanje sustava za potrebe HRM.

Ostale zadaće Bojne OSMiO su pružanje potpore i suradnja s nadležnim državnim i javnim službama i tijelima izvan sustava OS RH, koja sudjeluju u osiguranju, nadzoru i zaštiti prava i interesa RH na moru.

Bojna OSMiO aktivno sudjeluje u razvoju i održavanju operativnih sposobnosti nadzora morske površine te pružanja integrirane komunikacijsko-informatičke (KI) potpore zapovjedništvu HRM i pomorskim snagama samostalno i u suradnji s ostalim državnim tijelima koja sudjeluju u nadzoru i zaštiti suvereniteta, suverenih prava i interesa RH nad morskim i zračnim prostorom RH.



Misija Središta za obuku HRM-a je: razviti, unaprijediti i održati sposobnosti realizacije programa obuke pripadnika HRM-a, specijalističkog dijela programa školovanja u sustavu slijedno rastuće izobrazbe, te implementacije u proces obuke doktrinarnih dokumenata i dokumenata standardizacije i normizacije u HRM-u.

Školovanje i obuka mornaričkog osoblja započinje već u Domovinskom ratu ustrojavanjem Mornaričkog nastavnog centra utemeljenog 26.11.1992. godine. Tijekom dvadesetak godina svog postojanja, postrojba je mijenjala svoj naziv. Središte za obuku Hrvatske ratne mornarice (SzO HRM-a) ustrojeno je 1. ožujka 2008. godine preustrojavanjem nekadašnjeg Zapovjedništva za izobrazbu i obuku „Petar Krešimir IV“. Središte za obuku HRM-a tako nastavlja dugogodišnju tradiciju provedbe obuke i specijalističkog dijela školovanja djelatnih mornara, dočasnika, časnika i kadeta.

SzO HRM-a kroz provedbu i organizaciju raznih obučnih aktivnosti zadovoljava najviše zahtjeve i standarde obuke. Na taj način daje svoj puni doprinos usvajanju potrebnih znanja i vještina za učinkovito djelovanje postrojbi HRM-a te ostalih grana OSRH i doprinosi punoj integraciji HRM-a i OSRH u NATO kroz implementaciju usvojenih ciljeva sposobnosti, standarda i procedura djelovanja.

Središte za obuku HRM-a provodi sve vrste obuke koje su potrebne HRM-u i dio obuke na zahtjev postrojbi iz sastava OS RH. Godišnje se provede preko 30 različitih tečajeva. U izobrazbi i obuci dočasnika i časnika SzO sudjeluje u provođenju specijalističkog dijela izobrazbe i obuke te obuke mornara za stjecanje vojno-stručne specijalnosti (VSSp).

U sklopu SzO HRM nalazi se Odjel za obuku ronilaca koji je zadužen za provedbu kompletne ronilačke obuke kako za pripadnike HRM tako i za potrebe ostalih ustrojbenih cjelina OS RH. Središte za obuku provodi obuku iz mornarskih vještina za sve ustrojstvene cjeline OS RH.

U Središtu za obuku HRM-a, uz druge sadržaje, provodi se i pripremni tečaj djelatnika HRM-a za upućivanje u mirovnu operaciju EU NAVFOR SOMALIA „ATALANTA“, te u suradnji sa drugim ministarstvima i Tečaj za stjecanje statusa ovlaštene osobe Obalne straže RH.

Osim za vojne potrebe, SzO HRM-a povremeno provodi praktični dio obuke za studente sveučilišta u Splitu (Pomorski, Kineziološki i Medicinski fakulteti) te obuku pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova za specifične zadaće iz područja podvodnih minsko-eksplozivnih sredstava.

Polaznicima obuke na raspolaganju je veliki broj kabineta, simulatora, poligona i učionica:

■ Kabinet minsko-prituminskog oružja,
■ Kabinet protupodmorničkog oružja,
■ Topničko- raketni kabinet,
■ Kabineti brodostrojarstva,
■ Kabinet brodske elektro-energetike,
■ Kabinet navigacije,
■ Kabinet pomorstva,
■ Kabinet radarske tehnike,
■ Kabinet signalnih sredstava,
■ Informatička učionica,
■ Taktički simulator s računalima i softverom za specifične vojne zadaće,
■ Poligon borbene otpornosti broda i NBKO zaštitu,
■ Poligon za obuku ronitelja.

Prioriteti razvoja HRM-a za plansko razdoblje 2015.-2024.

HRM će se razvijati kao mornarica s ograničenim spektrom borbenih sposobnosti fokusiranih na obranu i upravljanje krizama. Prvenstveno će se razvijati sposobnosti koje su prepoznate kao kritično važne za izvršavanje temeljnih zadaća obrane i zaštite nacionalnih interesa na moru.

To su:
■ Sposobnost za djelovanje protiv površinskih ciljeva,
■ Sposobnost za minska i protuminska djelovanja,
■ Sposobnost za zapovijedanje i nadzor, informatičko-komunikacijsko uvezivanje, prikupljanje podataka te nadzor mora.

Imajući u vidu odgovornost HRM za sigurnost na moruu mirnodopsko vrijeme, prioritet opremanja i modernizacije HRM je razvoj sposobnosti Obalne straže kroz nastavak projekta opremanja obalnim ophodnim brodom. U razdoblju do 2017. kao prioritetna definiraju se još dva projekta:
(1) Postizanje pune sposobnosti nadzora morske površine kroz modernizaciju radarskog sustava „Enhanced Peregrine“ i nabavu zamjenskih radara za zastarjele radare tipa „GEM“. U okviru ovog projekta, prioritet je postići integraciju svih nacionalnih izvora u jednu radarsku sliku pomorske situacije na Jadranu uz sposobnost dijeljenja informacija s NATO-om;
(2) U razdoblju od 2015 - 2018. dostizanje sposobnosti protuminskog djelovanja nabavkom dva lovca mina te njihovo opremanje i modernizacija do 2020. godine.

Pri kraju planskog razdoblja započeti s projektom višenamjenskog ophodnog broda, kao nositelja sposobnosti borbe protiv površinskih ciljeva i elemenata protupodmorničke borbe.

Ovisno o nalazima analize sigurnosnog okružja, najkasnije do kraja planskog razdoblja opremiti HRM novim protubrodskim sustavom.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Flotila HRM - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -  

Borbeni sustavi i naoružanje

Raketne topovnjače klase „Kralj“

RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“



RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ izgrađena je 1992. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 21.03.1992. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 07.06.1992. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području; zapovjedno mjesto zapovjednika skupine brodova.



Naoružanje:
■ 8 x RB-15 B Mk I,
■ 1 x Bofors 57 mm,
■ 1 x AK 630 30 mm,
■ 4 x Mine AIM M70,
■ 6 x Mine SAG-1,
■ 2 x lanser lažnih ciljeva PAO1

RTOP-12 „Kralj Dmitar Zvonimir“

RTOP-12 „Kralj Dmitar Zvonimir“ izgrađena je 2001. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 30.03.2001. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 16.09.2001. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području; zapovjedno mjesto zapovjednika skupine brodova.


Naoružanje:
■ 8 x RB-15 B Mk I,
■ 1 x Bofors 57 mm,
■ 1 x AK 630 30 mm,
■ 7 x Mine AIM M70
■ 10 x Mine SAG-1.
■ 2 x lanser lažnih ciljeva PAO1

RTOP-21 „Šibenik“

RTOP-21 „Šibenik“ izgrađena je 1976. godine u Kraljevici, te prvi put porinuta u more 15.10.1976. godine. U operativnoj uporabi nalazi se od 1977. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području.



Naoružanje:
■ 4 x RB-15 B Mk I,
■ 1 x Bofors 57 mm,
■ 1 x AK 630 30 mm,


RTOP-41 „Vukovar“

RTOP-41 „Vukovar“ izgrađen je 1985. godine u Wartsilli, Finska, te prvi put porinut u more 1985. godine. U operativnoj uporabi u Flotili HRM nalazi se od 2008. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području, ograničeno PPd djelovanje, provedba prekrcaja na sumnjivi brod u sklopu nadzora pomorskog prometa i provedba embarga.



Naoružanje:
■ 8 x RB-15 B Mk I,
■ 1 x Bofors 57 mm,
■ 1 x SAKO Zu 23 mm,
■ 2 x PHILAX bacači lažnih ciljeva,

RTOP-42 „Dubrovnik“

RTOP-42 „Dubrovnik“ izgrađena je 1985. godine u Wartsilli, Finska, te prvi put porinuta u more 1985. godine. U operativnoj uporabi u Flotili HRM nalazi se od 2008. godine. Namjena broda je učinkovito topničko djelovanje po ciljevima u zraku te po manjim i slabije zaštićenim površinskim brodovima kao i po ciljevima na kopnu, nanošenje učinkovitih raketnih udara po protivničkim brodovima od 200 do 15000 T, polaganje mina na mogućim putovima nailaska protivničkih pomorskih snaga, namjenske zadaće i u složenijim uvjetima, na otvorenom moru, prilazima s njega i u međuotočnom području, ograničeno PPd djelovanje, provedba prekrcaja na sumnjivi brod u sklopu nadzora pomorskog prometa i provedba embarga.



Naoružanje:
■ 8x RB-15 B Mk I,
■ 1x Bofors 57 mm,
■ 1x SAKO Zu 23 mm,
■ 2x PHILAX bacači lažnih ciljeva,


- - Krštenje Vukovara i Dubrovnika 26.01.2009.



DBM-81 „Cetina“

Kobilica broda (DBM-242 RAB bivše JRM) postavljena je još početkom 1990. godine u splitskom brodogradilištu. Brod je dovršen nakon osamostaljenja Hrvatske, a porinut je 18.7.1992. godine. Nakon ispitivanja od 9. 2. do 19. 2. 1993. godine brod ulazi u i sastav Flote HRM-a s prvim zapovjednikom pbb Ivom Raffanellijem. DBM-81 od tada izvršava zadaće prevoženja ljudi i tehnike. Najvažnije zadaće bile su prevoženja MOMP-ova sa srednjodalmatinskih otoka i opskrba ljudstva na prvoj crti obrane tijekom OA Maslenica. Tijekom 1994. godine brod je sudjelovao u prevoženju vojske i MTS-a u području južnog Jadrana. Iste godine sudjelovao je u ispitivanju mine MNS-M90. Brod je sudjelovao u potpori vježbe Posejdon 94.


Naoružanje:
■ 2x AK230 30 mm,
■ 1x M75 20/4 20 mm,
■ Mine do 152 kom ovisno o tipu.


DBM-82 „Krka“

Kobilica broda postavljena je 19.2.1993. godine u splitskom brodogradilištu, a brod je porinut 17. 9. 1994. godine. Primopredaja broda izvršena je od 8. veljače do 9. ožujka 1995. godine. DBM-82 Krka od tada provodi svoje namjenske zadaće. Prvi zapovjednik broda bio je poručnik fregate Jerko Bošnjak. Najvažnije zadaće bile su prevoženje vojnog naoružanja i opreme na južnom Jadranu.



Naoružanje:
■ 1x Bofors D70 40 mm,
■ 2x M71 20 mm,
■ Mine do 114 kom ovisno o tipu.



DJB-104

Zaplijenjen je u MTRZ-u Šibenik pod imenom DJČ-615. Prvi zapovjednik bio je Zvonko Tomić. Brodom su potom zapovijedali Nikola Raičković, Jerko Bošnjak i Vasko Timovski. Od 22.12.1991. godine do 29.10.1992. godine sudjeluje u prevoženju vojnog naoružanja i opreme iz l.Ploče do l.Gruž. Nakon toga pet mjeseci izvršava zadaće logističke potpore na zadarskoj bojišnici. Sudjelovao je u operaciji Maslenica 1993. godine.


Naoružanje:
■ 1x M71 20 mm,
■ Bacač granata BP-30, 30 mm


DJB-106

Zaplijenjen je u luci Šibenik (vojarna Kuline) pod imenom DJČ-624, gdje ga 24. 9. 1991. godine preuzimaju Jerko Bošnjak kao zapovjednik i Vladimir Šabić kao strojar.
Dana 28. 9. 1991. godine brod odlazi u MTRZ Šibenik gdje se do 18. 10. 1991. godine uz velike napore posade i djelatnika MTRZ-a, dovodi u operativno stanje.

Od 12. 12. 1991. godine do siječnja1993. godine provodi prevoženje vojnog naoružanja i opreme na južnom Jadranu. Sudjeluje u akciji HV-a u deblokadi grada Dubrovnika. Sudjelovao je u OA Maslenica 1993. godine te vježbama BANDIRA 94 i POSEJDON 94.



Naoružanje:
■ 1x M71 20 mm,
■ Bacač granata BP-30, 30 mm


DJB-107

Zaplijenjen je u MTRZ-u Šibenik pod imenom DJČ-613, gdje se nalazio u velikom remontu do svibnja 1993. godine kada zapovijedanje brodom preuzima Mustafa Hodžić. Od tada je izvršavao zadaće prevoženja na zadarskoj bojišnici, a potom i na južnom Jadranu.



Naoružanje:
■ 1x M71 20 mm,
■ Bacač granata BP-30, 30 mm


LM-51 „Korčula“

Brod je izgrađen 2006. godine u Veloj Luci. Njegova osnovna namjena je otkrivanje, obilježavanje i uništavanje na dnu ležećih i sidrenih morskih mina, snimanje i zapis stanja morskog dna. Predstavlja ekonomično prijelazno rješenje u općem sustavu protu-minske obrane HRM.



Naoružanje:
■ TOP M71 20mm



MOL – Mobilni obalni lanser

Raketni sustav MOL je visoko automatiziran sustav s mogućnošću veoma brze reakcije na pojavu i odabir potencijalnog cilja. Odlikuje se velikom otpornošću na neprijateljska ometanja, razornim djelovanjem u širokom opsegu i odličnim performansama u samonavođenju na cilj. U potpunosti je izgrađen u RH.

Namijenjen je za nanošenje raketnih udara protu-brodskim raketama RBS-15 po protivničkim brodovima deplasmana 200 t i većeg.

Raketni udari se provode pojedinačnim lansiranjem ili plotunima po 2 rakete sa paljbenih položaja na obali i otocima. Velika otpornost na ometanje od strane protivnika. Djeluje samostalno ili u suradnji s drugim MOL-ovima i brodovima (nositeljima raketnog protu-brodskog naoružanja).


TT:
Ukupna masa s b/k raketa: 17 000 kg                
Naoružanje: 4 x RBS-15B
Posada: 4 djelatnika
Smjer na cilj: 0 - 360
Daljina gađanja: 12 – 80 km
Gađanje cilja pod kutom: +/- 90°
brzina rakete > 0,8 Maha
Vrijeme leta rakete: do 400 s

Spremnost RS:          ■ niski stupanj 120 s (400 h)                                        ■ visoki stupanj 40 s (24 h)

Masa bojne glave: 170 kg                          Masa rakete (sa startnim motorom): 758 kg

Uvjeti za gađanje:
■ brzina cilja do 50 čv
■ brzina vjetra do 30 m/s
■ temperatura zraka - 35°C do + 57°C


Džepna podmornica "Velebit" P 01 Velebit

Džepna podmornica "Velebit" nastala je daljim razvojem klase "Una". Građena je u Splitu za RM bivše JNA, a nakon povlačenja armije ostala je u brodogradilištu nedovršena. Konačno je porinuta 16. januara 1996. godine i danas se nalazi u sastavu hrvatske RM.
Osnovna namena podmornice je prevoženje diverzanata u rejon dejstva, a može se koristiti i za protivdiverzantska dejstva, polaganje mina i izviđanje. U zavisnosti od zadatka, posada broji četiri do šest članova. Kada se izvršavaju diverzantski zadaci u podmornici se nalaze četiri člana posade i šest diverzanata. Podvodna autonomija sa deset ljudi je 96 časova, uz 24 časa rezerve.
Konstrukcija podmornice je jednotrupna, sa cilindričnim čvrstim trupom izrađenim od čelika. Trup je u odnosu na klasu "Una" produžen za 1,4 m, a u dobijeni prostor ugrađen je dizel generator. Podmornica se sastoji od tri odseka - pramčanog (upravljačkog) odseka, izlazne komore i krmenog (pogonskog) odseka.

U pramčanom odseku nalazi se komandno-upravljački pult sa koga se upravlja podmornicom. Gornji deo odseka je predviđen za smeštaj diverzanata i njihove opreme i u njemu se nalaze 4 kreveta.
Izlazna komora zauzima srednji deo čvrstog trupa podmornice. U nju se mogu smestiti mine i druga oprema.
Pogonska grupa smeštena je u zadnjem delu čvrstog trupa. Podmornicu pogone dva elektromotora ukupne snage 40 kW koji su spojeni na jednu osovinu. Za napajanje se koriste dve grupe akumulatorskih baterija sa ukupno 256 članaka, a dopunjavanje baterija obavlja se uz pomoć dizel generatora. U krmenom delu trupa nalazi se i rezervno komandno mesto.
Podmornica "Velebit" može poneti do četiri tone korisnog tereta. U zavisnosti od zadatka nose se četiri diverzantske ronilice R-1 ili 12 diverzantskih "prilepak" mina ili 4 do 6 na dnu ležećih mina.
U podmornicu su ugrađeni aktivni i pasivni sonar, dva kompasa, periskop sa pasivnim uređajem za osmatranje noću, GPS prijemnik za navigaciju, radio-uređaji, podvodni telefon, oprema sa spasavanje sa dubina do 120 m i protivpožarni sistem na bazi halona.
Hrvatska firma "RH Alan" klasu "Velebit" reklamira za izvoz, a u propagandnom materijalu navodi da po želji kupca podmornica može biti naoružana sa dva torpeda.

Obalna straža RH

Borbeni sustavi i naoružanje


OB-01 “Novigrad”

Izgrađen je 1980. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Brod je u JRM-u nosio oznaku PČ-171 „Biokovo“. Početkom Domovinskog rata zatekao se u MTRZ Šibenik u potpunoj raspremi. Velikim naporima radnika brod se osposobljava te 14. srpnja 1992. godine prvi put plovi pod hrvatskim stijegom. U operativnu uporabu ulazi 8. rujna 1993. godine pod oznakom PB-61 i imenom Novigrad. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Branko Svirčić.



Posada: 22
Naoružanje:
■ 1 x Bofors L70 40mm/70
■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90

OB-02 “Šolta”

Izgrađen je 1983. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. Početkom Domovinskog rata PČ-176 pod nazivom „Mukos“ u sastavu JRM sudjeluje u neprijateljskoj pomorskoj blokadi akvatorija Bračkog kanala i luke Split. Dana 14. studenoga 1991. u Splitskim vratima brod je pogođen i onesposobljen od strane diverzanata HRM-a navođenim diverzantskim torpedom. Oštećen, i pramcem potopljeni brod žitelji otoka Šolte doteglili su u uvalu Nečujam 15. studenoga iste godine. Tijekom noći sa 17. na 18. studenoga 1991. brod su doteglili na popravak u Remontno brodogradilište Šibenik.

U znak zahvalnosti žiteljima otoka Šolte za spašavanje broda, brod je dobio ime tog otoka. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Mile Tomas. U operativnu uporabu brod ulazi 15. svibnja 1992. godine kada je prvi put uplovio u luku Lora. Nakon povlačenja brodovlja JRM-a s otoka Visa i Lastova, brod 31. svibnja 1992. zajedno s RTOP-21 Šibenik provodi prevoženje 2. satnije MDP-a iz luke Lora na otok Vis.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa, a po završetku rata je na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.




Posada: 19
Naoružanje:
■ 1 x Bofors D70 40mm/70
■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90

OB-03 “Cavtat”

Izgrađen je 1984. godine u brodogradilištu “Kraljevica”. U sastavu JRM početkom Domovinskog rata PČ-180 „Cer“ topničkom vatrom djeluje po Šibeniku i pogađa kupolu šibenske katedrale Sv. Jakova.

Nakon djelovanja hrvatskih snaga po brodu posada JRM pokušava potopiti brod te napušta. Djelatnici Remontnog brodogradilišta Šibenik i HV-a sprječavaju potonuće i tegle ga u brodogradilište gdje se osposobljava za plovidbu.

Prva plovidba pod zastavom RH bila je 30. 01. 1992. godine, a prvi zapovjednik broda u HRM-u je Boris Katičin. U operativnu uporabu brod ulazi 21. 04. 1992. godine.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.



Posada: 19
Naoružanje:
■ 1 x Bofors L70 40mm/70
■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90

OB-04 “Hrvatska Kostajnica”

Izgrađen je 1980. godine u brodogradilištu “Kraljevica”(PČ-181 „Durmitor“). Poput mnogih drugih brodova JRM-a i ovaj se brod u vrijeme početka rata zatekao u Remontnom brodogradilištu Šibenik, u završnoj fazi velikog remonta. Radnici brodogradilišta ga preuzimaju 26. 9. 1991. godine a već 28. 9. 1991. godine porinut je u more.

Dana 1. 10. 1991. godine na Kulinama je opremljen i u potpunosti naoružan PZO topovima 20 mm sa 7.000 komada streljiva. Dana 6. listopada 1991. godine na brod stiže prvih osam pričuvnih mornara, a od 10. do 26. listopada popunjava se časničkim i mornaričkim kadrom. Dana 10. i 11. listopada 1991. godine brod je operativno razmješten u potkop na Dugom otoku. Ime „Hrvatska Kostajnica“ dobiva 15. listopada 1991. godine u spomen braniteljima istoimenog grada. Prvi zapovjednik broda u HRM-u bio je Davor Valdec.

Do kraja Domovinskog rata brod provodi zadaće potpore operacija OS RH i osiguranja pomorskog prometa. Po završetku rata je u sastavu je Flote HRM i na zadaćama nadzora državne granice RH na moru.
Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.



Posada: 19
Naoružanje:
■ 1 x Bofors L70 40mm/70
■ 1 x M71 Hispano 4x20mm/90


BS-73 „Faust Vrančić“

Brod je izgrađen 1976. godine u Beogradu pod oznakom PS-12 „Spasilac“. U JRM-u je služio kao ronilački brod za podvodne radove, za spašavanje podmornica s velikih dubina (do 150 metara uz asistenciju ronilaca i do 600 metara dubine sa spasilačkom podmornicom) kao i za druge zadaće spašavanja na moru kao što su tegljenje, odsukivanje, gašenje požara i druge zadaće u potpori aktivnosti na moru.

Za vrijeme tijekom rujna 1991. godine radnici RB-a Šibenik preuzeli su brod te je na njega ukrcana posada HRM-a i promijenjeno ime u BS-73 „Faust Vrančić“. Za potrebe MTRZ-a Šibenik brod je služio kao pričuvni izvor vode za PP zaštitu i kao baza za posade drugih brodova HRM-a. U jednom napadu pogođen je granatom koja nije eksplodirala. Pretrpio je samo lakša oštećenja na oplati i pregradama. Remont broda obavljen je u Remontnom brodogradilištu Šibenik. Nakon završetka radova 24. 11. 1995. godine pod oznakom BS-73 „Faust Vrančić“ te pod zapovijedanjem Gorana Pestića ulazi u sastav Flote HRM-a.

BS-73 više nije u funkciji spašavanja podmorničara i potpore ronjenja na velikim dubinama. Osnivanjem Obalne straže RH 2008. godine brod provodi zadaće spašavanja na moru, a koristi se i za školske te protokolarne plovidbe u Jadranu i izvan njega.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.




BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“

Brod PH-33 „Andrija Mohorovičić“ od 10. 9. 1971. godine u sastavu je JRM-a kao specijalizirani hidrografski brod Hidrografskog instituta tadašnje ratne mornarice. Od listopada 1990.godine brod je na remontu i preinaci u Šibeniku. Planirana je bila njegova prenamjena u školski brod kako bi zamijenio Galeba. Zarobljen je u rujnu 1991. godine a preinaka je završena koncem 1993. godine. Prvi zapovjednik BŠ-72 je bio Renato Žarković.

BŠ-72 „Andrija Mohorovičić“ od siječnja 1994. godine služi kao školski brod HRM-a. Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže RH.



PT-71
PT-71 izgrađen je 1956. godine u Trogiru kao brod pomoćne namjene za prijevoz tereta.


Kasnijom ugradnjom spremnika za vodu u skladišni prostor prenamijenjen je za prijevoz vode. Tijekom rujanskoga rata 1991. godine zarobili su ga radnici MTRZ-a Šibenik i stavljen je pod nadzor HV-a. Brod se nalazio u remontu, no s tek započetim radovima.

Velikim naporima radnika RB-a Šibenik i ustrojene posade remont je završen u svibnju 1992. godine.
Odmah po završetku remonta otpočeo je s provedbom namjenske zadaće, tj. opskrbom vodom postrojbi HV-a na Jadranu kao i izbjegličkih centara na otoku Obonjan, Ugljanu i Šolti. Brod je aktivno sudjelovao u operaciji Maslenica.

Preustrojem HRM-a 2007./2008. prelazi u sastav Obalne straže.

Bojna obalnog motrenja i obavješćivanja

Radarski sustav GEM SC-2050XS

Radarski sustav GEM SC-2050XS je navigacijski sustav, u operativnoj je uporabi od 1995. godine. Njegove ključne značajke su točnost i pouzdanost.
Instaliran je na postajama obalnog motrenja: Savudrija, Brijuni, Mali Lošinj, Dugi otok, Žirje, Vis, Lastovo, Mljet i Molunat.


Taktičko-tehnički podaci:
■ 50 kW impulsna snaga
■ S (3,050 GHz) valno područje
■ X (9,375 GHz) valno područje
■ ARPA
■ Automatsko praćenje do 50 ciljeva
■ C3 sučelje


Radarski sustav ENHANCED PEREGRINE

Radarski sustav Enhanced Peregrine je vojni obalni motriteljski radar. Namijenjen je za detekciju i praćenje zračnih ciljeva na malim visinama i ciljeva na moru, ima sposobnost otkrivanja i otklanjanja smetnji od drugih radara (IEMZ).

Instaliran je na postajama obalnog motrenja: Vis (2013.), Lastovo i Dugi otok (2004..), Mljet (2005.), a dvije dodatne upravljačko prikazne konzole instalirane su u OpSr HRM.


Taktičko-tehnički podaci:
■ 55 kW impulsna snaga
■ C (5,4 – 5,9 GHz) valno područje
■ Frekventno agilan
■ Automatsko praćenje do 100 ciljeva

Komunikacijsko-informacijski sustavi
■ ZIS „JADRAN“ i IS „SEVID“
■ NTDR (UHF) mreža
■ SINCGARS (VHF) mreža
■ Kratkovalni sustavi veza
■ Radio-relejni sustavi veza
■ Računalna mreža HRM (pod-domena OSRH)

Weight: 800 kg                           Length: 4.33 m                              Diameter: 50 cm
Warhead: 200 kg HE blast and pre-fragmented
Detonation mechanism: impact or proximity
Engine: turbojet
Wingspan: 1.4 m
Operational range: 200-250+ km (last version)
Flight altitude sea skimming
Speed: subsonic
Guidance system: inertial, GPS, active radar (J band)
Launch platform: naval ships, aircraft and land-based missile launchers

Školski brod HRM-a


Kraljica mora, motorni jedrenjak tipa loger, prvi školski brod u samostalnoj Hrvatskoj. Brod je namijenjen za izobrazbu učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta.


Program financiranja gradnje i korištenja školskog broda donijela je Vlada RH sredinom 2007. zbog učenika/studenata koji se školuju u pomorskim školama i fakultetima. Projektiran je u Brodarskom institutu u Zagrebu.
Radno porinuće obavljeno je 13. studenog 2009. u brodogradilištu Montmontaža - Greben. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture povjerilo je usluge upravljanja brodom tvrtki Jadranski pomorski servis d.d. Rijeka. U ožujku 2013. Upravljanje brodom je preuzela Jadrolinija Rijeka.

Kraljica mora je školski brod tipa „loger“, motorni jedrenjak s dva jarbola, duljine 35 metra, širine 8,55 m, gaza 2,65 m. Može ukrcati 28 učenika/studenata, 4 nastavnika i 7 članova posade.
Ima težinu 298 bruto tona i brzinu od 6, odnosno 11 čvorova, ovisno o tome plovi li na jedra ili s motorom.
Vrijednost broda s dodatnim radovima iznosi oko 37 milijuna kuna.

Podaci o brodu                                                                                                                                 Ship Details:
Dužina i širina: 44 m X 8 m                                                                                                                     Length: 44 m, Width: 8.55 m, Draft: 2,65 m
Brzina: maksimalna i prosječna 5.9 / 5.6 čvorova na jedra, oko 11 čvorova na motor                                 Speed about 6 -11 knots (Sails/Motor), Drive: sails, diesel engine
Call Sign: 9AA6962
IMO: 9569358,                                                                                                                                     Call Sign: 9AA6962
MMSI: 238261000

Uvježbavanje prevoženja borbenih vozila HKoV-a morem

Zajednička metodsko-pokazna vježba prevoženja borbenih vozila Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske desantnim brodovima Flotile HRM-a provedena je od 29. veljače do 2. ožujka u splitskoj Lori i Kaštelanskom zaljevu. Vježba se sastojala od prezentacija po funkcionalnim područjima te uvježbavanja posade brodova u plovidbi s ukrcanim teretom. Šest tenkova M-84, svaki nosivosti 42 tone, i osam borbenih vozila pješaštva od kojih je svako nosivosti 13 tona, ukrcavano je tijekom trodnevne vježbe na desantne brodove minopolagače DBM-81 "Cetina" i DBM-82 "Krka". Nakon ukrcaja posade brodova uvježbavale su postupke slaganja i vezivanja tereta, a zatim plovidbu s ukrcanim teretom.

K tome dodajmo na primjer da bilo bi zanimljivo vidjeti ukrcaj na PDS - 713.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - PDS - 713 ( Pomoćna desantna splav ) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Neke osnove TT informacije:

Pomoćna desantna splav PDS-713 izgrađena je 1956. godine u brodogradilištu "Uljanik" u Puli. Prema Pregledu ratnih brodova i plovnih sredstava JRM iz 1988. godine, PDS-713, je građen od čelika, a opsluživalo ga je 14 članova posade. Bio je naoružan sa dva topa 20 mm M-71. Ratni bojevi komplet činilo je 2000 metaka 20 mm i 32 komada PDRB. Od brodskih sredstava i uređaja imao je radar "Decca" 110, dubinomjer "Atlas" 460, radio-predajnik RD-1, radio-prijamnik RP-1 te radio-primopredajnike R-609 i RUP-12M. Brodske zalihe činile su 2,5 tona vode i 3,5 tona goriva.

U rujnu 1991. godine PDS-713 se nalazio u Šibeniku te je tako došao u hrvatske ruke. Uklonjen mu je bager te je korišten za transport ljudstva, tvariva i tehnike. Danas plovi u sastavu Flotile HRM u Odredu rezidencijalnih brodova, a bazira u pulskoj vojnoj luci Vargerola te se ponajviše koristi za opskrbu i ostale potrebe rezidencijalnih objekata na Brijunima. U ljetnim mjesecima prevozi i publiku na predstave Kazališta Ulysses.

Istisnina: 159 tona (puna)
Dužina: 25,84 m
Širina: 14.05 m
Gaz: 0,74 m (pramac) ; 1,09 m (krma)
Pogon: 2x dizelski motor 221 kW (ukupno 442 kW)
Brzina: 9,6 čv (maksimalna)
Doplov: 360 nm pri ekonomskoj brzini 7,6 čv
Autonomnost: 2-3 dana

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Desantni tenkonosac - minopolagač DTM - 219 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Možda je dobro i spomenuti da je HRM je u svojoj službi imao i desantni tenkonosac - minopolagač DTM - 219 koji je povučen 2002. godine, da bi 2006. bio predan darovan hrvatskoj salezijanskoj provinciji. Izgrađen je 1955. u brodogradilištu "3. Maj" u Rijeci. Dužine 49,8 i širine 9,02 metra imao je punu istisninu od 458 tona. Pokretan sa tri dizelska motora, snage 191 kW svaki, postizao je maksimalnih 10 čvorova. Do 1991. bio je u službi u JRM, a od rujna 1991. u HRM gdje je bio jedan od prvih brodova koji je pod hrvatskom zastavom obavio ratnu zadaću. U "NCP Remontnom brodogradilišteu", Šibenik, preuređuje se u ploveću crkvu.

Istisnina: 237 tona (standardna) ; 458 tona (puna)
Dužina: 49,8 m
Širina: 9,02 m
Gaz:
- 1,61 m (pramac)
- 1,71 m (krma)
Pogon: 3× dizelski motor 191 kW
Brzina: 10 čv (maksimalna)
Doplov: 360 nm pri 7 čv
Naoružanje:
- 1 × 20/IV mm M-75
- 2 × 20 mm M-71
- 1 × 1/IV lanser MTU-4 za "Strela 2M"
tračnice za mine
Mogućnost krcanja:
- 200 vojnika s osobnim naoružanjem i opremom
- 3 teretna vozila
- 3 tenka
- 100 tona tereta u sanducima (hrana, streljivo)
- 63 mine (36+27) SAG-1
- 105 mina (60+45) SAG-2
- 72 mine (50+22) SAG-3
- 63 mine (37+26) SAGA
- 46 mina (28+18) KMD-2-1000 (S)
- 46 mina (28+18) AIM M70
- 105 komada MZ-1

Malo me naslov podsjeca na neka stara (mamulina) vremena

HRM – jamac hrvatske opstojnosti na Jadranu

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

"Svojim radom i vi dajete prilog izgradnji integralnog, održivog, efikasnog sustava koji jamči stabilnost i sigurnost svim našim građanima," naglasio je ministar Buljević tijekom posjeta HRM-u

Ministar obrane Josip Buljević posjetio je 26. veljače Zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice te obišao ratnu luku "Lora" i brodove HRM-a. Posjetu su također nazočili savjetnici predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OSRH Ante Deur i Andro Krstulović Opara, glavni inspektor obrane general-pukovnik Mirko Šundov te drugi civilni i vojni dužnosnici.
U Zapovjedništvu HRM-a ministra su uz svečani postroj dočekali načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Drago Lovrić i zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović.

Nakon paljenja svijeće i molitve ispred spomen-sobe poginulim pripadnicima Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu, komodor Stipanović održao je prezentaciju o misijama i zadaćama, strukturi i modernizaciji te planovima za budućnost HRM-a.
Ministar Buljević u svojem je obraćanju naglasio da Hrvatska ratna mornarica i danas nastavlja slavnu pomorsku tradiciju i jamac je hrvatske opstojnosti na Jadranu. Istaknuo je kako je s posebnim zadovoljstvom pratio sudjelovanje HRM-a u operaciji Europske unije Triton gdje su, osim nedvojbenog pomorskog iskustva i spremnosti za izvršenje složenih zadaća, pripadnici Hrvatske ratne mornarice pokazali ljudsko lice, empatiju i humanost. "Imate na što biti ponosni, nije bez razloga posada broda 'Andrija Mohorovičić' dobitnik nagrade Ponos Hrvatske," rekao je ministar. Dodao je i kako je zadržavanje sposobnosti protubrodskog raketnog sustava RBS-15 također jedan od velikih iskoraka koje je napravila Hrvatska ratna mornarica. "Svojim radom i vi dajete prilog izgradnji integralnog, održivog, efikasnog sustava koji jamči stabilnost i sigurnost svim našim građanima," naglasio je ministar.

General Lovrić naglasio je kako je ponosan na dostignute sposobnosti HRM-a koje su i prikazane u proteklom razdoblju, poput ispaljenja protubrodske rakete RBS-15B s raketne bitnice RB-1 i s broda HRM-a, kao i topničkog djelovanja na moru. Sve to znatno povećava sposobnosti OSRH i mogućnost da se u potpunosti brani Jadransko more. "Hrvatska ratna mornarica je zahvaljujući tim sposobnostima krenula putem izgradnje ratne mornarice, a ne samo Obalne straže," rekao je general Lovrić te pohvalio sudjelovanje pripadnika i brodova HRM-a u brojnim vježbama i međunarodnim operacijama o čemu svjedoči i niz priznanja koja su dobili za svoj rad.

Ministar Buljević je s članovima izaslanstva obišao i Operativno središte HRM-a te Središte za obuku HRM-a, a boravak je završio posjetom brodovima RTOP-12 "Kralj Dmitar Zvonimir" i RTOP-41 "Vukovar" gdje se upisao u knjigu dojmova.


Autori: Petra Kostanjšak, Snimio Stjepan Brigljević

Heroji 2015.  TONI ČANČAR

U mraku i po nevremenu spasio je dijete u moru

Curica je upala u prostor između broda i mola. Dubina je do četiri metra, a malena nije znala plivati

Hrabri mornar Toni Čančar začio je dječji vrisak. Bez razmišljanja se bacio u vodu za djevojčicom u uski prostor između broda i kopna.

- Čuo sam vrisak i djevojčica je potonula. Nisam dvojio niti sekunde već sam u odori i čizmama skočio s broda u more gdje je pala, i izvukao ju za nekoliko sekundi. Bila je pri svijesti i na sreću prošla je bez ikakvih ozljeda - ispričao je mornar Toni Čančar (22) iz Zadra koji se zbog službe u trenutku nezgode zatekao na Brijunima.

U Pulu u sustav OSRH taj mladi vojnik došao je u siječnju ove godine, a OSRH već godinama surađuje s teatrom Ulysses gdje se na Malom Brijunu toga dana odvijala predstava. Pratilo ju je 400-tinjak posjetitelja, no stiglo je veliko nevrijeme i morali su prekinuti predstavu. Za prijevoz do Velikog Brijuna publika je krenula prema mjestu ukrcaja na brod PDS 713 i motornu barkasu “Krasnica”. U toj silnoj gužvi da svi uđu i sakriju se što prije od nevremena, desetogodišnja djevojčica izgubila je tlo pod nogama na molu te je pala u vrlo opasan prostor, 60-ak cm između broda i obale.

- Jednostavno je zakoračila “u prazno” i potonula. Nisam ništa vidio zbog mraka i nevremena, ali sam čuo jak vrisak djeteta pa sam skakao po osjećaju.Sva sreća da sam ju odmah u moru napipao i izvukao. Nije znala plivati, a dubina je bila oko 3-4 metra na toj lokaciji. Nije se na sreću niti nagutala vode, jer sam ju izvukao za samo desetak sekundi - ispričao je Čančar prisjećajući se dramatičnih zbivanja. Ljudi na obali u šoku su promatrali akciju spašavanja. Djevojčicu su nakon nesreće odmah utoplili, a spretnom Čančaru od srca se zahvalila baka koja pratila malenu.

- Nisam paničario u tom trenutku jer nije bilo mjesta panici. Tek poslije, kada se sve završilo shvatio sam što je sve moglo biti, ali na sreću nije. Nisam ostao u kontaktu s djevojčicom i bakom jer su brzo otišle drugim brodom kući, ali su mi rekli da žive negdje u okolici Pule - ispričao je. Dodaje da je predivan osjećaj spasiti ljudski život i da bi to isto ponovio kada bi se našao u sličnoj situaciji, bez obzira na vremenske uvjete.

Curica je prošla bez posljedica

Ponosan sam na našeg Tonija. Kad je spasio tu djevojčicu i kada je prebačena na drugi brod koji ima uvjete prijevoza ljudi u zatvorenom, dali smo joj da obuče našu jaknu i kapu. Bila je ponosna što jedina na brodu može biti tako obučena, rekao je zapovjednik Anđelko Škare.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


malo nevjerovatna prica ali ... tko zna?

[You must be registered and logged in to see this link.]

NEVJEROJATNA PONUDA SPLITSKOM ŠKVERU Putin Debeljaku: Možete li mi izgraditi nosač aviona?

Ako se u stranu maknu televizijska i ina propaganda pune snimki noviteta iz ruskog vojnog arsenala, te analizira stvarno stanje ruske ratne mornarice, odmah se vidi da je usprkos pričama o “globalnoj sveprisutnosti” njenih brodova, mornarica Vladimira Putina jedna zastarjela eskadra. Usprkos velikoj vatrenoj moći, ona nije sposobna osigurati podršku vanjskoj politici Kremlja u prekomorskim zemljama. To mogu samo nosači zrakoplova, ali ih ruska brodogradilišta danas ne mogu izgraditi.

“Brodosplit“ je u nekoliko posljednjih poslovnih godina imao cijelu hrpu upita iz inozemstva oko kapaciteta u sektoru vojne brodogradnje. Škverske navoze obilazili su predstavnici francuske mornarice koji se zanimaju za izgradnju velikih ro-pax brodova za opskrbu svojih prekomorskih baza. Indonežani se raspituju za patrolne brodove, ali i za podmornice. Nisu ni Egipćani zaboravili vojni program splitskog škvera. Možda se neki umirovljeni indonezijski i egipatski admiral još sjeća da je kao mlad mornar plesao na terasi splitskog hotela ”Park” ili Doma JNA na Matejušci…

Nekoliko mediteranskih zemalja interesira se za ophodne brodove kakvi se grade za HRM. Jedna od zemalja je i Crna Gora. U “Brodosplitu“ su na te brodove odlučili staviti najsuvremenije tursko naoružanje megakompanije “Aselsan“ znajući da s prvobitno planiram izraelskim ne mogu otvoriti vrata golemog tržišta Bliskog i Dalekog istoka. Tamo su mahom muslimanske zemlje koje upravo obnavljaju svoje armade.

Spor Pariz-Moskva
Ipak, ni jedan upit nije bio tako spektakularan ni geopolitički važan, doznajemo iz više izvora, koji je došao iz Rusije.

Pismo koje je stiglo iz Moskve sadržavalo je, u najkraćim crtama, pitanje – možete li za rusku mornaricu izgraditi nosač zrakoplova?

S tim dopisom, neobično kratkim s obzirom na predmet na koji se odnosi, a što ga je primio Odjel prodaje “Brodosplita“, bili su upoznati i neki ključni ministri sada već bivše Vlade Zorana Milanovića. Ti ministri bili su voljni za takav hrvatsko-ruski aranžman ponuditi i Vladina financijska jamstva. Bilo je zamišljeno, može se čuti, da se projekt predstavi osobno ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu.

I Josip Jurišić, glasnogovornik Uprave “Brodosplita“, potvrdio nam je postojanje zanimljivog upita. No, kako se priča dalje od upita ipak nije razvila, u škveru nisu htjeli dodatno komentirati.

Osnovni nacrt nastao bi na stolu ”Nevskog projektno-konstruktorskog biroa“ koji sada razrađuje tri vrste novih nosača. Nije isključeno da je još neko europsko brodogradilište dobilo upit o mogućnostima izgradnje ruskog nosača aviona, kakav je stigao u Split. Francuzi su izgradili dva nosača helikoptera “Vladivostok“ i “Sevastopolj“, ali ih nisu isporučili zbog ruske agresije na Ukrajinu. Kako je biznis ipak samo biznis, Pariz je Moskvi platio goleme ugovorne penale (preko milijardu eura) zbog neisporuke brodova.

Projekt stoljeća
U ovoj priči ne može se izbjeći ni pitanje o mogućnostima “Brodosplita” da se upusti u takav projekt stoljeća. Ako pretpostavimo da bi to bio nosač kapaciteta 55 borbenih lovaca, težine 65 tisuća tona, do 300 metara dužine, gaza devet metara, uz klasični pogon plinskim turbinama, procjene kazuju da bi za njegovu izradu trebalo angažirati najmanje šest tisuća kvalificiranih radnika i na stotine projektanata koje ”Brodosplit” nema. Uz to, za izgradnju takvog kapitalnog objekta nužan je suhi dok kakav na cijelom Jadranu i istočnom Mediteranu ne postoji.

Polazeći od tih koordinata, u splitskom škveru radile su se neformalne, više fakultativne procjene o angažmanu radne snage za gradnju broda koji strateški mijenja odnos snaga na svjetskim bojištima.

Suradnja sa ‘Sudoexportom’
Nije ni vlasnik “Brodosplita“ bez poznanstava i kontakata u Rusiji. Prvi brod koji je ugovorio za škver luksuzni je riječni kruzer za rusku riječnu kompaniju “„Volga Dream“. Štoviše, bio je to i prvi riječni putnički brod naručen u inozemstvu nakon raspada Sovjetskog Saveza! Tim potezom otvorena je potpuno nova niša za domaću brodogradnju, potencijalna “zlatna žila“ s obzirom na to da je prosječna starost ruskih riječnih kruzera 45 godina. “Brodosplit“ je jedno od rijetkih europskih brodogradilišta koje ima sporazum o suradnji s “Sudoexportom“, najvećom ruskom državnom kompanijom za trgovinu brodovima.
Kako je došlo do toga da Moskva nakratko nacilja Split kao moguće mjesto za izgradnju nosača zrakoplova nije poznato, ali je poznato da ruska službena politika, osim naftnog i turističkog biznisa u Jadranu, uvijek isticala i hrvatsku brodogradnju kao točku s najviše potencijala u bilateralnoj suradnji. Rezervirali su Rusi ravno sedam milijarda dolara za obnovu svoje trgovačke, ribarske i putničke flote. A mi “mudri“, kao što to već znamo biti, gospodarstvu zatvorismo predstavništvo hrvatske brodogradnje u Moskvi…

NEMOGUĆA MISIJA

Procjene kazuju da bi za izradu nosača aviona trebalo angažirati najmanje šest tisuća kvalificiranih radnika i na stotine projektanata koje ”Brodosplit” nema. Uz to, za izgradnju takvog kapitalnog objekta nužan je suhi dok kakav na cijelom Jadranu i istočnom Mediteranu ne postoji

Nemoćni ruski škverovi
Bez rekonstrukcije bazena brodogradilišta “Sevmaš“ (Sjeverno poduzeće za strojogradnju) u Severodvinsku kod Arhangelska, ruski admiralitet ne može računati na nosače zrakoplova s domaćih navoza. Nakon pripojenja Krima ukazala se mogućnost da se obnovi kerčensko remontno brodogradilište “Zaliv“, ali pokazalo se da je škver kadrovski devastiran, dok su strojevi i dizalice antikna postrojenja iz prethistorijskog doba Brežnjeva i Nixona.

Prastari ‘Admiral Kuznjecov’
Rusija u svojoj floti ima samo jedan nosač, zapovjedni brod Sjeverne flote ”Admiral Kuznjecov“ koji je na flotnu listu dospio još u Gorbačovljevo doba. Prvo se zvao ”Riga”, pa je preimenovan u ”Tbilisi”, pa je prekršten u ”Kuznjecov”. ”Kuznjecov” (44.000 tona) gradio se u crnomorskom brodogradilištu Nikolajevsk. Tu su porinuti i svi raniji tipovi nosača helikoptera klase ”Moskva” (17.500 tona) i ”Kijev” (42.000 tona). Neki “Admirala Kuznjecova“ ni ne tretiraju kao autentični, suvremeni nosač zrakoplova. Prvo, ima kotlovsko-turbinski pogon koji, za razliku od nuklearnog, bitno smanjuje obujam i razmjere upotrebe broda. Drugo, umjesto parnog katapulta, koji se koristi za polijetanje lovačkih aviona s palube, “Kuznjecov“ ima poletnu rampu na pramcu. Prema podacima iz testiranja, samo katapult jamči sigurno polijetanje aviona u svim uvjetima i smanjuje ovisnost od poletne mase stroja.

Poslovi sa ‘Sudimportom’
“Brodosplit“ je domaće brodogradilište koje je izgradilo najviše brodova za ruske naručitelje. Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji veliki brod za Ruse, splitski je škver isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera. Naručitelj je bila poznata brodarska tvrtka “Sudoimport“ iz Moskve.

FRANCUSKA I INDONEZIJA

Navoze ‘Brodosplita’ u nekoliko zadnjih godina obilazili su predstavnici francuske mornarice koji se zanimaju za izgradnju velikih ro-pax brodova za opskrbu njihovih prekomorskih baza. Indonežani se raspituju za patrolne brodove, ali i za podmornice…

Specifications
Weight                L/70: 5,150 kg (11,350 lb)
Crew dependent on use
Shell Complete round:   L/70 40×364mmR
Caliber   40 mm L/60–70 (actual length varies from 56–70 calibers, based on model)
Carriage   522 kg (1,151 lb)
Elevation                      L/70: -20°/+80° (57°/s)
Traverse Full 360°     L/70: 92°/s
Rate of fire L/70: 330 round/min
Muzzle velocity                  L/70: 1,021 m/s (3,350 ft/s)
Maximum firing range        L/70: 12,500 m (41,000 ft)

Date Of Design: Mark 1: 1964
Date In Service: Mark 1: 1966
Gun Length oa Rear of breech assembly to forward face of flash hider: 180.2 in (4.577 m)
Rifling Length 139.49 in (3.543 m)
Grooves 24 grooves
Twist Increasing RH 1 in 46 to 1 in 20
Rate Of Fire: Mark 1: 200 rounds per minute cyclic

[You must be registered and logged in to see this link.]



Specification: Gun: AO-18 six-barrel 30 mm Gatling gun
Elevation: -12 to +88 degrees at 50 degree/s
Traverse: 360 degrees at 70 degree/s
Muzzle velocity: 900 m/s (MPDS round).
Rate of fire: 83 round/s (5000 round/min).
Ammunition: Fixed (HE-FRAG, FRAG)
Ammunition Stowage: A single below deck magazine
AK-630M1-2: 4,000 rounds

# Weapons range: Effective range with HE-FRAG (0.54 kg) shell, 4,000 m (4,375 yd)
# Search and track systems: A-213-Vympel-A, includes radar, optical, and TV control system

Hrvatski vojni brodovi na remontu

06. Studeni 2015.

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

I pojedini  hrvatski vojni brodovi  povremeno  moraju obustaviti ophodnju i sve svoje zadaće kako bi se pregledali  i obnovili brodsku  mehanizaciju. Zbog toga su u trogirske dokove uplovila tri broda iz flote  Ministarstva obrane Republike Hrvatske, ophodni brod Šolta i dvije raketne  topovnjače, Šibenik i Kralj Dmitar Zvonimir.

Na sva tri broda  obavit će se čišćenje, bojanje i pregled trupa, palube i nadgrađa kao i postavljanje cink protektora. Uredit će se  tankovi pitke vode i tankovi  goriva, obavit će se radovi na usisnim košarama, osovinskim vodovima propelerne osovine i kormila s kormilarskim uređajima, urediti pumpe i elektro radovi na glavnim i pomoćnim pločama i akumulatorima. 

Na raketnim topovnjačama Šibenik i Kralj Dmitar Zvonimir remontni će se radovi malo i proširiti. Servisirat će se sustavi morske vode i zraka, glavnih motora, ispuha, plinskih turbina, goriva s rashladnicima, ventilacije i klimatizacije, za upravljanje i signalizaciju  te  elektroenergetiku,  a na topovnjači Kralj Dmitar Zvonimir dodatno će se servisirati i sustav morske vode za hlađenje osovine i separatori goriva.

Brodovi će se u remontu zadržati oko mjesec dana.

Ophodni brod  Šolta izgrađen je u Kraljevici  1982.g. Dug je 32,43 m, širok 6,75,  i gaza 1,7m. Pokreću ga dva dizelska motora SEMT - Pielstick 12PA4V200VGDS koji postižu brzinu do 26 čvorova. Na brodu se nalazi 22 člana posade.

Raketna topovnjača  (RTOP-12)  Kralj Dmitar Zvonimir duga je 54,24 m, široka 8,66 m i gaza 2.90 m. Brod pokreću  tri pogonska diezelska motora od  po 5000 KS. Maksimalna brzina je  37,8  čvorova, a  optimalna između 32 i 34 čvora pri čemu troši  2500 litara goriva na sat. Podnosi valove i do šest metara visine.

Na brodu  se kao primarno oružje nalazi osam  protubrodskih projektila RBS 15,  a na provi je smješten top Bofors SAK 57 L70 namijenjen za uništavanje ciljeva u zraku, iako može gađati ciljeve na kopnu i moru. Sustav nadzora pogona i brodskih sustava kompletno je digitaliziran.

Posadu broda čine   34 člana, od čega 6 časnika, 20 dočasnika i 8 mornara.

Raketna topovnjača (RTOP-21)  Šibenik nešto je manja od topovnjače Kralj Dmitar Zvonimir. Duga je 44.99 m, široka 8.5 m i gaza 1.8 m. Plovi na  kombinirani pogon, ima dvije plinske turbine Rolls-Royce Marine Proteus 52 M/ 558 svaka snage 3309 KW / 4500 KS) i dva dizelska  motora MTU 16 V 538 TB91,  svaki snage 2647 kW/3600 KS.  Dizelski motori predstavljaju glavni pogon i koriste se za plovidbu u normalnim uvjetima, a plinske turbine su namijenjene za postizanje većih brzina potrebnih u borbi. 

Na krmenom dijelu topovnjače nalaze se dva lansera za protubrodske projektile Saab Missiles RBS 15 s  ukupno četiri projektila dometa 80 kilometara. Krmeni top je šestocijevni rotirajući top AK-630M, kalibra 30 mm, dok je pramčani top Bofors  kalibra 57 mm namijenjen  za uništavanje ciljeva na moru, u zraku i na kopnu. Brzina gađanja je 200 metaka u minuti, efikasan domet protiv ciljeva na površini je  12 km, a protiv ciljeva u zraku 6500 m.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izaslanstvo Hrvatske ratne mornarice u obilasku brodova HRM-a

26. Studeni 2015.

Izvor: [You must be registered and logged in to see this link.]

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović sa izaslanstvom boravio je u srijedu, 25. studenog 2015., u radnom posjetu našem remontnom centru,u povodu obilaska brodova HRM-a koji se ovdje nalaze na remontu.

S obzirom da je ovo prvi put da se brodovi HRM-a servisiraju u našem brodogradilištu, cilj posjeta izaslanstva HRM-a bilo je upoznavanje sa brodogradilištem uopće, a posebno praćenje tijeka radova na brodovima.  
 
Zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović izrazio je zadovoljstvo viđenim te rekao:“ Prije svega, izuzetno sam zadovoljan kvalitetom dosadašnjih radova koja je izvrsna.Komunikacija  posade  i radnika škvera je na izuzetnoj razini. Dinamički plan remonta brodova se također poštuje dok se sitna odstupanja ne vezuju za rad i radnike škvera, već uz objektivne okolnosti. Više je razloga zbog kojih se radujem budućoj suradnji. Jedan od važnijih je i taj da nam se ovaj škver nalazi u neposrednoj blizini, što omogućuje brže i znatno jeftinije servisiranje brodova.“

Kako su spomenuti radovi u  završnoj  fazi uređenja, brodovi HRM-a vrlo brzo će se vratiti u matičnu luku i provedbi dodijeljenih im zadaća.

[You must be registered and logged in to see this image.]

^^

Kasnimo, ali bolje ikad, nego nikada.

Porinuće RTOP-11, 1992. godine

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

4 ovakve ronilice je mogao nositi P-01 Velebit

[You must be registered and logged in to see this link.]

Obalne straže Mediterana, EU i NATO kao potencijalni uzor RH

U nekoliko posljednjih članaka razmatrali smo Obalnu stražu RH u njenim samim zamecima, bavili se njenom ulogom i zadaćama, strukturom i sastavnicama.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Danas ćemo pogledati u njenu budućnost, odnosno moguće uzore u budućem preustroju Obalne straže.

Na svjetskoj razini prepoznatljive mirnodopske zadaće obalnih straža su traganje i spašavanje, provođenje (nametanja) zakona na moru, sigurnost brodova, održavanje plovnih putova i nadzor granice. U ratu se te zadaće mijenjaju u obranu i sigurnost luka, pristaništa i sidrišta, provođenje i protu-obavještajnih mjera, obalne patrole (ophodnje) s ciljem njene zaštite i obrane. Svaka obalna država u izgradnju vlastitog sustava za zaštitu interesa na moru isti ustrojava prema vlastitim potrebama u skladu s međunarodnim i vlastitim propisima. Obalna država svoje interese štiti kao suverene u teritorijalnom moru (TM) a suverena i jurisdikcijska prava ostvaruje i gospodarskom pojasu koji mora službeno proglasiti, te u epikontinentalnom pojasu koji pripada obalnoj državi i bez proglašenja, i kojeg nitko ne smije iskorištavati bez njenog pristanka. Upražnjavanje prava u epikontinentalnom pojasu prirodno je pravo obalne države. Kao područje nekih specifičnih ali važnih prava unutar gospodarskog pojasa može biti i vanjski pojas. Vanjski pojas se naslanja na teritorijalno more i može biti širine maksimalno 24 milje od temeljne (polazne) crte. Država ima određena prava i na otvorenom moru i Zoni gdje je vlast u rukama UN.

Ovdje će u najkraćem obliku biti pojašnjeno mjesto obalnih straža u nekim državama, a koje čine sastavni dio sustava sigurnosti u miru i sustava obrane u ratu. Prije toga dobro se podsjetiti što o obalnoj straži kažu dvije u svijetu cijenjene i poznate, te jedna slobodna enciklopedija.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sjedinjene Američke Države

[You must be registered and logged in to see this image.]

Obalna straža SAD („United States Coast Guard“ – US CG ) istovremeno je vojni servis  i servis za provođenje i nametanje zakona. Ona je jedna od pet sastavnica Oružanih snaga. Njene zadaće uključuju provođenje i nametanje američkih zakona, obranu obale, traganje i spašavanje. U vrijeme mira jedan je od servisa Ministarstva domovinske sigurnosti. Zapovjednik obalne straže odgovoran je ministru domovinske sigurnosti i dalje predsjedniku države. Čelnici ostalih grana (mornarice, vojske, marinaca i zračnih snaga) odgovorni su ministru obrane i vrhovnom zapovjedniku. To je razgraničenje koje pravi razliku između institucije predsjednika i institucije vrhovnog zapovjednika, iako se u konačnici radi o istoj osobi.

Obalna straža u vrijeme rata, suglasno odluci predsjednika, odgovorna je ministru mornarice.
Kada Obalna straže djeluje kao jedna od pet grana (komponenti) Oružanih snaga administrativno odgovara ministru mornarice, a operativno ministru obrane i vrhovnom zapovjedniku.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Spektar zadaća Obalne straže SAD

Zanimljivo je, pored zadaća, uočiti i područja djelovanja, gdje se zorno vidi da su od 14 zadaća samo njih 2 do 3 iz područja nacionalne obrane. Načelno, u vrijeme mira obalna straža za zadaće obrane angažira 10-20% svojih kapaciteta.


Mornarica i obalna straža grade zajedničku US flotu. Veći brodovi obalne straže pripremljeni su kako bi u vrijeme rata mogli voditi litoralne operacije. Tu se posebno ističu najveći. Iako su obale SAD oceanske, ta država ima veliki broj malih brodova i nekoliko tisuća brodica (dužina do 20 m). Američka obalna straža je vojnog karaktera, a SAD ima sustav podijeljene pomorske odgovornosti između mornarice i obalne straže.
Obalna straža SAD sama za sebe je deveta pomorska snaga u svijetu. Njen zapovjednik ima isti čin kao predsjedavajući Združenog stožera i čelnici mornarice, vojske, zračnih snaga ili marinaca – čin admirala Obalne straže (četiri zvjezdice).

[You must be registered and logged in to see this image.]

malo fušaju ove varove ... meni se baš nesvidja što vidim

nadam se da će naka kontrila kvalitete dati poneki "ostav" pa "ponovi"


Stvarno me tko je na kraju vlasnik projekta? MPRH ili brodosplit?
Kako  ćemo radit seriju brodova, onda bi MORH bio ogranićen samo na Brodosplit (cijenu, kvalitetu i "brzinu" izrade).

Koliko znam inicijalni projekt je financira MORH, ali razrada projekta je valjda od Brodosplita. Sad tko je pravi vlasnik na kraju sage o OOB?

Odlicno pitanje .... al kod nista nije neobicno .... mozda i sam projektni ured ?
Ima neki ugovor pa sad sigurno tamo nesto i pise?

Raketna topovnjača RTOP-11 'Kralj Petar Krešimir IV' i ophodni brod OB-02 'Šolta'.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Browning M2 12.7 mm, ophodni brod HRM tipa Mirna

[You must be registered and logged in to see this image.]

source: Facebook, gosp. [You must be registered and logged in to see this link.]‎[You must be registered and logged in to see this link.]

vojna vježba: Barakuda 16

Kod Žirja održana velika vojna vježba, grmili topovi raketnih topovnjača HRM-a

   Piše PSD, Foto MORH

Pripadnici Hrvatske ratne mornarice na vojnom poligonu Žirje u akvatoriju srednjeg Jadrana, proveli su taktičku vježbu bojevog gađanja „Barakuda 16“.

Nositelj vježbe bila je Flotila HRM-a, a u njoj su sudjelovali i brodovi Obalne straže RH i posade radarskih postaja bojne obalne službe motrenja i obavješćivanja (BOSMiO) HRM-a. Cilj vježbe je provjera uvježbanosti i osposobljenosti postrojbi HRM-a u pripremi i provedbi borbenih djelovanja na moru.

Vježbom je zapovijedao kapetan bojnog broda Damir Dojkić - zapovjednik Flotile HRM-a, a u svojstvu direktora i časnika za provedbu vježbe bio je kapetan bojnog broda Darko Malečić.

Riječ je o redovitom obučnom događaju snaga Hrvatske ratne mornarice, a pored provedbe bojnog topničkog gađanja na površinski cilj, glavni sadržaji vježbe bili su protubrodsko i protuminsko osiguranje snaga prevoženja, prevoženje i iskrcaj snaga, protuterorističko i protudiverzantsko osiguranje snaga u području baziranja, vježba popune na moru, vježba traganja i spašavanja te komunikacijske vježbe.

Iz sastava Flotile HRM-a u vježbi su sudjelovale raketne topovnjače Kralj Petar Krešimir lV, Kralj Dmitar Zvonimir, Vukovar, Dubrovnik, desantni brodovi minoplolagači Cetina i Krka, desantno jurišni brod DJB-107, lovac mina LM-51 Korčula, roniteljska barkasa MRB-51, raketne bitnice RB-2 i RB-3 i vod protuminskih ronitelja, dok su iz sastava Obalne straže u vježbi sudjelovali ophodni brod OB-01 Novigrad i ŠB-72 Andrija Mohorovičić.

Tijekom plovidbe provodilo se uvježbavanje osiguranja konvoja i raketni udar, provjeravana je osposobljenost brodskih posada u slučaju požara i prodora vode na brodu, te su izvedene i završne pripreme za gađanje. Na sidru su provedene vježbe protudiverzantske obrane broda te signalne vježbe.

Flotila je gađala iz pramčanih i krmenih topova kalibra 20mm, 23mm, 30mm, 40mm i 57mm na metu udaljenu 7500m do 3000m, dok se s brodova Obalne straže gađalo strojnicama kalibra 12,7mm i topovima 20mm20mm na metu udaljenu oko 1500 m.

Nakon uspješno provedenog gađanja, tijekom povratka u matičnu luku Lora, izvedeno je još nekoliko zahtjevnih pomorskih manevara i vježbi. Između ostalog, provedeno je uvježbavanje operacije traganja i spašavanja, logističke popune brodova u plovidbi te zajedničkog manevriranja u plovidbi.

Sve navedene vježbovne aktivnosti provedene su u skladu s NATO procedurama uz komunikaciju na engleskom jeziku.

OB-04 “Hrvatska Kostajnica”

Poput mnogih drugih brodova JRM-a i ovaj se brod u vrijeme početka rata zatekao u Remontnom brodogradilištu Šibenik, u završnoj fazi velikog remonta. Radnici brodogradilišta ga preuzimaju 26. 9. 1991. godine a već 28. 9. 1991. godine porinut je u more.

Dana 1. 10. 1991. godine na Kulinama je opremljen i u potpunosti naoružan PZO topovima 20 mm sa 7.000 komada streljiva. Dana 6. listopada 1991. godine na brod stiže prvih osam pričuvnih mornara, a od 10. do 26. listopada popunjava se časničkim i mornaričkim kadrom. Dana 10. i 11. listopada 1991. godine brod je operativno razmješten u potkop na Dugom otoku. Ime „Hrvatska Kostajnica“ dobiva 15. listopada 1991. godine u spomen braniteljima istoimenog grada.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kod Žirja održana velika vojna vježba, grmili topovi raketnih topovnjača HRM-a

Pripadnici Hrvatske ratne mornarice na vojnom poligonu Žirje u akvatoriju srednjeg Jadrana, proveli su taktičku vježbu bojevog gađanja „Barakuda 16“.

[You must be registered and logged in to see this image.]

^^

[You must be registered and logged in to see this image.]